Planet Zemlja

Foto: Eko Krka

U život kreću sa sadnicom stabla

Prema studiji švicarskih znanstvenika objavljenoj početkom mjeseca u časopisu Science, sadnja biliijun novih stabala mogla bi nas zaštititi od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Masovna sadnja novih stabala još uvijek nažalost nije dio hrvatske politike, drvo se izvozi kao sirovina, postojeće šume se devastiraju na razne načine. Zato je inicijativa koja dolazi iz Knina još više nešto što želimo podržati. Naime, iz udruge Eko Krka Knin svakoj kninskoj bebi pri rođenju poklone jednu sadnicu i to stabla autohtonih sorti kao što su smokve, šipak, agrumi ili masline.
Foto: Ecotopia Biketour

Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste 2019.

Malo je mjesta u medijima gdje će vas informirati o ljetnim događajima koji ne uključuju partijanja na plažama, ljetne glazbene festivale i slične dokone aktivnosti. Zato H-Alter ostaje vjeran tradiciji i otvara mjesto za najavu ovogodišnjih ljetnih europskih skupova na kojima se uči, planira, povezuje, solidarizira i djeluje oko aktivnosti kao što su klimatske promjene, prava žena, granice i migracije, antikapitalizam, prava životinja, zaštita okoliša i slično. Pročitajte što donosi ovogodišnji Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste!
Foto: M.J.

Novac ne možemo piti

Kanadski Vermilion sutra započinje s radovima na izradi "svoje" prve bušotine u Hrvatskoj. Agencija za ugljikovodike već tri mjeseca ne želi dostaviti izvješće o radovima kompanije Vermilion za 2018. godinu, a kojeg je obavezna dati na uvid na zahtjev. Kakve će radove istraživanja i eksploatacije obavljati Vermilion i Ina, koje će se metode primjenjivati? Radni programi kompanija su tajni, a Agencija za ugljikovodike ne želi dostaviti izvješća za prošlu godinu. U rujnu ove godine, nakon objave rezultata za dodjelu Dinarida, čitava će Hrvatska biti pod koncesijama za istraživanje i ekspolataciju nafte i plina, izuzev Istre i otoka.
Foto: Pixabay

Hoću zabrane!

Živimo preko svojih mogućnosti i zato treba uvesti zabrane, bez obzira na to što ih nitko ne voli. Otići u grad autobusom (ili biciklom) umjesto autom, nije prestroga mjera. Zašto jednostavno ne zabranite plastična pakiranja ako nisu potrebna? U ustavu se nigdje ne spominju boce sa sokom od rabarbare pomiješanim s mineralnom vodom. Ono što smatramo potrošačkom slobodom, u stvari je često samo udobnost koja se skriva pod pojmom prava. Potrošačke zabrane ograničavaju slobodu potrošnje, a ne političku slobodu.
Foto: Pixabay

Toksično nasljeđe digitalnog doba

Svake se godine u svijetu proizvede više od 20 milijuna tona e-otpada. Stanovnik Europe u prosjeku godišnje stvori više od 16 kg elektroničkog otpada. Manje od 20 posto e-otpada se reciklira, ostatak završava na ilegalnim odlagalištima gdje zagađuje pitku vodu, šteti ekosustavima i ubija ljude u slumovima nerazvijenih zemalja. iFixit su 2003. godine pokrenuli Luke i Kyle u studentskom domu u Kaliforniji. Smetalo im je što većina uređaja ne dolazi s uputama za popravak. U posljednjih 16 godina objavili su više od 50 tisuća besplatnih priručnika i pomogli stotinama tisuća ljudi da uče popravljati, a ne bacati.
A1, ispred tunela sv. Rok (Foto: Vinko Pesic)

Mračna strana svjetla

Boris Štromar, predsjednik Astronomskog društva Beskraj: "Nevjerovatno je da su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pri donošenju novog zakona inzistirali na 'kompromisima' s ciljem zadovoljavanja potreba rasvjetne industrije. Naši rasvjetari novu LED tehnologiju prodaju kao 'energetski učinkovitu', ali uzalud je bilo kakva energetska učinkovitost ako svjetlosno onečišćenje raste. Dosadašnji domet osvjetljavanja arhitekture u Hrvatskoj izrazito je primitivan, svodi se na postavljanje brutalnih reflektora koji su otprilike usmjereni prema građevini. To je potpuno negiranje arhitekture".
Foto: Dario Dunaj

Šetnja uz potok je kao film

Sebastian Bogi, student arhitekture i autor projekta javne šetnice uz potok Črnomerec: "Aktualni GUP ima nevjerojatno zastarjeli odnos prema vodenim tokovima. Natkrivanje je praksa 19. stoljeća. Zurich još od ranih 90ih sustavno obnavlja svoju mrežu potoka, od kojih su neki toliko uski da prolaze kroz gradske ulice kao prorezi u kolniku. Čak postoji poseban izraz za otkrivanje davno natkrivenih potoka: daylighting. Moj koncept temelji se na prometnom povezivanju sjevera i juga Zagreba, ali umjesto ceste i tramvajske linije bez potoka, uključuje šetnicu i biciklističku stazu zajedno s potokom."
Foto: I.P.

Neizvjesna budućnost zagrebačke žile tekućice

Mnogi potoci struje ispod gradskog asfalta, nečujni od prometa, zaboravljeni u užurbanom tempu života. Samo nekoliko je djelomično nenadsvođeno. Jedini koji se uspio oduprijeti tim zastarjelim smjernicama u cijeloj svojoj dužini je potok Črnomerec. Na srednjem toku za postavljanje ograde u početku je utrošeno 450 tisuća kn da bi se iznos povećao na 900 tisuća. Šetnica od Medvednice do Save ima tek jednu klupu postavljenu iznad ulice uz potok. Grad je s jedne strane osigurao sredstva za uređenje šetnice, a s druge je uloženo 2.658.900,00 kn u izradu dokumenata projekata i geodetskih elaborata poništenja
bez_plastike.jpg

Prvi jadranski otok bez jednokratne plastike

Europski parlament prošloga je tjedna usvojio dugo očekivani zakon kojim se od 2021. iz EU izbacuje dio plastike za jednokratnu upotrebu, poput jednokratnog posuđa, slamki, štapića za uši i sličnih uglavnom nepotrebnih predmeta. Time će se, procjenjuju, ukloniti 70 posto izvora zagađenja mora plastikom. No, nekoliko dana prije odluke EP-a trgovci, ugostitelji, udruge, načelnik i TZ otoka Zlarina potpisali su povelju kojom se obvezuju izbaciti iz korištenja jednokratnu plastiku već od ove sezone. Kako je Zlarin odlučio postati prvi otok slobodan od plastike, barem one jednokratne, u Hrvatskoj?