Planet Zemlja

Foto: M.K.

Sedam godina borbe za grad po mjeri bicikla

"Gotovo sve 'biciklističke staze' u Zagrebu su nepropisne, često i opasne, a Grad otvoreno i javno tvrdi da ne namjerava na vrijeme uskladiti staze s novim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. U prošlogodišnjem izvještaju o biciklističkom prometu hvale se s tri kilometra nove staze, točnije boje na stazi. To je za grad od 800 tisuća stanovnika sramotno, jasno je da Zagreb zapravo ništa ne radi po pitanju razvoja biciklističkog prometa", kaže predsjednik Sindikat biciklista Tomislav Nakić-Alfirević.
Foto: M.K.

Okolišno prihvatljivi potop

Potapanje sela u Kosinjskoj dolini izgradnjom akumulacijskog jezera površine 11 km prihvatljivo je za okoliš i ekološku mrežu, ocijenilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Istodobno je završila javna rasprava za drugi HEP-ov projekt, hidroelektranu Senj. "Iako je u obje studije potvrđeno da je riječ o povezanim projektima, njihov zajednički utjecaj uopće nije razmatran", kaže predsjednica Zelena akcija / FoE Croatia Željka Leljak Gracin, te najavljuje podizanje upravne tužbe protiv ovog rješenja.
Foto: M.K.

Zabrinjavajuća istina o turizmu

Utjecaj industrije turizma na problem klimatskih promjena daleko je podcijenjen, a države su iz krivog uvjerenja kao razvojni put birale brze turističke projekte velikih razmjera. Naime, ugljični otisak turizma čak je četiri puta veći nego se do sada mislilo i čini 8 posto svih emisija stakleničkih plinova na planetu. "Ovi bi se nalazi trebali uzeti u obzir u budućim promišljanjima nacionalnih razvojnih strategija i politika", ističu znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Nature Climate Change prošloga tjedna.
Foto: M.K.

Zeleni telefoni na rubu opstanka

"U travnju smo imali 142 prijave građana, kao nikada do sada. Službe očito ne rade svoj posao", kaže Gordana Klarić, voditeljica zagrebačkog Zelenog telefona. I po brojnosti prijava vidljivo je da upravljanjem okolišem građani nisu zadovoljni. No, zagrebački telefon i ove godine je u financijskoj neizvjesnosti, kao i ostalih osam zelenih telefona u državi, te se veći dio njih danas održava zahvaljujući volonterima. "Telefone bi u većoj mjeri trebala financirati lokalna uprava jer mi radimo njihov posao. Građani se nemaju kome drugome obratiti i tražiti pomoć", smatra Klarić.
Paul Phare, Foto: Inia Herenčić

Energija za sve

"Razvijati projekte obnovljivih izvora energija je kao da pokušavate natjerati mačke u stado", slikovito objašnjava Paul Phare iz britanske energetske zadruge Energy4All. No, dok za energetske zadrugare u Hrvatskoj to danas još uvijek tako izgleda, jer se suočavaju s birokratskim i financijskim preprekama, u zapadnoeuropskim zemljama je "tjeranje mačaka u stado" sve uspješnije, pokazali su primjeri predstavljeni na skupu Dobra energija dolazi na Vis u organizaciji Zelene energetske zadruge.
Foto: pxhere

Začarani krug energetskog siromaštva

Neprihvatljivo je da obitelji moraju birati hoće li jesti ili imati električnu energiju, ističu iz tvrtke Robin Hood Energy, prvog neprofitnog opskrbljivača energije u vlasništvu lokalne samouprave u Velikoj Britaniji. U Nottinghamu se na ovaj način bore protiv rastućeg i složenog problema energetskog siromaštva koji je posebno raširen u zemljama u tranziciji, pa i Hrvatskoj. "Najsiromašniji često žive u energetski potpuno neučinkovitim domovima te troše više novca na račune za energiju od hrvatskog prosjeka", ističe Slavica Robić iz DOOR-a.
Foto: M.K.

Priroda gubi sinkronicitet

Migratorni kolibrići koji su adaptirani na specifično proljetno cvijeće, sada promašuju vrijeme njegova cvjetanja. Morske ptice više ne podižu ptiće u vrijeme kada je riba najobilnija. O usklađenosti u ekosustavu ovise brojne biljne i životinjske vrste, a prirodni svijet sve brže gubi taj sinkronicitet, upozoreno je u novom znanstvenom istraživanju. "Promjene su brže i češće od ubrzanja klimatskih promjena", ističe voditeljica istraživanja Heather Kharouba sa Sveučilišta u Ottawi.
Fotografije: Robert Faber

Bandićev novi i ljepši savski nasip

Kašnjenje s uvođenjem nekog iole suvislog plana gospodarenja otpadom u Zagrebu nasljeđe je iz vremena HDZ-ove vladavine gradom i nastavlja se kroz sve mandate gradonačelnika Milana Bandića, a to nije malo. Zagrebačko brdo smeća Prudinec u Jakuševcu nezaustavljivo raste, a na njemu se gomilaju toksične tvari, strpljivo čekajući priliku da se ponesene vodom ili vjetrom rašire lokalnim i regionalnim prostranstvima. Brdo je "mudro" smješteno uz desnu obalu Save, odmah uz nasip, kako bi štetni utjecaji imali veću mogućnost prožimanja šireg teritorija prljave naše.
Foto: Futopia

Hrani nije mjesto u smeću

Kolektiv Sjemenčice poziva građane na degustaciju i razgovor o reciklažnoj kužini, događajima koje organiziraju kada se prikuplja odbačena hrana, koja se potom zajednički priprema i jede. No, poanta "reciklažnih kužina" nije samo najesti se, već i potaknuti ljude na šire razmatranje problematike hrane i ljudske prehrane.
Foto: Tamara Brixy

Voda je temeljno ljudsko pravo

Sanja Barić, stručnjakinja za ustavno pravo i profesorica na riječkom Pravnom fakultetu: "Postojeća zakonska regulacija ne štiti dovoljno kvalitetno trajnost, dostupnost i kvalitetu opskrbe vodom. Uopće nije jasno kolika je to najmanja količina, a ni kako je osigurati u slučajevima kada pojedino kućanstvo nije u mogućnosti plaćati. RH je prva država u EU po količini izvora vode po per capita stanovniku. Ako svoje prirodno blago ne zaštitimo, nismo zavrijedili da se nazivamo racionalnim bićima. Koliko nam se još katastrofa treba dogoditi da shvatimo o čemu je tu riječ?"