Planet Zemlja

M. Galović, Foto: IRRE

Gradec - općina bez otpada

Gradec je svakim danom sve bliže tome da postane prva hrvatska jedinica lokalne samouprave koja je postigla standard "općine bez otpada". Danas na svaku vreću smeća koja iz kuće u Gradcu ode na odlagalište otpada, iz prosječnog hrvatskog doma ode njih pet. "Opsežnom kalkulacijom sustava građanima smo uštedjeli ukupno 11 kuna mjesečno, a samoj općini otprilike 40 posto iznosa za 'odlagališnu rentu'", objasnio je za H-Alter Marijan Galović, autor projekta gospodarenja otpadom u Gradecu.
R. Pašičko

Cijena energije mora biti realna

Robert Pašičko: Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Razlog je taj što pola naše proizvedene energije dolazi iz hidroelektrana koje su sagradili naši očevi i djedovi, no ovakva cijena je samo održavanje statusa quo. Netko treba priznati i glasno reći da uvozimo 50 posto svoje primarne energije, a ako uvoziš pola energije kao i pola hrane jasno da je prvi prioritet da smanjiš ovisnost o drugima tj. o uvozu. To je mjera suverenosti države, a nije mjera imaš li MIG-ove ili nemaš.
Popravi na kavi nova je inicijativa udruge Vestigium, Foto: Tina Gavranić, Futopia

Popravljanje je ponovo u modi

Ponedjeljci popodne u prostorijama Udruga Vestigium na zagrebačkim Vrbanima rezervirani su za novu inicijativu, Popravi na kavi. Tako su preveli u brojnim svjetskim gradovima već udomaćene Repair Caffee, inicijative koja promiče popravljanje i ponovnu upotrebu predmeta umjesto bacanja. A upravo su popravljanje i ponovna upotreba dio kružne ekonomije, pristupa gospodarenju otpadom koji promiče EU, ali i novi hrvatski Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022.
Foto: NASA/Reid Wiseman

170 puta "uspješniji" od prirode u mijenjanju klime

Čovječanstvo uzrokuje klimatske promjene 170 puta brže nego što to čine prirodni procesi, izračunali su po prvi puta Owen Gaffney i Will Steffen. "Ne znam može li svođenje situacije na konkretne brojke pomoći u stimuliranju akcije oko klimatskih promjena, nadam se da može, no brojke su važne kako bi istaknule veličinu izazova s kojim smo suočeni", kaže Steffen, znanstvenik s Australskog nacionalnog sveučilišta, za H-Alter.
Foto: Make Fruit Fair!

Bananizacija na štetu ljudi i okoliša

Uzgoj popularnog voća, koje primjerice u Velikoj Britaniji predstavlja proizvod na kojem vlasnici trgovačkih lanaca najviše zarađuju, uz pamuk troši više agrokemikalija od bilo koje druge kulture. Osim zatrovanog i monokulturnim uzgojem osiromašenog okoliša, bananizacija Ekvadora, Hondurasa, Kostarike ili afričkih zemalja često donosi i kršenje radničkih prava. No, "potrošači u EU imaju moć promijeniti stvari", ističe Jacqui Mackay iz organizacije Banana Link.
Foto: Zelena akcija

Poništena lokacijska dozvola za Srđ!

Upravni sud u Splitu poništio je lokacijsku dozvolu za golferski projekt na Srđu. To je već treća sudska presuda kojom se poništavaju dozvole za megalomanski projekt gradnje na brdu iznad Dubrovnika. "Ovo je još jedan korak prema ukidanju tog projekta. Vrijeme je da sve institucije prije svega Dubrovačko-neretvanska županija i župan odustanu od daljnjeg guranja ovog očito nezakonitog projekta", kaže Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.
Foto: Brijuni rivijera

Brijuni rivijera i svi županovi ljudi

Brijuni rivijera - tvrtka stvorena za pogodovanje županu i njegovim ljudima: Brijuni rivijera je državno-županijska tvrtka koja ni nakon 13 godina poslovanja nije ispunila svoj primarni cilj zbog koje je osnovana - ostvarenje mega-projekta istoimenog naziva.
Foto: L.R.

Tko profitira na vodi?

Kako privatnici u Hrvatskoj zarađuju na vodi uz državni blagoslov. Eksploatacija vode kao prirodnog resursa zorno pokazuje klasni karakter Republike Hrvatske. Kao javno dobro, voda se ustupa domaćim i stranim kapitalistima po niskim koncesijama čime se pretvara u bazen za stvaranje golemog profita kojeg socijalni i ekološki standardi ne zanimaju.
NE Krško, Foto: Nek.si

Opasnost na duge staze

Koristi li se u nuklearnoj elektrani Krško uran koji je iskopan u Kanadi, Namibiji, Nigeru ili nekoj drugoj zemlji, nije poznato. "Javnosti bi trebalo biti moguće doći do informacije otkud dolazi taj uran jer države koje ga eksploatiraju različito reguliraju tu proizvodnju. Neke države su to dobro regulirale, postavile su standarde i sigurnosti i zaštite okoliša. No, imamo i države koji nemaju regulaciju pa dolazi do problema, i za ljude koji tamo žive i rade i za okoliš", kaže Tomislav Tkalec iz Focusa.
P. Gallop

Ne postoji jeftina energija

Ima li mjesta za etiku u uvozu energenata? Što kada bi država tome težila? Kako većina energenata dolazi iz zemalja u kojima se sustavno krše ljudska prava ili iz prljavih energetskih izvora koji pridonose zagrijavanju klime, država bi morala razviti svoje i to čiste izvore energije. Etika po ovom pitanju nije nespojiva s interesima građana i države, a otkud danas Hrvatska uvozi energente i što bi se po tom pitanju moglo promijeniti za H-Alter govori Pippa Gallop iz Bankwatcha.