Planet Zemlja

javna_rasprava_kosinj_mk.jpg

"Kud će čovjek?"

"Kud će čovjek?", pitala je to 70-godišnja Kata Pražić iz sela Mlakve na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj. Stanovnici nekoliko sela u Kosinjskoj dolini već 50 godina žive čekajući potapanje svojih kuća i polja. Projekt se svakih nekoliko godina aktualizira pa potom zamre, ostavljajući stanovnike da žive u izuzetno stresnoj situaciji, bez osnovnih građanskih prava koja uživaju ostali stanovnici RH. Oni, naime, ne mogu dobiti građevinske dozvole, a u infrastrukturu se ne ulaže desetljećima jer je u prostornom planu ovo područje odavno poplavljeno.
Foto: Screenshot Više od meda

Nestaju kukci i svijet kakav poznajemo

Brojnost kukaca pala je za čak tri četvrtine, alarmantni su rezultati istraživanja europskih znanstvenika, koji upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca. "Utjecaj industrijske poljoprivrede je primarni osumnjičenik za ovaj kolaps. Hitno moramo poduzeti mjere kako bi se minimalizirali negativni utjecaji poljoprivrede na naš prirodni svijet, a to uključuje smanjenje utjecaja pesticida na najmanju moguću mjeru", izjavio je za H-Alter voditelj istraživanja Caspar A. Hallmann.
1.clanovi_spasimo_potok_crnomerec.jpg

Potok vrijedi više od ceste

Jedna od geografskih specifičnosti Zagreba su potoci koji premrežuju prostor između Medvednice i Save. Nažalost, tek su malobrojni zagrebački potoci do danas sačuvali otvoreni tok i zelene koridore, a još su malobrojniji oni koji imaju neprekinute otvorene i očuvane trase sve od Medvednice do Save. Primjer takvog, za zagrebačku zelene infrastrukturu izuzetno bitnog poteza, potok je Črnomerec. Međutim, gradska uprava želi nasvoditi potok i izgraditi cestu, a o svim problemima za H-Alter govore članice inicijative Spasimo potok Črnomerec Mirela i Danijela.
A. Cardoso: "Proizvoditi ugljen nije isplativo."

Tri puta veća šteta

Ekonomska šteta društvenog i okolišnog utjecaja rudnika ugljena u kolumbijskoj pokrajini Cesar iz koje i Hrvatska uvozi ugljen, gotovo je tri puta veća nego cijena samog ugljena, izračunala je u svojoj doktorskoj disertaciji Andrea Cardoso, profesorica ekonomije okoliša na Sveučilištu Magdalena u Santa Marti, gradu na karipskoj obali Kolumbije.
Rosa Peña Lizarazo

Novi oblik kolonijalizma

Rosa Peña Lizarazo, odvjetnica i istraživačica kolumbijske nevladine organizacije Tierra Digna: "Strani kapital u Kolumbiji ima širom otvorena vrata i ne mora se obazirati ni na ljude ni na okoliš. Lokalne zajednice se ne uključuju u odlučivanje ni na koji značajan način niti se razmatraju razvojne alternative. To će dovesti do novih konflikata. Kada su počeli razgovori o miru između FARC-a i vlade, vlada je rekla da ekonomski model nije otvoren za raspravu. Iz toga se vidi da je taj ekstraktivni ekonomski model nametnut."
Fredy Martinez iz Don Jace pokazuje tragove ugljena koji pokrivaju obalu kraj sela.

Kako ugljen uništava živote

"Prije smo bili siromašni, ali smo imali rijeke, bavili smo se ribolovom, uzgajali hranu i živjeli dobro. Sada to naša djeca mogu samo gledati na televiziji. Rijeke su skrenuli, šume su posječene, a mi smo zatvorenici u svom selu", kaže Hilario Vega, stanovnik sela Boqueron na sjeveroistoku Kolumbije. Cijelo selo već godinama čeka preseljenje jer je zrak toliko zagađen da im ozbiljno ugrožava živote. Okruženo je, naime, rudnicima ugljena iz kojih i Hrvatska uvozi ugljen za rad termoelektrane u Plominu.
Performans Tomislava Brajnovića u Dubrovniku 2010., Foto: M. Kelava

Klima senzacionalizma

Dok sad mediji, isti one koje Kopenhagen 2009. nije zanimao, pišu o "apokalipsama" u Zadru, "apokaliptičnim" požarima ili "apokaliptičnim" uraganima u SAD-u, i dalje ne govore ono što je potrebno. Hitna i radikalna transformacija ekonomskog i energetskog sustava, sustava proizvodnje hrane, vraćanje humusa u tlo, zaštita vodnih resursa i niz drugih mjera koje mogu pojačati otpornost ekosustava da ublaži dio posljedica ekstremnih vremenskih događaja. I uragani i poplave i suše i požari "stoljeća" postaju samo novi "clickbait".
Foto: Iz filma Sand Wars

Planeta na zrnu pijeska

Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Uslijed svjetskog buma u građevinarstvu, ali i razvoja novih tehnologija koje se koriste prilikom bušenja nafte, potražnja za pijeskom, resursom koji se rijetko spominje, naglo je porasla. Iako se zalihe možda čine nepresušne, izvori pijeska diljem svijeta već su uvelike iscrpljeni, oko njih se vode ratovi i osnivaju kriminalne organizacije. Od Lagosa i Pekinga, preko Dubaija do New Yorka - eksploatacija pijeska je industrija od 70 milijardi dolara. Sve to, naravno, s kobnim posljedicama za okoliš.