Planet Zemlja

Foto: I.P.

Vrijeme je sad! + FOTOGALERIJA

Tisuće srednjoškolki i srednjoškolaca u Zagrebu je danas bučno i srčano prosvjedovalo zbog klimatskih promjena. Pridružili su se tako mladima diljem svijeta, u više od sto zemalja i tisuću gradova, koji prosvjeduju za očuvanje Zemlje, jedinog doma koji imamo. Prosvjede je incirala šestnaestogodišnja švedska aktivistkinja Greta Thunberg. "Tu smo da pokažemo otpor prema sadašnjem sistemu koji se ponaša kao da klimatske promjene ne postoje. Što će se dogoditi s našim plažama, zrakom, koja je naša budućnost? Borit ćemo se dok se bolja budućnost ne ostvari!", rečeno je u govoru na Markovom trgu.
Solarna elektrana na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, Foto: ZEZ

Križevci misle ozbiljno

Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s Gradom Križevci lansirala je jučer kampanju za financiranje druge solarne elektrane putem mikro-zajmova građana na javnim zgradama toga grada. Prva fotonaponska elektrana financirana na ovakav način postavljena je prošle godine na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka. Sredstva su tada prikupljena u samo deset dana, a sada građani mogu sudjelovati u izgradnji sličnog postrojenja na zgradi Gradske knjižnice Franjo Marković. Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn: "Cilj nam je energetska neovisnost do 2030. godine".
Foto: Marina Kelava

Bicikliranje mijenja svjetove

"Ovo mi je prvi put u životu da pokušavam voziti bicikl. Nikad nisam imala jedan, čak ni kao dijete", kaže Alaa, 28-godišnjakinja iz Iraka. Ona je jedna od novih učenica berlinskog kolektiva #BIKEYGEES čije su volonterke u tri godine naučile 560 žena voziti bicikl, većinom izbjeglica iz Sirije, Iraka i drugih zemalja. "Želimo dati nekoliko sati našeg vremena drugim ljudima jer znamo da smo mi ta većina koja može promijeniti svijet. Ne moramo čekati vlade, samo moramo djelovati iz srca", kaže Annette Krüger iz #BIKEYGEES-a.
Foto: Pixabay

COP24 u znaku ugljena

Samo desetak godina ostalo je da se globalno zatopljenje zadrži na najviše 1.5 °C.
Foto: Pixabay

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.
repaircafe1_mk.jpg

Repair Cafe čini ljude sretnima

"Dobila sam ovaj kazetofon od jedne gospođe. Prekrasan je i željela bih da ponovo proradi", pokazuje jedna od korisnica Repair Cafea radio kazetofon iz '70-ih godina. Ona zajedno s volonterom Felixom pokušava dokučiti mehaniku iz prošlog vremena, dok su drugi ljudi za stolom nagnuti nad mikserima, mobitelima, sušilima za kosu... "Cilj je da, ako se nešto potrga, prvo pokušate to popraviti, a ne kupite odmah novu stvar. Mi ovdje 70 posto stvari uspijevamo popraviti. Tako ljudi štede novac, a svi zajedno štedimo okoliš", kaže Daniel Affelt, koordinator Repair Cafea u berlinskoj četvrti Schoneberg, jedne od čak 30 popravljaonica u glavnom gradu Njemačke.
Nacionalni park Shebenik-Jabllanicë u istočnoj Albaniji je oaza prastarih bukovih šuma i stanište rijetkih životinjskih vrsta kao što su suri orao i ugroženi ris, Foto: Gabriel Schwaderer, Euronature

Bande s motornim pilama: Pljačka drevnih albanskih šuma

Albanija je 2016. uvela desetogodišnji moratorij na sječu u svim šumama i zabranila izvoz drvne građe. Taj potez je uslijedio poslije decenija nekontrolirane eksploatacije koja je ogolila nekada bogato pošumljene padine i ubrzala eroziju tla. Nekontrolirana i protuzakonita sječa šuma u najvećem nacionalnom parku u Albaniji razara prastara šumska dobra koja je UNESCO stavio pod zaštitu, otkriva istraživanje BIRN-a.
Foto: Pixabay

Recikliranje plastike: Europa napreduje, ali neujednačeno

"Europska strategija za plastiku" sve više dobiva na značaju u Bruxellesu i dok neke države članice već bilježe dobre rezultate, brojne druge zaostaju. Od 30 zemalja, 10 je dostiglo stopu iskorištavanja otpada iznad 90% i to prije svega zahvaljujući usvajanju normi koje ograničavaju ili zabranjuju odlaganje otpada na deponije. Unatoč naporima i pojedinim poboljšanjima, pitanje je hoće li "strategija za plastiku" koju EU pokušava provesti u djelo pružiti instrumente neophodne za ostvarivanje postavljenih ciljeva.
Hoesung Lee iz IPCC-ja, Foto: DKK, S. Rohl

Klimatski pregovori: 24. pokušaj

Uoči COP24 u Katowicama: "Šokirani smo da zemlja koja ima financijske i sve druge mogućnosti ne uspijeva ostvariti svoje klimatske ciljeve", rekla je o Njemačkoj Christiane Averbeck, izvršna direktorica Klima-Allianze. Bez vrlo brzog smanjenja emisija velikih emitera, a u EU najveći je upravo Njemačka, nemamo šanse ostati unutar granice zatopljenja od 1,5 C, a čak ni to ne znači da smo u zoni ugode. "To nije sigurna luka nego kompromis između onoga što se mora učiniti i onoga što se može", kaže Hans-Otto Pörtner, jedan od autora novog IPCC-jevog izvještaja.
Foto: Marina Kelava

"Mi smo priroda koja brani samu sebe"

Pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach koja je postala simbol na kojoj se lome i "zeleni" imidž koji je Njemačka pokušavala graditi i sveukupne klimatske politike EU, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Apokaliptični prizor dijela planeta s kojeg je zajedno s ugljenom uklonjen i sav život, poziva na pozdrav i klimi kakvu poznajemo i planetu koji će sasvim sigurno krenuti dalje i bez čovjeka. No, tisuće ljude koji s druge strane rudnika satima sjede na tračnicama u najvećoj akciji građanskog neposluha protiv ugljena ikad, imaju se pravo nadati da je drugačiji svijet ipak moguć, kao što su napisali na transparentima.