Europski parlament je danas velikom većinom izglasao rezoluciju o padu procijepljenosti u EU. "Cijepljenje je na neki način žrtva vlastitog uspjeha. Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i dječje paralize. Nove generacije, koje žive bez straha od njih, ne vide potrebu za cijepljenjem. Nažalost, u Italiji, Srbiji i Rumunjskoj, deseci ljudi su umrli od ospica, bolesti koju smo skoro bili iskorijenili cijepljenjem. Nadam da se isto neće dogoditi i nama, no najnoviji porazni podaci o procijepljenosti u Hrvatskoj ne ohrabruju", izjavila je tom prigodom Biljana Borzan.

U veljači je u Zagrebu premijerno izvedena predstava Marina Ivanovića Stoke, Stara škola kreka. Radi se o monodrami u režiji Marija Kovača, u kojoj Stoka progovara o dugogodišnjem iskustvu ovisnosti i odvikavanja. Stokin zaključak, da je ovisnost "bolest duha", a rješenje "put ka Bogu" ne predstavlja se kao individualno iskustvo i rješenje, već je poopćeno. Ovime se, smatrali smo, otvara prostor za raspravu o problematičnosti liječenja ovisnika kroz različite izvaninstitucionalne religijske programe. Problem je jedino što u sekularnoj Hrvatskoj stručnjaci o tome ne žele pričati.

"Ne negirajmo znanost, stvarajmo pomoću nje i ulažimo u nju! Marširajmo za budućnost, za napredak, za istinu, za obrazovanje", jedna je od poruka današnjeg Marša za znanost koji je okupio tisuće građana i građanki u Zagrebu i Splitu. Upravo su oni odlučili danas izaći na ulice i poručiti kako javne politike temeljene na predrasudama, promoviranje pseudoznanosti i praznovjerje nemaju i ne mogu imati primat nad znanosti, stručnosti i etičnosti.

"Jučerašnjom objavom dokumenata vezanih uz izbor Jasminke Buljan Culej na mjesto voditeljice Ekspertne radne skupine potvrđene su sumnje u netransparentnost i manipuliranje javnosti na koje su brojni akteri upozoravali od prvog dana imenovanja. Od tada je prošlo 248 dana šutnje svih odgovornih, skrivanja dokumenata od javnosti - 248 dana bez preuzimanja odgovornosti i bez pomaka u Cjelovitoj kurikularnoj reformi", upozoravaju iz GOOD Inicijative.

Umiru instituti koji bi trebali zapošljavati mlade znanstvenike, a useljavaju se - bageri. U 26 godina hrvatske samostalnosti, teško se prisjetiti i jednog instituta kojega su planski osmislili, osnovali, financirali i pokrenuli političari novog doba, konačno oslobođeni jarma mrske zajedničke države, u suradnji s genijalnim umovima HAZU, a da bi bio, recimo, do koljena Brodarskom, IRB-u ili Imunološkom.

Nedavno pokrenuta aplikacija GrowApp omogućuje ljudima da naprave animacije stabala, vrtova i pejzaža slikajući ih pametnim telefonom. Aplikacija direktno transformira slike u film vremenskog slijeda pokazujući promjene kroz sezone, ali i kroz godine. Kroz zabavu u vlastitom dvorištu korisnici pomažu znanstvenicima u boljem razumijevanju klimatskih promjena i njihovih učinaka na okoliš.

"Ova knjiga je živa sociologija, društveni angažman autorice je izuzetan i rijetkost u znanstvenoj zajednici. Radi se o nečemu što bih nazvao sociologijom proizvodnje budućnosti, a ne interpretacije prošlosti", zaključio je sociolog Vladimir Lay na jučerašnjem predstavljanju nove knjige Saše Poljanec Borić. Knjiga Pravo na sada! se sastoji od 14 publicističkih radova posvećenih društvenim promjenama u hrvatskom prostoru objavljenih na H-Alteru tijekom 2014. i 2015. godine. U knjizi se objavljuju i četiri rada koja se bave sličnim temama kao i publicistički radovi, ali u znanstvenoj formi.

Možda rektoru Borasu samo treba mirna sobica u Petrinji, daleko od vreve velikoga grada, gdje će moći u miru pisati knjige. Iz tog razloga uložio sam 100 kuna u kupovinu knjige za kojoj je Boras jedan od autora, kako bi se uvjerio u njegove sposobnosti na tom planu i ima li kakvih sličnosti s Barišićevim stilom pisanja i preuzimanja citata.

Suočeni s neprimjerenim događanjima u hrvatskoj sveučilišnoj zajednici te potaknuti nizom nezakonitih i nečasnih radnji u obrazovnom sustavu, duboko smo zabrinuti zbog ozbiljnosti stanja u hrvatskoj znanosti koje je kulminiralo sramotnom aferom plagiranja znanstvenog rada koji potpisuje ni manje ni više nego ministar znanosti i obrazovanja, Pavo Barišić. Pridružujemo se časnom i odgovornom apelu uglednog hrvatskog znanstvenika Ivana Đikića za očuvanje akademske čestitosti i etike znanstvenog rada, stoji u pismu Inicijative za Filozofski.

Hrvatska etika u znanosti izigravanje je državnog prava. Tako navodno etički kodeks koji se postavlja iznad sveučilišta, umjesto da propiše strogim i određenim pravilom stupanj porodične i obiteljske bliskosti koji je zapreka za zasnivanje radnih odnosa, kao što su to činili propisi još za drugoga svjetskog rata, olakšava da se nepotizam i etički prikrije. Navodna etika trajat će dotle dok se ne uklone interesi kojima služi, a to su interesi da se u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju - kao i u svakoj gotovo svakoj drugoj hrvatskoj javnoj djelatnosti - zapošljava u pravilu po vezi, a ne po državnom pravu.