Planet Zemlja

Foto: Zayed Future Energy Prize

Sretna škola iz Škabrnje

Nisu zadobili naslovnice novina, a H-Alter misli da su trebali. Učenici i učenice OŠ Vladimira Nazora - Škabrnja iz male općine Škabrnja kraj Zadra osvojili su početkom tjedna u Abu Dhabiju na Tjednu održivog razvoja prestižnu Zayed Future Energy Prize nagradu u iznosu 100.000 US$ u kategoriji europskih škola. Nagradu koju dodjeljuje Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata u više kategorija u području inovativnosti, liderstva, utjecaja i dugoročne vizije održivog razvoja i obnovljivih izvora energije, osvojili su za svoj projekt Sretna škola Plave ekonomije, u konkurenciji nekoliko stotina škola.
Foto: Ytb-prtsc

Blagdansko širenje otpada i požara

U nizu je gradova i općina i ovaj advent obilježavan puštanjem lampiona želja u zrak ili, u slučaju Zagreba, svjetlećih balona. Bilo da je riječ o otvaranju klizališta, skupljanju novca za razne humanitarne akcije i slično, politika je izgleda - neka vjetar nosi kamo želi zapaljene predmete ili plastiku pojačanu otpadom u vidu LED lampica. "Kada čujem za neko puštanje balona ili lampiona pokušam se obratiti organizatorima i upozoriti na zagađenje koje pritom stvaraju, no rijetko dobijem odgovor", ističe Morana Pavelić, građanka koja se aktivirala po ovom pitanju.
Foto: Goran Šafarek

Utukli bi tri milijarde kuna u betoniziranje Drave

Nakon što smo prošloga mjeseca pisali o HEP-ovom 50 godina starom projektu potapanja Kosinjske doline, prošloga tjedna je reaktualiziran još jedan stari projekt - gradnja dvije hidroelektrane na Dravi – Molve 1 i Molve 2. HEP bi utrošio više od tri milijarde kuna na betoniziranje rijeke koja je dio UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere, i koja već povlači novac iz europskih fondova upravo zahvaljujući prirodnoj očuvanosti riječnog toka. "Europa je spremna oživljavati rijeku, a ne je ubijati", ističe biolog i i neovisni stručnjak za upravljanje vodama Goran Šafarek.
javna_rasprava_kosinj_mk.jpg

"Kud će čovjek?"

"Kud će čovjek?", pitala je to 70-godišnja Kata Pražić iz sela Mlakve na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj. Stanovnici nekoliko sela u Kosinjskoj dolini već 50 godina žive čekajući potapanje svojih kuća i polja. Projekt se svakih nekoliko godina aktualizira pa potom zamre, ostavljajući stanovnike da žive u izuzetno stresnoj situaciji, bez osnovnih građanskih prava koja uživaju ostali stanovnici RH. Oni, naime, ne mogu dobiti građevinske dozvole, a u infrastrukturu se ne ulaže desetljećima jer je u prostornom planu ovo područje odavno poplavljeno.
Foto: Screenshot Više od meda

Nestaju kukci i svijet kakav poznajemo

Brojnost kukaca pala je za čak tri četvrtine, alarmantni su rezultati istraživanja europskih znanstvenika, koji upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca. "Utjecaj industrijske poljoprivrede je primarni osumnjičenik za ovaj kolaps. Hitno moramo poduzeti mjere kako bi se minimalizirali negativni utjecaji poljoprivrede na naš prirodni svijet, a to uključuje smanjenje utjecaja pesticida na najmanju moguću mjeru", izjavio je za H-Alter voditelj istraživanja Caspar A. Hallmann.
1.clanovi_spasimo_potok_crnomerec.jpg

Potok vrijedi više od ceste

Jedna od geografskih specifičnosti Zagreba su potoci koji premrežuju prostor između Medvednice i Save. Nažalost, tek su malobrojni zagrebački potoci do danas sačuvali otvoreni tok i zelene koridore, a još su malobrojniji oni koji imaju neprekinute otvorene i očuvane trase sve od Medvednice do Save. Primjer takvog, za zagrebačku zelene infrastrukturu izuzetno bitnog poteza, potok je Črnomerec. Međutim, gradska uprava želi nasvoditi potok i izgraditi cestu, a o svim problemima za H-Alter govore članice inicijative Spasimo potok Črnomerec Mirela i Danijela.
A. Cardoso: "Proizvoditi ugljen nije isplativo."

Tri puta veća šteta

Ekonomska šteta društvenog i okolišnog utjecaja rudnika ugljena u kolumbijskoj pokrajini Cesar iz koje i Hrvatska uvozi ugljen, gotovo je tri puta veća nego cijena samog ugljena, izračunala je u svojoj doktorskoj disertaciji Andrea Cardoso, profesorica ekonomije okoliša na Sveučilištu Magdalena u Santa Marti, gradu na karipskoj obali Kolumbije.
Rosa Peña Lizarazo

Novi oblik kolonijalizma

Rosa Peña Lizarazo, odvjetnica i istraživačica kolumbijske nevladine organizacije Tierra Digna: "Strani kapital u Kolumbiji ima širom otvorena vrata i ne mora se obazirati ni na ljude ni na okoliš. Lokalne zajednice se ne uključuju u odlučivanje ni na koji značajan način niti se razmatraju razvojne alternative. To će dovesti do novih konflikata. Kada su počeli razgovori o miru između FARC-a i vlade, vlada je rekla da ekonomski model nije otvoren za raspravu. Iz toga se vidi da je taj ekstraktivni ekonomski model nametnut."