Planet Zemlja

Foto: Pixabay

I Zemlja ima granice koje ne želimo prijeći

"Vrijeme koje nam je preostalo da spriječimo prelazak Zemljinih točaka preokreta možda se već svelo na nulu, dok je vrijeme za reakciju da postignemo nulte emisije u najboljem slučaju 30 godina. Zato je moguće da smo već izgubili kontrolu nad time hoće li doći do prelaska granice nakon koje nema povratka", ističe skupina znanstvenika u radu objavljenom u časopisu Nature. "Nakon toga unutarnja povratna sprega pogoni sustav u puno toplije stanje neovisno o tome što se događa s ljudskim emisijama," objašnjava za H-Alter Will Steffen, jedan od autora istraživanja.
Fátima González-Torres iz Ecosije (Foto: M.K.)

Kako pretraživanje interneta sadi stabla

"Investiramo u to 100 posto profita", kaže Fátima González-Torres iz Ecosije, njemačke tvrtke koja je pokrenula istoimeni pretraživač interneta koji vam omogućuje da svaku pretragu uposlite u sadnju stabala. Do sada su posadili 72 milijuna novih stabala. "Ne postoji takva stvar kao što je potpuno privatna tvrtka i privatno vlasništvo. Dijeljenje nije izbor, nego činjenica jer i zrak i vodu svi dijelimo. Svaka tvrtka mora vratiti nešto društvu", čuli smo u berlinskom uredu ove neobične tvrtke koju nije moguće prodati, a svojim zaposlenicima omogućuje i "klimatski dopust".
Thomas Buermann (Foto: M.K.)

Sada je pravo vrijeme za teretne bicikle

Emisije iz njemačkog prometa i dalje su na gotovo jednakoj razini u odnosu na 1990., no berlinska živahna scena ekonomije dijeljenja ima ideju čime zamijeniti automobile, barem u nekom aspektu. Inicijativa FLotte Berlin nudi stanovnicima besplatnu posudbu više od 80 teretnih bicikala raspoređenih po brojnim berlinskim četvrtima. "Dosta ljudi u gradu ima automobil koji koriste možda jedno tjedno da bi otišli u nabavku hrane. Ako isprobaju naše bicikle, uglavnom se uvjere da im automobil uopće ne treba", kaže nam Thomas Büermann, idejni pokretač i koordinator ove sjajne inicijative.
Foto: Sindikat biciklista

Autocentrični gradovi su prošlost

"Biciklisti su zakonski obvezni voziti se na isprekidanim stazama koje nemaju svoj kontinuitet i sustavnu povezanost u okolnu prometnu mrežu. Nijedna biciklistička staza u Zagrebu nije propisna, valjana i cjelovita. Sustav u Hrvatskoj u prometnom je smislu izuzetno autocentričan. Kao da su promet samo auti, a ne živi ljudi. Gradovi se u naprednom i civiliziranom svijetu natječu tko će prije potjerati dizelske ili sve motore s unutarnjim sagorijevanjem iz svojih središta. Doba fosila i fosilnih goriva završava i trebamo se okrenuti budućnosti i održivim oblicima transporta”, objašnjava nam Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista.
Graham Pope (Foto: M.K.)

Ako možemo surfati kauče, možemo i bicikle

"Ako možemo 'posuditi' nečiji kauč preko couchsurfinga, zašto ne bi posudili i bicikl", prisjeća se Graham Pope, stanovnik Berlina, što ga je inspiriralo da pokrene projekt ekonomije dijeljenja BikeSurf. Lokalci posuđuju bicikl ljudima koji kraće vrijeme borave u njihovom gradu, a rezervacije se obavljaju putem jednostavne internet platforme. Projektom se promiče suradnju umjesto natjecanja, a jedini uvjet je da se platforma može koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe. "Surfati" bicikl tako danas možete, osim u Berlinu, u još šest drugih gradova u četiri europske države. "Cilj je jednostavan, posjesti što više ljudi na bicikle", kaže nam Graham.
Iain Tolhurst (Foto: Maheklubi.ee)

Odgovor je uvijek u prirodi

Farma Tolhurst Organic jedna od najstarijih organskih farmi povrća u Engleskoj. Prehranjuje preko 400 obitelji, a većina hrane koju proizvode bude prodana u krugu od 20 km od farme. "Problem je što ljudi imaju naviku gledati na sve pojedinačno i odvojeno. Farma je živi organizam koji zahtijeva holistički pristup. Možemo proizvoditi kvalitetnu i raznoliku hranu na zemljištu koje je zapravo vrlo siromašno, što pokazuje da se naše tehnike i znanja mogu primijeniti bilo gdje u svijetu. Cjelokupni ugljični otisak naše farme procijenjen je na 8 tona. Usporedimo li se sa standardnom proizvodnjom u supermarketima, naša je farma oko 90 posto učinkovitija", priča nam osnivač Iain Tolhurst.
Foto: I.P.

H-Alterova Čitanka: Potrošili smo izlike, vrijeme je za akciju

Posljednjih dana čitamo kako gori Amazonija, kako nestaju "pluća planeta". H-Alter već godinama piše o uništavanju prirode, neodrživom korištenju resursa, prekoračenju planetarnih granica i klimatskim promjenama, ali i o mogućim drugačijim izborima i primjerima pozitivne prakse. Donosimo vam pregled tekstova koji su i danas aktualni i relevantni. Mogu nam pomoći bolje razumjeti kompleksnost problema s kojima se suočavamo, ali i ukazati na smjerove koji vode prema dugoročnim rješenjima, solidarnosti i odgovornosti.
Hlad u Crnatkovoj, (Foto: Saša Šimpraga)

Hlad u gradu

Koliko su stabla važna uvidjet ćemo onda kad krenu masovna sušenja uslijed prevelikih vrućina. Najstarije živuće zagrebačko stablo vjerojatno je petstotinjak godina stari hrast lužnjak koji raste na Livadi kišobrana u Maksimirskom perivoju. Izvan parkova, rijetka su stabla zadržala krošnje u punom rasponu, budući da se često radikalno orezuju. Suprotni primjer je platana na Trgu Francuske Republike. Njena nedirnuta krošnja ljeti servisira terasu kafića, a kroz čitavu godinu u nebopis parka upisuje raskoš. Svega jedno stablo može potpuno transformirati mjesto. Zamislimo ogromnu platanu i njenu krošnju na mjestu sata na Trgu bana Jelačića.
Foto: Marina Kelava

Leptiri trebaju livade

Uz rubove makadamske ceste na Učki najčešće vidim četiri-pet vrsta leptira. Nose maštovita narodna imena, šahovnica, prugasto jedarce, zelenokrili plavac. No, oni najviše vole livade, a većina livada na Učki danas su zarasli u borove i grmlje. Stočarstvom se na ovoj planini danas malo tko bavi, a sa stokom nestaju i staništa leptira. Zahtjevnog posla vraćanja livada leptirima prihvatili su se u udruzi BIOM kroz čiji je volonterski kamp u parku prirode u mjesec dana prošlo oko 35 ljudi. Neki su od njih ovdje proveli i nekoliko tjedana u fizički vrlo napornom poslu, stvarno alternativnom načinu provođenja ljeta od ležanja na plaži. Ljeto koje ne potiče ubrzanu devastaciju obalu, apartmanizaciju, kič, hranjenje zmaja udobnosti.
Foto: Pixabay

Mjesta!!!

Gradski trgovi i ulice postali su preuski. Javnog prostora ima, samo je zakrčen.