Najnovije izmjene Zakona o prostornom uređenju koje je početkom travnja Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru još su jedan korak unatrag u smislu participacije javnosti u procesu donošenja prostornih planova. Umjesto da se građane potiče da sudjeluju u odlučivanju o prostoru u kojem žive, sitnim, ali sustavnim izmjenama to im se otežava, dok se istovremeno lokalnim šerifima omogućuje lakše i jednostavnije manipuliranje prostorom, jedinim značajnim resursom koji nam je još preostao, a koji je ne samo vrijedan, nego i neobnovljiv.

Prošli je tjedan na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu prošao novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Stručna zajednica ujedinjeno stoji protiv ovog prijedloga. "Knjižnična djelatnost je neprofitabilna, a ukoliko i postoji prihod on se ulaže u knjižnično poslovanje. Ovim zakonom dopušta se osnivanje knjižnice kao zadruge ili trgovačkog društva. U osjetljivu knjižničnu djelatnost nasilno se uvode zakoni tržišta kojima je cilj isključivo osobna dobit i korist, a ne javni interes", govori nam Nada Topić, predsjednica Društva knjižničara u Splitu.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pripremila je nacrt novog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu pisan u ženskom rodu. Istaknula je kako u obrazovanju većinom rade žene, pa "zašto to ne staviti u prvi plan i govoriti nastavnice, učiteljice, onda i predlagateljice, nakladnice, ravnateljice, ministrica, itd.". Tako napisani zakon proslijeđen je na mišljenje tijelima državne uprave uz napomenu da vrijedi za oba spola, ali ga je ministar uprave Lovre Kušćević odbio te je prebačen u "univerzalni", muški rod.

Novi Zakon o policiji, uz brojne promjene, predviđa i da se u policijsku školu ubuduće mogu upisati i svi koji su završili trogodišnje srednje škole, a ne kao što je to bilo do sada - samo oni koji su završili četverogodišnje programe. Cilj je da se omogući prijava većeg broja ljudi za policijski posao. Zakon je u javnoj raspravi do 18. srpnja.