Planet Zemlja

Foto: Mirela Šavrljuga

Grad pitke vode

Beč je grad u kojem nećete ostati žedni, danas ima više od 900 javnih česmi s besplatnom pitkom vodom. O javnim česmama u Beču za H-Alter govore Astrid Rompolt, voditeljica službe za odnose s javnošću Bečkog vodovoda i Franz Weyrer, voditelj stručnog odjela za distribuciju vode u Bečkom vodovodu.
Foto: Inicijativa Za Zlatni rat

Napad na pomorsko dobro

HDZ-ov pokušaj privatizacije pomorskog dobra putem saborskog izglasavanja u ponedjeljak je osujećen prosvjednom akcijom otočnih aktivista. ''Zakonom o koncesijama uvodi se mogućnost založnog prava, što znači da se može dogoditi da koncesionar na pomorskom dobru postane i banka koja zatim nema obavezu objasniti kome će dalje proslijediti koncesiju. Ako treba, spremni smo opet doći na Markov trg ako Vlada nastavi ignorirati naše zahtjeve'', kaže Maja Jurišić iz Pokreta otoka.
Foto: prtscr

Kako smo postali lako zapaljivi

Najmanje 150, a vjerojatnije nekoliko stotina ljudi, živo je izgorjelo u Europi u svega nekoliko dana u dvije velike nesreće, jednoj u metropolitanskom Londonu, drugoj u ruralnom Portugalu. Interes profita je faktor koji je pridonio razmjerima obje tragedije, tvrde mediji u obje države. U londonskom slučaju "uljepšavanje" zgrade da ne ruši cijene tržištu luksuznim nekretninama, a u Portugalu plantažni uzgoj eukaliptusa, stabla od kojeg industrija zarađuje, ali koje je puno ulja i gori kao kanta benzina. "Moramo priznati da smo stvorili šumu ubojicu", kaže političar Vital Moreira.
Foto: Klimacamp im Rheinland Facebook

Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste 2017.

Dosadilo vam je prepričavati s prijateljima kako je Hrvatska na sigurnom putu nizbrdo? Proširite svoj krug prijatelja, pričajte s međunarodnom ekipom kako cijeli svijet ide nizbrdo. H-Alter vam u svom tradicionalnom ljetnom vodiču donosi ideje gdje ovoga ljeta pronaći ljude koji se bave izbjeglicama, granicama, klimatskom pravdom, mirom, pravima životinja i sličnim temama. Upozorenje: Postoji opasnost da putem osim dijeljenja problema možda i pokupite i koje zrno optimizma!
stopceta_mk.jpg

Oružje slamanja lokalnog otpora

Zašto je za lokalne borbe bitno boriti se protiv ratifikacije CETA-e i drugih trgovinskih sporazuma, ilustrativan je slučaj rumunjske Rosia Montane. Nakon dva desetljeća uspješne borbe protiv megalomanskog rudnika stanovnici i dalje nisu sigurni i to radi ISDS mehanizma koji je ugrađen u međunarodne trgovinske ugovore. Kanadska korporacija Gabriel Resources tužila je, naime, rumunjsku državu i traže četiri milijarde dolara naknade, dva posto rumunjskog BDP-a.
Foto: TZO Bol Facebook

Plaže na udaru

Zauzeto do daljnjeg – poruka je koju su građani i građanke Bola prije nekoliko dana poslali vladajućima i budućim koncesionarima vezano za jednu od najpoznatijih plaža – Zlatni rat u Bolu. Razlog za prosvjed građana je dodjela koncesije zagrebačkoj tvrtki Sport B, tvrtki bez prihoda i zaposlenih, za koju su glasala 24 vijećnika Skupštine Splitsko – dalmatinske županije. Koncesije, nasipavanja, gradnje - što se događa s hrvatskim plažama? Donosimo nekoliko primjera koji pokazuju kako "svako misto svoj Zlatni rat ima".
Park na Savici, Foto: Čuvamo naš park

Solidarnošću na kaos

Kaos stvara prilike. Kad se počiste svi periferni aspekti građanskih pobuna, komunikacijske greške nastale iz krive procjene, šumovi svih vrsta, trenutna moć nekog Milana Bandića koji šalje agresivne plaćenike na četrnaestogodišnje curice, ostaje ogoljena i oboriva. A park uz park postaje i čitak simbol zahtjeva za pravdom, ne samo u prostoru.
Potok Črnomerec u nižem toku, Foto: S.Š.

Cestom protiv potoka

Umjesto postojećeg zelenog koridora s javnom šetnicom uz dio otvorenog toka zagrebačkog potoka Črnomereca, gradska uprava Milana Bandića planira natkrivanje segmenta potoka za potrebe nove ulice na potezu od Ilice do Prilaza baruna Filipovića. Tim kratkovidnim i izuzetno štetnim zahvatom poništio bi se postojeći zeleni koridor ali i potencijal javnog šetališta uz otvoreni potok od Medvednice do Save.
M. Galović, Foto: IRRE

Gradec - općina bez otpada

Gradec je svakim danom sve bliže tome da postane prva hrvatska jedinica lokalne samouprave koja je postigla standard "općine bez otpada". Danas na svaku vreću smeća koja iz kuće u Gradcu ode na odlagalište otpada, iz prosječnog hrvatskog doma ode njih pet. "Opsežnom kalkulacijom sustava građanima smo uštedjeli ukupno 11 kuna mjesečno, a samoj općini otprilike 40 posto iznosa za 'odlagališnu rentu'", objašnjava za H-Alter Marijan Galović, autor projekta gospodarenja otpadom u Gradecu.
R. Pašičko

Cijena energije mora biti realna

Robert Pašičko: Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Razlog je taj što pola naše proizvedene energije dolazi iz hidroelektrana koje su sagradili naši očevi i djedovi, no ovakva cijena je samo održavanje statusa quo. Netko treba priznati i glasno reći da uvozimo 50 posto svoje primarne energije, a ako uvoziš pola energije kao i pola hrane jasno da je prvi prioritet da smanjiš ovisnost o drugima tj. o uvozu. To je mjera suverenosti države, a nije mjera imaš li MIG-ove ili nemaš.