Planet Zemlja

Fredy Martinez iz Don Jace pokazuje tragove ugljena koji pokrivaju obalu kraj sela.

Kako ugljen uništava živote

"Prije smo bili siromašni, ali smo imali rijeke, bavili smo se ribolovom, uzgajali hranu i živjeli dobro. Sada to naša djeca mogu samo gledati na televiziji. Rijeke su skrenuli, šume su posječene, a mi smo zatvorenici u svom selu", kaže Hilario Vega, stanovnik sela Boqueron na sjeveroistoku Kolumbije. Cijelo selo već godinama čeka preseljenje jer je zrak toliko zagađen da im ozbiljno ugrožava živote. Okruženo je, naime, rudnicima ugljena iz kojih i Hrvatska uvozi ugljen za rad termoelektrane u Plominu.
Performans Tomislava Brajnovića u Dubrovniku 2010., Foto: M. Kelava

Klima senzacionalizma

Dok sad mediji, isti one koje Kopenhagen 2009. nije zanimao, pišu o "apokalipsama" u Zadru, "apokaliptičnim" požarima ili "apokaliptičnim" uraganima u SAD-u, i dalje ne govore ono što je potrebno. Hitna i radikalna transformacija ekonomskog i energetskog sustava, sustava proizvodnje hrane, vraćanje humusa u tlo, zaštita vodnih resursa i niz drugih mjera koje mogu pojačati otpornost ekosustava da ublaži dio posljedica ekstremnih vremenskih događaja. I uragani i poplave i suše i požari "stoljeća" postaju samo novi "clickbait".
Foto: Iz filma Sand Wars

Planeta na zrnu pijeska

Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Uslijed svjetskog buma u građevinarstvu, ali i razvoja novih tehnologija koje se koriste prilikom bušenja nafte, potražnja za pijeskom, resursom koji se rijetko spominje, naglo je porasla. Iako se zalihe možda čine nepresušne, izvori pijeska diljem svijeta već su uvelike iscrpljeni, oko njih se vode ratovi i osnivaju kriminalne organizacije. Od Lagosa i Pekinga, preko Dubaija do New Yorka - eksploatacija pijeska je industrija od 70 milijardi dolara. Sve to, naravno, s kobnim posljedicama za okoliš.
Foto: Mirela Šavrljuga

Grad pitke vode

Beč je grad u kojem nećete ostati žedni, danas ima više od 900 javnih česmi s besplatnom pitkom vodom. O javnim česmama u Beču za H-Alter govore Astrid Rompolt, voditeljica službe za odnose s javnošću Bečkog vodovoda i Franz Weyrer, voditelj stručnog odjela za distribuciju vode u Bečkom vodovodu.
Foto: Inicijativa Za Zlatni rat

Napad na pomorsko dobro

HDZ-ov pokušaj privatizacije pomorskog dobra putem saborskog izglasavanja u ponedjeljak je osujećen prosvjednom akcijom otočnih aktivista. ''Zakonom o koncesijama uvodi se mogućnost založnog prava, što znači da se može dogoditi da koncesionar na pomorskom dobru postane i banka koja zatim nema obavezu objasniti kome će dalje proslijediti koncesiju. Ako treba, spremni smo opet doći na Markov trg ako Vlada nastavi ignorirati naše zahtjeve'', kaže Maja Jurišić iz Pokreta otoka.
Foto: prtscr

Kako smo postali lako zapaljivi

Najmanje 150, a vjerojatnije nekoliko stotina ljudi, živo je izgorjelo u Europi u svega nekoliko dana u dvije velike nesreće, jednoj u metropolitanskom Londonu, drugoj u ruralnom Portugalu. Interes profita je faktor koji je pridonio razmjerima obje tragedije, tvrde mediji u obje države. U londonskom slučaju "uljepšavanje" zgrade da ne ruši cijene tržištu luksuznim nekretninama, a u Portugalu plantažni uzgoj eukaliptusa, stabla od kojeg industrija zarađuje, ali koje je puno ulja i gori kao kanta benzina. "Moramo priznati da smo stvorili šumu ubojicu", kaže političar Vital Moreira.
Foto: Klimacamp im Rheinland Facebook

Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste 2017.

Dosadilo vam je prepričavati s prijateljima kako je Hrvatska na sigurnom putu nizbrdo? Proširite svoj krug prijatelja, pričajte s međunarodnom ekipom kako cijeli svijet ide nizbrdo. H-Alter vam u svom tradicionalnom ljetnom vodiču donosi ideje gdje ovoga ljeta pronaći ljude koji se bave izbjeglicama, granicama, klimatskom pravdom, mirom, pravima životinja i sličnim temama. Upozorenje: Postoji opasnost da putem osim dijeljenja problema možda i pokupite i koje zrno optimizma!
stopceta_mk.jpg

Oružje slamanja lokalnog otpora

Zašto je za lokalne borbe bitno boriti se protiv ratifikacije CETA-e i drugih trgovinskih sporazuma, ilustrativan je slučaj rumunjske Rosia Montane. Nakon dva desetljeća uspješne borbe protiv megalomanskog rudnika stanovnici i dalje nisu sigurni i to radi ISDS mehanizma koji je ugrađen u međunarodne trgovinske ugovore. Kanadska korporacija Gabriel Resources tužila je, naime, rumunjsku državu i traže četiri milijarde dolara naknade, dva posto rumunjskog BDP-a.
Foto: TZO Bol Facebook

Plaže na udaru

Zauzeto do daljnjeg – poruka je koju su građani i građanke Bola prije nekoliko dana poslali vladajućima i budućim koncesionarima vezano za jednu od najpoznatijih plaža – Zlatni rat u Bolu. Razlog za prosvjed građana je dodjela koncesije zagrebačkoj tvrtki Sport B, tvrtki bez prihoda i zaposlenih, za koju su glasala 24 vijećnika Skupštine Splitsko – dalmatinske županije. Koncesije, nasipavanja, gradnje - što se događa s hrvatskim plažama? Donosimo nekoliko primjera koji pokazuju kako "svako misto svoj Zlatni rat ima".
Park na Savici, Foto: Čuvamo naš park

Solidarnošću na kaos

Kaos stvara prilike. Kad se počiste svi periferni aspekti građanskih pobuna, komunikacijske greške nastale iz krive procjene, šumovi svih vrsta, trenutna moć nekog Milana Bandića koji šalje agresivne plaćenike na četrnaestogodišnje curice, ostaje ogoljena i oboriva. A park uz park postaje i čitak simbol zahtjeva za pravdom, ne samo u prostoru.