Planet Zemlja

francek.jpg

Živjeli drugovi Čelični!

Bandićeve eskapade s fontanama dobar su povod za osvješćivanje činjenice koliko Zagrebu nedostaju česme. Umjesto četrdeset fontana koje zaziva gradonačelnik, Zagreb treba najmanje četrdeset česmi s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru. Osim kao odraz najobičnije nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara. Javni pristup besplatnoj pitkoj vodi je civilizacijski standard koji Zagreb sustavno zatire.
Katarina Zlatec: "Potok", Tkalčićeva, Zagreb, 8. srpnja 2016.<br>

Memorija potoka

David Kabalin, arhitekt: Sva uređenja zagrebačkih vodotokova, od najmanjeg potoka do Save, rezultat su jednostranog pristupa kompleksnom problemu, tj. svođenja na vodotehnički problem, bez ikakvog promišljanja ambijentalne, ekološke i simboličke važnosti vodotokova.
Zelena akademija 2014., foto: M. Šavrljuga

Zelena akademija se vraća na Vis

Vedran Horvat: "Svi smo izloženi sužavanju prostora za javnu raspravu i slobodu, ali nas efekti financijskog kapitalizma i na privatnoj i društvenoj osnovi također sve više stišću, pacificiraju i depolitiziraju. Želimo stvoriti platformu koja će dati alternativu i spriječiti taj oblik dehumanizacije, i regenerirati društvene snage koje u tom žele sudjelovati."
Jason W. Moore, Foto: MAMA

Kapitalizam na smrtnoj postelji

Jason W. Moore, sociolog i autor knjige Capitalism in the Web of Life: Kapitalizam je izmijenio planetarni život do te mjere da su sada stvoreni novi oblici prirode koji se ne mogu riješiti unutar kapitalističkog okvira, kapitalističke tehnologije i produktivnih formi. Ti oblici prirode su klimatske promjene, te pojava novih bolesti, bakterija i superkorova, za koje nemamo rješenja. Ovo su opasna vremena za život, ali ona predstavljaju i dubinsku opasnost za kapital. Kapitalizam kao sustav je mnogo ranjiviji nego što većina ljudi misli.
Foto: CC 350.org

Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste 2016.

Biciklirati preko Poljske i Bjelorusije do Baltika i putem posjećivati aktivističke kampove i organske farme, u Grčkoj se družiti s ljudima koji vjeruju u svijet bez granica, u Austriji isprobavati život na anarhistički način bez dominacije, u Njemačkoj ili Budimpešti učiti o drugačijoj ekonomiji - odrastu... H-Alter i ove godine donosi pregled aktivističkih kampova i drugih događanja po Europi na kojima možete provesti ljeto baveći se ozbiljnim i manje ozbiljnim temama.
ulaznica_ip.jpg

Nabijanje na rogove

Jučer je u Gostoviću kod Vrbovca održano natjecanje bikova bodača, a uz bikijadu je upriličena i štraparijada - natjecanje konja u potezanju trupaca. Borbe bikova u Hrvatskoj uglavnom vezujemo uz Dalmatinsku zagoru, ali čini se da i u središnjoj Hrvatskoj postoje nastojanja da se izmisli tradicija hrvatske koride. Čak su i u Zagori, u kojoj se pozivaju na veliku tradiciju, borbe bikova doživjele procvat tek devedesetih.
Fotografije: Arhiva Zavetišča za zavržene rastline<div><br></div>

Biljke i mi

Anamari Hrup, osnivačica azila za napuštene biljke: Na razmišljanje o utočištu za biljke navela me širokolisna kadulja koju sam jednog dana u šetnji centrom Ljubljane našla u jako slabom stanju. Nisam bila sigurna je li još živa. Ipak sam je uzela i posadila je u vrtu gdje se lijepo primila i gdje raste već drugu godinu. Taj događaj me naveo na razmišljanje o lončanicama i ostalim biljkama u gradskom okolišu, koje naše suvremeno društvo većinom promatra kao ukrasni predmet, još jedan predmet masovne proizvodnje.
Fotografije: Vladimir Tarnovski<br>

Zagrebački mlinovi

Vladimir Tarnovski: Na gradskim potocima u Zagrebu nekada je bilo mnoštvo mlinova, a svi su bili važni za sredine u kojima su se nalazili. U zgradi gdje je bio mlin grofa Kulmera, nalazila se i kolarska radionica, uz nju i pilana, a odmah do i kovačnica. Rempflov mlin je bio dio šireg gospodarskog pogona u kojem su se nalazile i peć za opeku, uljara, odnosno mlin za sve vrste koštica, ali i javno kupalište (mrzlice) s ugostiteljskim objektom.