Članci tagirani sa: žene stranica 1 od 3

Bez ženskoga o ženskome likovnom stvaralaštvu

Autoportret u lovačkom odijelu, dio slike, autorica Nasta Rojc (Foto: Moderna galerija Zagreb)
Onoga tko se ovih dana uputi u Umjetnički paviljon, dočekat će izložba o zagrebačkim umjetnicama te će, vjerojatno, odmah po ulasku, prvo uočiti autoportret Naste Rojc. Pa čak i ako posjetitelj ne zna ništa o Rojc, ako nije upoznat s interpretacijom njezina opusa iz perspektive lezbijskih studija, pomislit će da se radi o izložbi snažna ženskoga predznaka koja komemorira borbu za rodnu ravnopravnost i ispituje konstrukciju ženskoga rodnog identiteta. Međutim, tamo na to neće naići… Izložba ne nastojeći ispitati što umjetnost umjetnica čini femininom i/ili feminističkom.

Globalno bogatstvo izgrađeno neplaćenim radom žena

Foto: Pixabay
Ekonomska i politička elita okupljena na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji završava danas i ove se godine trudila problematizirati globalnu nejednakost zanemarujući glavne uzroke problema. Povodom foruma Oxfam je objavio godišnji izvještaj o drastičnoj globalnoj nejednakosti koji pokazuje da je lani 2,153 milijardera, pretežito muškaraca, posjedovalo više bogatstva nego 4,6 milijardi ljudi. "Ekonomska nejednakost izgrađena je na rodnoj nejednakosti, koju omogućava seksistički ekonomski sustav koji izrabljuje i marginalizira žene i djevojke, istovremeno uvećavajući bogatstvo i moć elite", govori nam Anna Ratcliff iz Oxfama.

Nakon #PrekinimoŠutnju UN istražuje nasilje pri porodu

Foto: RODA
Pola godine nakon što je udruga Roda pokrenula akciju #PrekinimoŠutnju, hrvatske institucije još nisu poduzele konkretne korake za poboljšanje situacije na odjelima ginekologije i porodništva. Za razliku od njih, međunarodne institucije rade svoj posao - Ured posebne izvjestiteljice za nasilje nad ženama pri UN-u objavio je da priprema posebno tematsko izvješće na temu neprimjerenog ponašanja i nasilja u skrbi za reproduktivno zdravlje žena, s posebnim naglaskom na nasilje na porođaju. Tematsko izvješće prezentirat će na Općoj skupštini UN-a u rujnu.

Žena ide u rat

Foto: Žena ide u rat
Islandska Žena ide u rat Benedikta Erlingssona najbolji je film netom završenog, 47. beogradskog festa. Blizu-pedesetogodišnjakinja koja, kao voditeljica zbora, duh svakodnevno krijepi vrhunskom glazbom, tjelesnu pak kondiciju podiže po otočnim vrletima, bježanjem od bjelosvjetskih militarista - korporativista, politikanata i propagandista, koji ju gebelsovski pokušavaju proglasiti terorist(ic)om dok ih, rušenjem dalekovodne strujne mreže gigantskom rudnom eksploatatoru i zagađivaču, sprečava da sasvim neometano nastave uništavati Zemlju/otok i otočane.

UN poziva Vladu na hitno suzbijanje nasilja i kršenja prava žena

Foto: RODA
Tri ureda stručnjaka Ujedinjenih naroda za ljudska prava 22. veljače izdala su priopćenje za medije u kojem traže da Vlada Republika Hrvatske hitno poduzme radnje kako bi se spriječilo kršenje ljudskih prava žena u reproduktivnom zdravlju. Priopćili su kako su užasnuti svjedočanstvima žena prikupljenima za vrijeme kampanje #PrekinimoŠutnju.

Žene Istoka i Zapada, Sjevera i Juga

Foto: Sofia
Najljepše je, vjerujemo, radosnu 2019. godinu, započeti s filmom Meryem Benm’Barek - Sofia. U toj, samo donekle metonimijskoj priči, ima i strepnje, i uzbuđenja, i intrige, i tragikomedije, i društvenog presjeka, i neočekivanih obrata, pa ipak, to je ponajprije film o ženskoj empatiji, ženskoj solidarnosti, ženskoj snazi..., ukratko - o Mudrosti, o tomu kako je ona i Istočna, i Zapadna, i Sjeverna, i Južna.

Nastavi priču: Za sami kraj godine Skribonauti vas daruju pričama

nastavi_pricu.jpg
Od 10. do 29. prosinca u vaš će inbox stizati nastavci do sada neobjavljenih priča triju hrvatskih spisateljica - Marije Andrijašević, Marije Rakić Mimica i Jasne Jasne Žmak. Priče su inspirirane fragmentima koje su tijekom 2018. na radionici kreativnog pisanja napisale zatvorenice Ženske kaznionice u Požegi.

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Foto: H-Alter
Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.

Pismo Plenkoviću: Hitno pokrenite izradu Akcijskog plana za zdravlje žena

Foto: Udruga RODA
Iz udruge RODA danas u uputili otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojemu traže hitno pokretanje procedure izrade Akcijskog plana za zdravlje žena u Republici Hrvatskoj s ciljem unaprjeđenja skrbi o reproduktivnom zdravlju žena. Kako ističu, višegodišnji pokušaji i zahtjevi različitih dionika prema Ministarstvu zdravstva za rješavanjem sistemskih pogrešaka u sektoru zdravstva koji skrbi za reproduktivno zdravlje žena nažalost nisu dali rezultate, već su samo dokazali da ovo teško stanje nije moguće rješavati unutar samo jednog sektora. Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti.

O ženskoj boli

Foto: Pixabay
U hrvatskom jeziku razlikuju se imenica 'bol' muškoga roda i imenica 'bol' ženskoga roda. Imenica 'bol' muškoga roda označava ‘tjelesnu patnju ili neugodu koja nastaje kao posljedica ozljede ili bolesti', a imenica 'bol' ženskoga roda znači ‘osjećaj patnje, duševne boli'. Dobar je to uvod u promišljanje o tome kako i zašto naša društva zanemaruju žensku bol i veličaju žensko trpljenje. Ženska bol je tako normalizirana do mjere da postaje nepostojeća na razini društva, i duboko simbiotska i razarajuća na razini individualnog iskustva.