Planet Zemlja

Foto: CC 350.org

Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste 2016.

Biciklirati preko Poljske i Bjelorusije do Baltika i putem posjećivati aktivističke kampove i organske farme, u Grčkoj se družiti s ljudima koji vjeruju u svijet bez granica, u Austriji isprobavati život na anarhistički način bez dominacije, u Njemačkoj ili Budimpešti učiti o drugačijoj ekonomiji - odrastu... H-Alter i ove godine donosi pregled aktivističkih kampova i drugih događanja po Europi na kojima možete provesti ljeto baveći se ozbiljnim i manje ozbiljnim temama.
ulaznica_ip.jpg

Nabijanje na rogove

Jučer je u Gostoviću kod Vrbovca održano natjecanje bikova bodača, a uz bikijadu je upriličena i štraparijada - natjecanje konja u potezanju trupaca. Borbe bikova u Hrvatskoj uglavnom vezujemo uz Dalmatinsku zagoru, ali čini se da i u središnjoj Hrvatskoj postoje nastojanja da se izmisli tradicija hrvatske koride. Čak su i u Zagori, u kojoj se pozivaju na veliku tradiciju, borbe bikova doživjele procvat tek devedesetih.
Fotografije: Arhiva Zavetišča za zavržene rastline<div><br></div>

Biljke i mi

Anamari Hrup, osnivačica azila za napuštene biljke: Na razmišljanje o utočištu za biljke navela me širokolisna kadulja koju sam jednog dana u šetnji centrom Ljubljane našla u jako slabom stanju. Nisam bila sigurna je li još živa. Ipak sam je uzela i posadila je u vrtu gdje se lijepo primila i gdje raste već drugu godinu. Taj događaj me naveo na razmišljanje o lončanicama i ostalim biljkama u gradskom okolišu, koje naše suvremeno društvo većinom promatra kao ukrasni predmet, još jedan predmet masovne proizvodnje.
Fotografije: Vladimir Tarnovski<br>

Zagrebački mlinovi

Vladimir Tarnovski: Na gradskim potocima u Zagrebu nekada je bilo mnoštvo mlinova, a svi su bili važni za sredine u kojima su se nalazili. U zgradi gdje je bio mlin grofa Kulmera, nalazila se i kolarska radionica, uz nju i pilana, a odmah do i kovačnica. Rempflov mlin je bio dio šireg gospodarskog pogona u kojem su se nalazile i peć za opeku, uljara, odnosno mlin za sve vrste koštica, ali i javno kupalište (mrzlice) s ugostiteljskim objektom.
Sudionici skupa na krovu OŠ Ostrog, Foto: UNDP

Energetske zadruge danas

Građani i dalje spremni, a država nespremna za "energetsko samozadovoljavanje": Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku, govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno ignorira, i još uvijek stagniramo na samo tisuću solarnih krovova u cijeloj zemlji.
Fotografije: Tamara Brixy, Mladen Sokele

Perspektive gradskih potoka

Goran Pinter i Mladen Sokele: Urbanizacija Zagreba je itekako bila diktirana vodotokovima. Polukružne mreže ulica otkrivaju nam lokacije nekadašnjih meandara Save za što su primjer sklop ulica oko Jezerske, Ogulinske, Vrbik. Kako su ti meandri prije isušivanja bili ušća zagrebačkih potoka u Savu, oštri zaokreti otvorenih potoka, današnje trase ulica ukazuju nam na te lokacije.
Ilustracija: Farmwars.info<br>

Zašto Hrvatska podržava glifosat?

Ministarstvo poljoprivrede priklonilo se mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane EFSA koja smatra kako glifosat ne uzrokuje rak. Iako "EK može u bilo koje vrijeme ponovo razmatrati to odobrenje", ako čak i vlasti Francuske ili Nizozemske sumnjaju u zaključke lobijima izložene EFSA-e, zašto bi joj vjerovali građani RH? Ili, zašto bi više vjerovali EFSA-i, a ne vodećoj svjetskoj instituciji za istraživanje raka koja tvrdi suprotno? Što je s principom predostrožnosti?
mark_shepard.jpg

Drugačijom poljoprivredom protiv kolapsa

Mark Shepard, pionir obnavljajuće poljoprivrede: "Jedina civilizacija koja se oslanja na jednogodišnju poljoprivredu, a nije još propala, je ova sadašnja u kojoj živimo, ali ni za nju budućnost trenutno ne izgleda baš lijepo, zar ne? Ova umjetna poljoprivreda ogroman je dio problema. Moramo uništiti ekosustav, srušiti drveće, orati travnjake, da tlo prihvati sjeme. To je ratovanje, ratovanje sa živućim sustavom, i planetom Zemljom."
Fotografije: Marina Kelava<br>

Zdraviji izbor za djecu i za okoliš – platnene pelene

Samo jedna beba zamotana u jednokratne pelene zatrpa odlagališta s oko 800 kilograma otpada. S obzirom na krizu otpada u Hrvatskoj, riječ je o značajnom problemu. I u Hrvatskoj se sve više roditelja ipak odlučuje na izbor koji je održiviji za okoliš i zdraviji za dijete, za pelene od prirodnih materijala koje se mogu dugotrajno koristiti. "I financijska je ušteda znatna, oko pet tisuća kuna", ističe Tijana Bogdanović, voditeljica društvenog poduzeća Rodin let.