Članci tagirani sa: zaštita okoliša stranica 7 od 27

Nakon desetljeća krčenja, Kostarika udvostručila površinu šuma u posljednjih 30 godina

Foto: Pixabay
U prvoj polovici 20. stoljeća više od 75 posto Kostarike bilo je prekriveno tropskim prašumama i drugim vrstama autohtonih šuma. Zbog intenzivnog krčenja do 1983. godine samo 26 posto zemlje zadržalo je šumski pokrov. Tada je prepoznat problem te je došlo do mijenjanja politike pa je danas, trideset godina kasnije, 52 posto zemlje opet prekriveno šumama.

Banjalučani na nekada zapuštenom gradskom zemljištu danas uzgajaju bio povrće

Foto: Agroklub
Nekada zapušteno gradsko zemljište u banjalučkom prigradskom naselju Rakovačke bare ovog ljeta živi novim životom, prepunim boja i ukusa raznih poljoprivrednih kultura, zahvaljujući radu građana koji svakodnevno dolaze kako bi na ekološki način uzgajali povrće. Riječ je o prvom urbanom vrtu u Bosni i Hercegovini, koji je nastao zahvaljujući viziji Udruženja građana Gradske bašte, koji su prije godinu dana od Grada dobili na korištenje 5.000 metara kvadratnih zapuštenog zemljišta.

Mjesta!!!

Foto: Pixabay
Gradski trgovi i ulice postali su preuski. Javnog prostora ima, samo je zakrčen.

Novi pravilnik o lovostaju ne štiti prepelice od lova za vrijeme razmnožavanja

Foto: Maciej Szymanski
Ministarstvo poljoprivrede prošli je tjedan okončalo javnu raspravu o prijedlogu novog pravilnika o lovostaju, koji među ostalim, određuje i novo razdoblje lova na prepelicu pućpuru (Coturnix coturnix). Novim pravilnikom, koji ponovno predviđa da sezona lova na prepelice počinje u kolovozu tijekom njihovog razmnožavanja, Hrvatska nastavlja kršiti europske i hrvatske propise o zaštiti ptica, upozorili su iz Udruge BIOM.

Grad Zagreb i MZOE trebaju preuzeti odgovornost za požar na Jakuševcu

Foto: Kronike Velike Gorice
Zelena akcija traži da Grad Zagreb, ali i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, preuzmu odgovornost za jučerašnji požar na Jakuševcu i ugrožavanje zdravlja građana i građanki Zagreb te provedu detaljnu istragu uzroka požara. Ističu kako je mjerna stanica u Dugavama u četiri sata ujutro izmjerila čak 292.85 µg/m3 lebdećih čestica u zraku, dok su uobičajene vrijednosti oko 20. Te su čestice vrlo štetne jer se mogu nakupljati na plućima i dišnim putevima.

Mexico City: Građani se izborili za očuvanje kanala starog dvije tisuće godina

Foto: MXCity
Jedanaest kilometara dugačak Canal Nacional služio je kao glavni transportni put za vrijeme izgradnje Mexico Cityja prije više od dvije tisuće godina. Riječ je o najstarijem linearnom parku u gradu, bogatom ekosustavu u kojem živi više od 50 vrsta ptica. Kada je lokalna vlast najavila planove da kanal pretvori u cestu, građani i građanke su se organizirali i pobunili, tužili lokalne vlasti i pobijedili.

Spasitelj kojeg čekamo smo mi

Foto: Aka Niviana Facebook
Aka Niviâna, mlada inuitska pjesnikinja i aktivistkinja s Grenlanda otvorila je ovogodišnji Global Landscape Forum čitanjem svoje pjesme Mi smo budućnost, koja se bavi posljedicama klimatskih promjena. "Dosta se govori o Grenlandu, ali ono što nedostaje je da mi, autohtono stanovništvo, uzmemo mikrofon u svoje ruke i prenesemo svijetu što se tamo događa", govori Niviâna. Ističe i kako je jedan od najvećih problema na Grenlandu velika stopa samoubojstva, jedna od najviših na svijetu. "Spasitelj kojeg čekamo smo mi", poručuje.

Crno zlato na Kosovu određuje radnicima i život i smrt

Foto: Atdhe Mula
Iz sunčanog, vrućeg dana Ismail Musliu ulazi u tamu. Tamu kazana, kako zovu zgradu termoelektrane Kosovo B u kojoj izgara ugljen. To je njegovo radno mjesto. Kosovo, najmlađa europska država, peta je na svijetu po rezervama lignita, najnekvalitetnijeg i najjeftinijeg ugljena koji se smatra i najprljavijim fosilnim gorivom. Je li to dobrobit ili prokletstvo? U termoelektranama Kosovo A i B plaće su dobre, ali radnici obolijevaju i umiru od bolesti dišnih puteva. Termoelektrana Kosovo A proglašena je najgorim pojedinačnim zagađivačem u Europi. O tome nitko ne vodi računa, niti postoji lista profesionalnih bolesti na Kosovu.

U život kreću sa sadnicom stabla

Foto: Eko Krka
Prema studiji švicarskih znanstvenika objavljenoj početkom mjeseca u časopisu Science, sadnja biliijun novih stabala mogla bi nas zaštititi od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Masovna sadnja novih stabala još uvijek nažalost nije dio hrvatske politike, drvo se izvozi kao sirovina, postojeće šume se devastiraju na razne načine. Zato je inicijativa koja dolazi iz Knina još više nešto što želimo podržati. Naime, iz udruge Eko Krka Knin svakoj kninskoj bebi pri rođenju poklone jednu sadnicu i to stabla autohtonih sorti kao što su smokve, šipak, agrumi ili masline.