Filozofiji ostaje da postavlja pitanja, ne da daje relevantne odgovore – to čini znanost. Filozofija djeluje intelektualnom sposobnošću da se postavljaju značajna pitanja; politika djeluje prvenstveno silom (ekonomskom, agitatorskom ili fizičkom) namećući svoja viđenja, bezbroj puta u povijesti nauštrb jasno uobličenih znanstvenih činjenica i dokaza.

Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet."

U posljednje se vrijeme znanost, znanstvena metoda, znanstven način razmišljanja, ideja znanosti – nalaze usred velikih previranja. Razlozi za to su brojni: manjak povjerenja u sve i strah od svega zasigurno je pogurao recentni procvat pseudoznanosti i bujanje intuitivnog baljezganja, a takve skepse redovno hrani političko i korporativno instrumentaliziranje znanosti.

Europski parlament je danas velikom većinom izglasao rezoluciju o padu procijepljenosti u EU. "Cijepljenje je na neki način žrtva vlastitog uspjeha. Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i dječje paralize. Nove generacije, koje žive bez straha od njih, ne vide potrebu za cijepljenjem. Nažalost, u Italiji, Srbiji i Rumunjskoj, deseci ljudi su umrli od ospica, bolesti koju smo skoro bili iskorijenili cijepljenjem. Nadam da se isto neće dogoditi i nama, no najnoviji porazni podaci o procijepljenosti u Hrvatskoj ne ohrabruju", izjavila je tom prigodom Biljana Borzan.

U veljači je u Zagrebu premijerno izvedena predstava Marina Ivanovića Stoke, Stara škola kreka. Radi se o monodrami u režiji Marija Kovača, u kojoj Stoka progovara o dugogodišnjem iskustvu ovisnosti i odvikavanja. Stokin zaključak, da je ovisnost "bolest duha", a rješenje "put ka Bogu" ne predstavlja se kao individualno iskustvo i rješenje, već je poopćeno. Ovime se, smatrali smo, otvara prostor za raspravu o problematičnosti liječenja ovisnika kroz različite izvaninstitucionalne religijske programe. Problem je jedino što u sekularnoj Hrvatskoj stručnjaci o tome ne žele pričati.

"Ne negirajmo znanost, stvarajmo pomoću nje i ulažimo u nju! Marširajmo za budućnost, za napredak, za istinu, za obrazovanje", jedna je od poruka današnjeg Marša za znanost koji je okupio tisuće građana i građanki u Zagrebu i Splitu. Upravo su oni odlučili danas izaći na ulice i poručiti kako javne politike temeljene na predrasudama, promoviranje pseudoznanosti i praznovjerje nemaju i ne mogu imati primat nad znanosti, stručnosti i etičnosti.

"Jučerašnjom objavom dokumenata vezanih uz izbor Jasminke Buljan Culej na mjesto voditeljice Ekspertne radne skupine potvrđene su sumnje u netransparentnost i manipuliranje javnosti na koje su brojni akteri upozoravali od prvog dana imenovanja. Od tada je prošlo 248 dana šutnje svih odgovornih, skrivanja dokumenata od javnosti - 248 dana bez preuzimanja odgovornosti i bez pomaka u Cjelovitoj kurikularnoj reformi", upozoravaju iz GOOD Inicijative.

Umiru instituti koji bi trebali zapošljavati mlade znanstvenike, a useljavaju se - bageri. U 26 godina hrvatske samostalnosti, teško se prisjetiti i jednog instituta kojega su planski osmislili, osnovali, financirali i pokrenuli političari novog doba, konačno oslobođeni jarma mrske zajedničke države, u suradnji s genijalnim umovima HAZU, a da bi bio, recimo, do koljena Brodarskom, IRB-u ili Imunološkom.

Nedavno pokrenuta aplikacija GrowApp omogućuje ljudima da naprave animacije stabala, vrtova i pejzaža slikajući ih pametnim telefonom. Aplikacija direktno transformira slike u film vremenskog slijeda pokazujući promjene kroz sezone, ali i kroz godine. Kroz zabavu u vlastitom dvorištu korisnici pomažu znanstvenicima u boljem razumijevanju klimatskih promjena i njihovih učinaka na okoliš.

"Ova knjiga je živa sociologija, društveni angažman autorice je izuzetan i rijetkost u znanstvenoj zajednici. Radi se o nečemu što bih nazvao sociologijom proizvodnje budućnosti, a ne interpretacije prošlosti", zaključio je sociolog Vladimir Lay na jučerašnjem predstavljanju nove knjige Saše Poljanec Borić. Knjiga Pravo na sada! se sastoji od 14 publicističkih radova posvećenih društvenim promjenama u hrvatskom prostoru objavljenih na H-Alteru tijekom 2014. i 2015. godine. U knjizi se objavljuju i četiri rada koja se bave sličnim temama kao i publicistički radovi, ali u znanstvenoj formi.