Planet Zemlja

Foto: Pixabay

Hoću zabrane!

Živimo preko svojih mogućnosti i zato treba uvesti zabrane, bez obzira na to što ih nitko ne voli. Otići u grad autobusom (ili biciklom) umjesto autom, nije prestroga mjera. Zašto jednostavno ne zabranite plastična pakiranja ako nisu potrebna? U ustavu se nigdje ne spominju boce sa sokom od rabarbare pomiješanim s mineralnom vodom. Ono što smatramo potrošačkom slobodom, u stvari je često samo udobnost koja se skriva pod pojmom prava. Potrošačke zabrane ograničavaju slobodu potrošnje, a ne političku slobodu.
Foto: Pixabay

Toksično nasljeđe digitalnog doba

Svake se godine u svijetu proizvede više od 20 milijuna tona e-otpada. Stanovnik Europe u prosjeku godišnje stvori više od 16 kg elektroničkog otpada. Manje od 20 posto e-otpada se reciklira, ostatak završava na ilegalnim odlagalištima gdje zagađuje pitku vodu, šteti ekosustavima i ubija ljude u slumovima nerazvijenih zemalja. iFixit su 2003. godine pokrenuli Luke i Kyle u studentskom domu u Kaliforniji. Smetalo im je što većina uređaja ne dolazi s uputama za popravak. U posljednjih 16 godina objavili su više od 50 tisuća besplatnih priručnika i pomogli stotinama tisuća ljudi da uče popravljati, a ne bacati.
A1, ispred tunela sv. Rok (Foto: Vinko Pesic)

Mračna strana svjetla

Boris Štromar, predsjednik Astronomskog društva Beskraj: "Nevjerovatno je da su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pri donošenju novog zakona inzistirali na 'kompromisima' s ciljem zadovoljavanja potreba rasvjetne industrije. Naši rasvjetari novu LED tehnologiju prodaju kao 'energetski učinkovitu', ali uzalud je bilo kakva energetska učinkovitost ako svjetlosno onečišćenje raste. Dosadašnji domet osvjetljavanja arhitekture u Hrvatskoj izrazito je primitivan, svodi se na postavljanje brutalnih reflektora koji su otprilike usmjereni prema građevini. To je potpuno negiranje arhitekture".
Foto: Dario Dunaj

Šetnja uz potok je kao film

Sebastian Bogi, student arhitekture i autor projekta javne šetnice uz potok Črnomerec: "Aktualni GUP ima nevjerojatno zastarjeli odnos prema vodenim tokovima. Natkrivanje je praksa 19. stoljeća. Zurich još od ranih 90ih sustavno obnavlja svoju mrežu potoka, od kojih su neki toliko uski da prolaze kroz gradske ulice kao prorezi u kolniku. Čak postoji poseban izraz za otkrivanje davno natkrivenih potoka: daylighting. Moj koncept temelji se na prometnom povezivanju sjevera i juga Zagreba, ali umjesto ceste i tramvajske linije bez potoka, uključuje šetnicu i biciklističku stazu zajedno s potokom."
Foto: I.P.

Neizvjesna budućnost zagrebačke žile tekućice

Mnogi potoci struje ispod gradskog asfalta, nečujni od prometa, zaboravljeni u užurbanom tempu života. Samo nekoliko je djelomično nenadsvođeno. Jedini koji se uspio oduprijeti tim zastarjelim smjernicama u cijeloj svojoj dužini je potok Črnomerec. Na srednjem toku za postavljanje ograde u početku je utrošeno 450 tisuća kn da bi se iznos povećao na 900 tisuća. Šetnica od Medvednice do Save ima tek jednu klupu postavljenu iznad ulice uz potok. Grad je s jedne strane osigurao sredstva za uređenje šetnice, a s druge je uloženo 2.658.900,00 kn u izradu dokumenata projekata i geodetskih elaborata poništenja
bez_plastike.jpg

Prvi jadranski otok bez jednokratne plastike

Europski parlament prošloga je tjedna usvojio dugo očekivani zakon kojim se od 2021. iz EU izbacuje dio plastike za jednokratnu upotrebu, poput jednokratnog posuđa, slamki, štapića za uši i sličnih uglavnom nepotrebnih predmeta. Time će se, procjenjuju, ukloniti 70 posto izvora zagađenja mora plastikom. No, nekoliko dana prije odluke EP-a trgovci, ugostitelji, udruge, načelnik i TZ otoka Zlarina potpisali su povelju kojom se obvezuju izbaciti iz korištenja jednokratnu plastiku već od ove sezone. Kako je Zlarin odlučio postati prvi otok slobodan od plastike, barem one jednokratne, u Hrvatskoj?
Foto: I.P.

Vrijeme je sad! + FOTOGALERIJA

Tisuće srednjoškolki i srednjoškolaca u Zagrebu je danas bučno i srčano prosvjedovalo zbog klimatskih promjena. Pridružili su se tako mladima diljem svijeta, u više od sto zemalja i tisuću gradova, koji prosvjeduju za očuvanje Zemlje, jedinog doma koji imamo. Prosvjede je incirala šestnaestogodišnja švedska aktivistkinja Greta Thunberg. "Tu smo da pokažemo otpor prema sadašnjem sistemu koji se ponaša kao da klimatske promjene ne postoje. Što će se dogoditi s našim plažama, zrakom, koja je naša budućnost? Borit ćemo se dok se bolja budućnost ne ostvari!", rečeno je u govoru na Markovom trgu.
Solarna elektrana na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, Foto: ZEZ

Križevci misle ozbiljno

Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s Gradom Križevci lansirala je jučer kampanju za financiranje druge solarne elektrane putem mikro-zajmova građana na javnim zgradama toga grada. Prva fotonaponska elektrana financirana na ovakav način postavljena je prošle godine na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka. Sredstva su tada prikupljena u samo deset dana, a sada građani mogu sudjelovati u izgradnji sličnog postrojenja na zgradi Gradske knjižnice Franjo Marković. Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn: "Cilj nam je energetska neovisnost do 2030. godine".
Foto: Marina Kelava

Bicikliranje mijenja svjetove

"Ovo mi je prvi put u životu da pokušavam voziti bicikl. Nikad nisam imala jedan, čak ni kao dijete", kaže Alaa, 28-godišnjakinja iz Iraka. Ona je jedna od novih učenica berlinskog kolektiva #BIKEYGEES čije su volonterke u tri godine naučile 560 žena voziti bicikl, većinom izbjeglica iz Sirije, Iraka i drugih zemalja. "Želimo dati nekoliko sati našeg vremena drugim ljudima jer znamo da smo mi ta većina koja može promijeniti svijet. Ne moramo čekati vlade, samo moramo djelovati iz srca", kaže Annette Krüger iz #BIKEYGEES-a.