Planet Zemlja

Sudionici skupa na krovu OŠ Ostrog, Foto: UNDP

Energetske zadruge danas

Građani i dalje spremni, a država nespremna za "energetsko samozadovoljavanje": Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku, govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno ignorira, i još uvijek stagniramo na samo tisuću solarnih krovova u cijeloj zemlji.
Fotografije: Tamara Brixy, Mladen Sokele

Perspektive gradskih potoka

Goran Pinter i Mladen Sokele: Urbanizacija Zagreba je itekako bila diktirana vodotokovima. Polukružne mreže ulica otkrivaju nam lokacije nekadašnjih meandara Save za što su primjer sklop ulica oko Jezerske, Ogulinske, Vrbik. Kako su ti meandri prije isušivanja bili ušća zagrebačkih potoka u Savu, oštri zaokreti otvorenih potoka, današnje trase ulica ukazuju nam na te lokacije.
Ilustracija: Farmwars.info<br>

Zašto Hrvatska podržava glifosat?

Ministarstvo poljoprivrede priklonilo se mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane EFSA koja smatra kako glifosat ne uzrokuje rak. Iako "EK može u bilo koje vrijeme ponovo razmatrati to odobrenje", ako čak i vlasti Francuske ili Nizozemske sumnjaju u zaključke lobijima izložene EFSA-e, zašto bi joj vjerovali građani RH? Ili, zašto bi više vjerovali EFSA-i, a ne vodećoj svjetskoj instituciji za istraživanje raka koja tvrdi suprotno? Što je s principom predostrožnosti?
mark_shepard.jpg

Drugačijom poljoprivredom protiv kolapsa

Mark Shepard, pionir obnavljajuće poljoprivrede: "Jedina civilizacija koja se oslanja na jednogodišnju poljoprivredu, a nije još propala, je ova sadašnja u kojoj živimo, ali ni za nju budućnost trenutno ne izgleda baš lijepo, zar ne? Ova umjetna poljoprivreda ogroman je dio problema. Moramo uništiti ekosustav, srušiti drveće, orati travnjake, da tlo prihvati sjeme. To je ratovanje, ratovanje sa živućim sustavom, i planetom Zemljom."
Fotografije: Marina Kelava<br>

Zdraviji izbor za djecu i za okoliš – platnene pelene

Samo jedna beba zamotana u jednokratne pelene zatrpa odlagališta s oko 800 kilograma otpada. S obzirom na krizu otpada u Hrvatskoj, riječ je o značajnom problemu. I u Hrvatskoj se sve više roditelja ipak odlučuje na izbor koji je održiviji za okoliš i zdraviji za dijete, za pelene od prirodnih materijala koje se mogu dugotrajno koristiti. "I financijska je ušteda znatna, oko pet tisuća kuna", ističe Tijana Bogdanović, voditeljica društvenog poduzeća Rodin let.
Intervencija nepoznatih aktivista na Koturaškoj

Kako se Bandić ruga biciklistima

U noći sa subote na nedjelju 20. ožujka nepoznat netko napisao je na novouređenoj Koturaškoj cesti poruku "Pločnici pješacima" i prebrisao dio žutih crta na nogostupima. Vijest o tome stigla je anonimno e-mailom u nedjelju ujutro, a već istog popodneva pojavila se i nova fotografija koja je primjer nevjerojatne brzine reakcije zagrebačkih prometnjaka: noćna poruka je već bila prebrisana crnom, a biciklističke staze ponovno označene žutom bojom...
vrdoljak_pinnochio.jpg

Loš posao za Hrvatsku (2)

Nakon Glavnog ugovora i prva dva aneksa, H-Alter objavljuje i Anekse 3. i 4. Ugovora sa Spectrumom, za koje Ivan Vrdoljak tvrdi da Hrvatskoj donose zaradu od 31 milijun kuna. Analizira ih Mirela Holy: "Sada, kada su famozni Aneksi 3 i 4 objavljeni, jasno je zašto se HNS i ex ministar u svojem priopćenju nisu pozvali na konkretne odredbe ugovora. Nisu se imali na što pozvati jer su i ovi Aneksi, baš kao i Glavni ugovor i Aneksi 1 i 2 štetni za Hrvatsku i za javni interes."
Fotografije: Marija Savić<br>

Noćna mora EU-poljoprivrede

"Kumice s placa" uskoro bismo mogli nazivati samo "kumicama", domaća jaja gledati isključivo u Prirodoslovnom muzeju, a kravu muzaru u zoološkom vrtu. Kako pokazuju studije o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu - TTIP, ukoliko dođe do njegove ratifikacije, europska, pa tako i hrvatska poljoprivreda mogla bi s oranica i pašnjaka prijeći u udžbenike povijesti.
fukushima_3_1_copy18753.jpg

Prva petoljetka katastrofe u Fukushimi

Prije pet godina, na današnji dan (11.03.2011.) tsunami uzrokovan vrlo jakim potresom u podmorju blizu Japana zapljusnuo je obalu valom koji je na pojedinim mjestima dosezao visinu od 40,5 metara. Nakon udara tsunamija procjene poginulih i nestalih kretale su se oko 10.000. Nakon nekog vremena procjene su podignute na preko 28.000, da bi krajem 2011. kada je znatan broj onih koje se smatralo nestalima srećom ipak pronađeno živima, službeni broj žrtava procijenjen na 18.500 poginulih u najvećoj prirodnoj katastrofi novije povijesti Japana.
spectrumvrdo.jpg

Loš posao za Hrvatsku

Visoki upravni sud je presudio: ugovor o istraživanju jadranskog podmorja između MINGO-a i Spectruma, zajedno s njegova dva aneksa, javni je dokument. Objavljujemo ga u integralnoj verziji, a o njegovu sadržaju te ekonomskim, ekološkim i političkim implikacijama za H-Alter piše bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy: "Danas, kada je H-Alter sudskim putem uspio dobiti kopiju ugovora sa Spectrumom, jasno je zašto ga je Vlada skrivala. Jasno je da se sklapanjem ovakvoga ugovora bez provedbe javnog natječaja pogodovalo ovoj tvrtki."