Čelnici-dekani u Hrvatskoj su se ozbiljno približili oživotvorenju Führerprinzipa.

Hrvatska znanstvena zajednica prvi je put istupila u javnosti po pitanju klimatske krize predavši danas hrvatskim nadležnim institucijama Apel za sustavnu klimatsku akciju, koji je potpisalo 550 znanstvenika. Zatražili su proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Hrvatske, uključenje znanstvene zajednice u donošenje politika vezanih za klimatsku krizu, tranziciju prema niskougljičnom društvu, i sustavni plan za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena. "Klimatske promjene rasvjetljavaju društvene nejednakosti ne samo između razvijenih i nerazvijenih zemalja, već i unutar država", ističe znanstvenica Jelena Puđak.

Zbor znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND) upozorava javnost na skoro gostovanje Andrewa Wakefielda u Splitu, čiji je diskreditirani rad iz 1998. godine potaknuo val otpora cijepljenju. Ističu kako su posljedice djelovanja Andrewa Wakefielda ponovna pojava epidemija ospica u razvijenim zemljama svijeta. Samo na području Europe prošle je godine oboljelo više od 82.000 ljudi, od čega je 72 preminulo od posljedica.

"Unatoč čestim predrasudama, rezultati dugogodišnjih i sveobuhvatnih istraživanja do sada nisu uspjeli dokazati da su LGBT osobe (biološki roditelji, udomitelji ili posvojitelji) manje sposobne od osoba heteroseksualne orijentacije biti roditelji, kao niti da je psihosocijalni razvoj njihove djece na neki način ugrožen u odnosu na djecu heteroseksualnih roditelja", poručuje više od 200 znanstvenika i stručnjakinja povodom diskusije u javnosti o temi prava na udomiteljstvo istospolnim parovima.

Filozofiji ostaje da postavlja pitanja, ne da daje relevantne odgovore – to čini znanost. Filozofija djeluje intelektualnom sposobnošću da se postavljaju značajna pitanja; politika djeluje prvenstveno silom (ekonomskom, agitatorskom ili fizičkom) namećući svoja viđenja, bezbroj puta u povijesti nauštrb jasno uobličenih znanstvenih činjenica i dokaza.

Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet."

U posljednje se vrijeme znanost, znanstvena metoda, znanstven način razmišljanja, ideja znanosti – nalaze usred velikih previranja. Razlozi za to su brojni: manjak povjerenja u sve i strah od svega zasigurno je pogurao recentni procvat pseudoznanosti i bujanje intuitivnog baljezganja, a takve skepse redovno hrani političko i korporativno instrumentaliziranje znanosti.

Europski parlament je danas velikom većinom izglasao rezoluciju o padu procijepljenosti u EU. "Cijepljenje je na neki način žrtva vlastitog uspjeha. Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i dječje paralize. Nove generacije, koje žive bez straha od njih, ne vide potrebu za cijepljenjem. Nažalost, u Italiji, Srbiji i Rumunjskoj, deseci ljudi su umrli od ospica, bolesti koju smo skoro bili iskorijenili cijepljenjem. Nadam da se isto neće dogoditi i nama, no najnoviji porazni podaci o procijepljenosti u Hrvatskoj ne ohrabruju", izjavila je tom prigodom Biljana Borzan.

U veljači je u Zagrebu premijerno izvedena predstava Marina Ivanovića Stoke, Stara škola kreka. Radi se o monodrami u režiji Marija Kovača, u kojoj Stoka progovara o dugogodišnjem iskustvu ovisnosti i odvikavanja. Stokin zaključak, da je ovisnost "bolest duha", a rješenje "put ka Bogu" ne predstavlja se kao individualno iskustvo i rješenje, već je poopćeno. Ovime se, smatrali smo, otvara prostor za raspravu o problematičnosti liječenja ovisnika kroz različite izvaninstitucionalne religijske programe. Problem je jedino što u sekularnoj Hrvatskoj stručnjaci o tome ne žele pričati.

"Ne negirajmo znanost, stvarajmo pomoću nje i ulažimo u nju! Marširajmo za budućnost, za napredak, za istinu, za obrazovanje", jedna je od poruka današnjeg Marša za znanost koji je okupio tisuće građana i građanki u Zagrebu i Splitu. Upravo su oni odlučili danas izaći na ulice i poručiti kako javne politike temeljene na predrasudama, promoviranje pseudoznanosti i praznovjerje nemaju i ne mogu imati primat nad znanosti, stručnosti i etičnosti.