Planet Zemlja

Foto: I.P.

H-Alterova Čitanka: Potrošili smo izlike, vrijeme je za akciju

Posljednjih dana čitamo kako gori Amazonija, kako nestaju "pluća planeta". H-Alter već godinama piše o uništavanju prirode, neodrživom korištenju resursa, prekoračenju planetarnih granica i klimatskim promjenama, ali i o mogućim drugačijim izborima i primjerima pozitivne prakse. Donosimo vam pregled tekstova koji su i danas aktualni i relevantni. Mogu nam pomoći bolje razumjeti kompleksnost problema s kojima se suočavamo, ali i ukazati na smjerove koji vode prema dugoročnim rješenjima, solidarnosti i odgovornosti.
Hlad u Crnatkovoj, (Foto: Saša Šimpraga)

Hlad u gradu

Koliko su stabla važna uvidjet ćemo onda kad krenu masovna sušenja uslijed prevelikih vrućina. Najstarije živuće zagrebačko stablo vjerojatno je petstotinjak godina stari hrast lužnjak koji raste na Livadi kišobrana u Maksimirskom perivoju. Izvan parkova, rijetka su stabla zadržala krošnje u punom rasponu, budući da se često radikalno orezuju. Suprotni primjer je platana na Trgu Francuske Republike. Njena nedirnuta krošnja ljeti servisira terasu kafića, a kroz čitavu godinu u nebopis parka upisuje raskoš. Svega jedno stablo može potpuno transformirati mjesto. Zamislimo ogromnu platanu i njenu krošnju na mjestu sata na Trgu bana Jelačića.
Foto: Marina Kelava

Leptiri trebaju livade

Uz rubove makadamske ceste na Učki najčešće vidim četiri-pet vrsta leptira. Nose maštovita narodna imena, šahovnica, prugasto jedarce, zelenokrili plavac. No, oni najviše vole livade, a većina livada na Učki danas su zarasli u borove i grmlje. Stočarstvom se na ovoj planini danas malo tko bavi, a sa stokom nestaju i staništa leptira. Zahtjevnog posla vraćanja livada leptirima prihvatili su se u udruzi BIOM kroz čiji je volonterski kamp u parku prirode u mjesec dana prošlo oko 35 ljudi. Neki su od njih ovdje proveli i nekoliko tjedana u fizički vrlo napornom poslu, stvarno alternativnom načinu provođenja ljeta od ležanja na plaži. Ljeto koje ne potiče ubrzanu devastaciju obalu, apartmanizaciju, kič, hranjenje zmaja udobnosti.
Foto: Pixabay

Mjesta!!!

Gradski trgovi i ulice postali su preuski. Javnog prostora ima, samo je zakrčen.
Foto: Aka Niviana Facebook

Spasitelj kojeg čekamo smo mi

Aka Niviâna, mlada inuitska pjesnikinja i aktivistkinja s Grenlanda otvorila je ovogodišnji Global Landscape Forum čitanjem svoje pjesme Mi smo budućnost, koja se bavi posljedicama klimatskih promjena. "Dosta se govori o Grenlandu, ali ono što nedostaje je da mi, autohtono stanovništvo, uzmemo mikrofon u svoje ruke i prenesemo svijetu što se tamo događa", govori Niviâna. Ističe i kako je jedan od najvećih problema na Grenlandu velika stopa samoubojstva, jedna od najviših na svijetu. "Spasitelj kojeg čekamo smo mi", poručuje.
Foto: Eko Krka

U život kreću sa sadnicom stabla

Prema studiji švicarskih znanstvenika objavljenoj početkom mjeseca u časopisu Science, sadnja biliijun novih stabala mogla bi nas zaštititi od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Masovna sadnja novih stabala još uvijek nažalost nije dio hrvatske politike, drvo se izvozi kao sirovina, postojeće šume se devastiraju na razne načine. Zato je inicijativa koja dolazi iz Knina još više nešto što želimo podržati. Naime, iz udruge Eko Krka Knin svakoj kninskoj bebi pri rođenju poklone jednu sadnicu i to stabla autohtonih sorti kao što su smokve, šipak, agrumi ili masline.
Foto: Ecotopia Biketour

Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste 2019.

Malo je mjesta u medijima gdje će vas informirati o ljetnim događajima koji ne uključuju partijanja na plažama, ljetne glazbene festivale i slične dokone aktivnosti. Zato H-Alter ostaje vjeran tradiciji i otvara mjesto za najavu ovogodišnjih ljetnih europskih skupova na kojima se uči, planira, povezuje, solidarizira i djeluje oko aktivnosti kao što su klimatske promjene, prava žena, granice i migracije, antikapitalizam, prava životinja, zaštita okoliša i slično. Pročitajte što donosi ovogodišnji Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste!
Foto: M.J.

Novac ne možemo piti

Kanadski Vermilion sutra započinje s radovima na izradi "svoje" prve bušotine u Hrvatskoj. Agencija za ugljikovodike već tri mjeseca ne želi dostaviti izvješće o radovima kompanije Vermilion za 2018. godinu, a kojeg je obavezna dati na uvid na zahtjev. Kakve će radove istraživanja i eksploatacije obavljati Vermilion i Ina, koje će se metode primjenjivati? Radni programi kompanija su tajni, a Agencija za ugljikovodike ne želi dostaviti izvješća za prošlu godinu. U rujnu ove godine, nakon objave rezultata za dodjelu Dinarida, čitava će Hrvatska biti pod koncesijama za istraživanje i ekspolataciju nafte i plina, izuzev Istre i otoka.
Foto: Pixabay

Hoću zabrane!

Živimo preko svojih mogućnosti i zato treba uvesti zabrane, bez obzira na to što ih nitko ne voli. Otići u grad autobusom (ili biciklom) umjesto autom, nije prestroga mjera. Zašto jednostavno ne zabranite plastična pakiranja ako nisu potrebna? U ustavu se nigdje ne spominju boce sa sokom od rabarbare pomiješanim s mineralnom vodom. Ono što smatramo potrošačkom slobodom, u stvari je često samo udobnost koja se skriva pod pojmom prava. Potrošačke zabrane ograničavaju slobodu potrošnje, a ne političku slobodu.