Članci tagirani sa: zagreb stranica 2 od 16

Krenulo podizanje žičane ograde oko Porina, prihvatilišta za tražitelje azila

Foto: ID
U zagrebačkim Dugavama je prije nekoliko dana krenulo podizanje žičane ograde oko Prihvatilišta za tražitelje azila. Ograda je planirana već ranije te je za nju osigurano 693 tisuće kuna. Uzimajući u obzir paniku koja u Zagrebu postoji zbog koronavirusa - ova ograda će stvoriti još više podjela, panike i netrpeljivosti. "Ono što je dosad bio simbolički zatvor upravo postaje pravi ograđeni zatvor. Postavljanje ograde odvija se tiho, bez ikakvog obavještavanja ljudi koji žive u kampu niti ponašnjenja što će to točno značiti za njihov život, te bez ijednog zvuka prosvjeda lokalnih NGO-a", ističu neki od stanovnika Porina i njihovi prijatelji izvana.

Plastika u direktnoj reciklaži

Foto: Ivana Šepetavec
Dok otpadna plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Učenici i odgajatelji su izradili strojeve za usitnjavanje i topljenje plastike. "Krajnja ideja je izbaciti taj materijal iz upotrebe. No, dok ne dođemo do toga, želimo od plastike raditi nešto korisno. Pokazalo se da to i nije tako teško", kaže Ivana Šepetavec, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.

Bez ženskoga o ženskome likovnom stvaralaštvu

Autoportret u lovačkom odijelu, dio slike, autorica Nasta Rojc (Foto: Moderna galerija Zagreb)
Onoga tko se ovih dana uputi u Umjetnički paviljon, dočekat će izložba o zagrebačkim umjetnicama te će, vjerojatno, odmah po ulasku, prvo uočiti autoportret Naste Rojc. Pa čak i ako posjetitelj ne zna ništa o Rojc, ako nije upoznat s interpretacijom njezina opusa iz perspektive lezbijskih studija, pomislit će da se radi o izložbi snažna ženskoga predznaka koja komemorira borbu za rodnu ravnopravnost i ispituje konstrukciju ženskoga rodnog identiteta. Međutim, tamo na to neće naići… Izložba ne nastoji ispitati što umjetnost umjetnica čini femininom i/ili feminističkom.

Plac s pogledom

Foto: Saša Šimpraga
Isto kako su sve sretne obitelji sretne na isti način, tako su gotovo sve zagrebačke tržnice nesretne na svoj. Na Trešnjevačkom trgu trga zapravo nema, ali ima tržnice koja vapi za poboljšanjima. Jedna od napopularnijih zagrebačkih tržnica ujedno je i jedna od najzapuštenijih. Recentni interes gradskih službi za cjeloviti projekt uređenja zone Trešnjevačkog trga prvi je korak prema promjeni. Buduća prostorna dispozicija tržnice trebati računati s većim prostorom, ali i drugačijom organizacijom - onom koja će se otvarati i upućivati na cjelinu trga, a ne zatvarati se.

Feminizam? Feminizam!

Noćni marš u Zagrebu 2019. (Foto: Luka Pešun)
Feministički kolektiv fAKTIV i ove godine za 8. mart organizira Noćni marš u Zagrebu. Noćni marš se tako borbeno nastavlja već petu godinu zaredom, a ususret maršu i 8. martu na H-Alteru promišljamo o značenju, potrebama i izazovima feminizma danas. Na pitanje "Što nam danas znači feminizam, odnosno - o čemu govorimo kada govorimo o feminizmu?", za H-Alter odgovaraju Ankica Čakardić, Marija Mileta, Danijela Dolenec, Karolina Hrga, Marija Jerončić i Monika Herceg.

"Prijedlogom amandmana zastupnici iscrtali jedan još noviji i neprihvatljiviji GUP"

unnamed_24.png
Zastupnici Skupštine Grada Zagreba, podnijeli su cijeli niz amandmana na Konačni prijedlog izmjena i dopuna GUP-a. Konačni broj predloženih amandmana je 91. "U obrazloženjima amandmana nije vidljiv niti jedan stručno utemeljen argument koji proizlazi iz analize i studije prostora ili potreba građana i grada. Prijedlogom ovih amandmana gradski zastupnici kao da su iznad već i ovako kontraverznog i neprihvatljivog GUP-a iscrtali jedan još noviji i neprihvatljiviji GUP", ističu iz Društva arhitekata Zagreba.

Peščenica odlazi u raj

Fotografije: Lidija Čulo
Na pitanje ''Od kud vas toliko baš na Peščenici?'' Alija odgovara: ''Ovdje nismo getoizirani. Prođi od Volovčice do mene, imaš 420 naših kuća. Ljudi pokupe naš jezik, ne šalim se! Majstor neki dan bio kod mene, ne poznajem ga. Išao s mojim sinom u školu i eno ga, priča romski kao i ja!''. Mnogo je predrasuda o Peščenici i neke su možda utemeljene. Mnogo je onih koji bi radije živjeli u hoch iluzijama, gadljivih na ono čemu ništa ljudsko nije strano. No, između države u kojoj je Kolinda predsjednica i one u kojoj je Ševa ministar obrane, dvojbe nema. Na kraju Planinske ulice u kojoj smo se unatoč svemu znali barem dobro zabavljati, grafit u inat: Pantovčak jučer, Peščenica danas.

Mjesto po mjeri utopije

Foto: N.N.
Voljela sam nakon faksa, posla ili pive reći "idem doma" i uspedalirati do Nazorove 53, otvoriti široka vrata i biti kući. Tamo sam provela jedna od ljepših jutara i još ljepših zalazaka sunca i svi koji ste imali priliku biti tamo znate o čemu pričam. Ali izmicao mi je politički smisao našeg skvotiranja. Kao kolektiv nismo se uspjeli dogovoriti oko deklariranja prostora kao anarhističkog i antifašističkog, što je meni bilo izrazito važno, a neki su to sabotirali iz razloga što "takav stav stvara neprijatelje". Iako mi je žao da nismo uspjeli jer je BEK nakon godinu i nešto sitno propao, ipak je ideja ona koja opstaje iznad prostora, a svaki novi put može biti bolji pokušaj.

"Vodi curu u kino, danas sam nažicao previše"

Fotografije: Anja Vladisavljević
Načičkana lancima koji imaju reputaciju supermarketa za sirotinju, Dubrava mnogima nije kvart vrijedan posjeta. Ipak, stanovnici s kojima smo razgovarali, u životu "na periferiji" vide prednosti. Tu je antifašistička i zelena Dotrščina, ali i novi spomenici solidarnosti. Dok šećemo Avenijom Dubrava za oko nam zapinje nikad završena katnica, gola, bez žbuke. Na stepeništu grafit RIP Dragan i lampioni. Netko se za blagdan Svih Svetih sjetio Drageca, kvartovskog junaka koji je živio na natkrivenom platou te kuće. "Jednom je mom sinu dao 20 kuna da odvede curu u kino riječima ‘Evo vodi curu u kino, danas sam nažicao previše!'”, pisala je jedna žena par mjeseci prije njegove smrti.