Planet Zemlja

<p><span class="_r3"><span class="irc_ho" dir="ltr">thecvf.org</span></span></p><a data-ved="0ahUKEwiMoMLs8r_JAhWKtxQKHWGUAkQQjB0IBg" href="http://www.thecvf.org/worlds-vulnerable-open-gateway-to-climate-safe-future-at-paris/" class="irc_hl irc_hol i3724" data-noload=""><br></a><span class="_r3 irc_msc"><a data-ved="0ahUKEwiMoMLs8r_JAhWKtxQKHWGUAkQQhxwICA" href="https://www.google.hr/search?q=climate+vulnerable+forum&sa=X&biw=1581&bih=747&tbm=isch&tbs=simg:CAQSEglgjfPUXC7hZyHk0x5h3LeHng" class="irc_hl irc_msl i3591" data-i="1" data-noload=""><span class="irc_idim"></span></a></span>

Klimatski pregovori

U Parizu ima i stvarnih lidera, koji dižu glas za opstanak čovječanstva.
Fotografije: Greenpeace Brazil<br>

Utapanje u toksičnom mulju

Dok su Indonezijom harali požari u ime palminog ulja, u Brazilu, s kojim se Indonezija natječe za neslavnu titulu države s najvećom stopom deforestacije na svijetu, dogodila se jedna od najvećih okolišnih katastrofa u povijesti te zemlje. 500 kilometara uništene bioraznolikosti rijeke Doce, uz sve druge štete, podsjeća nas kako je uz klimatske promjene i bioraznolikost jedna od onih planetarnih granica koje su već u zoni nestabilnosti.
Foto: Amirin, Wikipedia<br>

Zašto gori Indonezija?

Uoči UN-ovih klimatskih pregovora u Parizu: Indonezija se svrstala među najveće globalne emitere ugljičnog dioksida. Veliki dio od 127 tisuća ovogodišnjih požara gori u područjima koja su dodijeljena u koncesije za proizvodnju palminog ulja, sastojka polovice proizvoda koji se nalaze na policama europskih i svjetskih trgovina. Dokle god ovakvi zločini budu smatrani prihvatljivima, teško da će ikakav klimatski dogovor biti učinkovit.
spectrum_002.jpg

MINGO mora objaviti ugovor sa Spectrumom

Povjerenica za informiranje: "Trgovačka društva u privatnom vlasništvu trebaju imati na umu da su ugovori koje s njima sklapaju tijela javne vlasti podložni načelima transparentnosti. Navedeni ugovori su podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama. Trgovačka društva u privatnom vlasništvu koja ne žele biti podvrgnuta javnom interesu ne bi trebala sklapati ugovore s državnim tijelima."
Foto: Mirela Šavrljuga<br>

Pred nama su istinski povijesni izbori

Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju: Svako tehničko rješenje u povijesti je zahtijevalo i društvenu promjenu, pa i danas kada kažemo da zahtijevamo društvenu promjenu ne tražimo nemoguće. S obzirom da nemamo čarobno tehnološko rješenje za klimatske promjene, umjesto da čekamo i tugujemo za tim, možemo se posvetiti društvenoj strani pa će se onda i tehnička rješenja u nju uklopiti.
fortum.jpg

I toplina i okolina

Centralizirani toplinski sustavi budućnost su energetske tranzicije. Naime, količina otpadne topline u europskim industrijskim pogonima, elektranama, itd., koja grije naše rijeke, u stvari je dovoljna za sve naše potrebe za grijanjem te se može iskoristiti kao gotovo besplatno i čisto gorivo za grijanje naših domova.
Ilustracija: Citizenreport.org<br>

Ozbiljni "izazovi" za Monsanto

Protiv tvrtke poznate po proizvodnji GMO-a u Americi se vodi nekoliko postupaka zbog navodnog izazivanja raka. Jednu sličnu parnicu Monsanto je već izgubio u Francuskoj, pa u Europi slijedi val takvih tužbi. Većina članica EU-a izuzela se iz direktive za olakšani uzgoj GMO-a, pa Monsanto od SAD-a traži da izvrši pritisak prema europskim zemljama. Skandal je izazvalo i otkrivanje suradnje ove korporacije s američkim udruženjem pedijatara...
Crpilište vode u Varcesu, Grenoble

Dobro upravljanje javnim dobrom

U Francuskoj, državi s najvišom stopom privatizacije vodnih usluga na svijetu, loša iskustva dovela su do novih modela upravljanja vodoopskrbom kao javnim dobrom. Grenoble i Pariz su vratili svoje vodoopskrbe pod javnu upravu i uključili građane, koji sudjeluju i u formiranju cijene vode. "Sada profit ulažemo u unaprjeđenje sustava. Unatoč tome uspjeli smo sniziti cijenu vode, a sve troškove uspijevamo pokriti isključivo kroz cijenu vode", kaže Anne Le Strat, bivša zamjenica gradonačelnika Pariza.
vw_copy35346.jpg

Pošto ništa? Pedeset nijansi zelene

Volkswagenova prevara otvorila je problematiku isplativosti "eko-industrije": "Prirodne" jabuke koštaju triput više od "običnih", jednako kao i brusnice, kruh, povrće. Što manje sastojaka nešto sadrži, to više košta. Ovim tempom možemo očekivati da će nam "eko-industrija" uskoro vrlo uspješno naplaćivati praznu ambalažu, odnosno konzervirano najneštetnije ništa.
Foto: M.K.

Konoplja - povijest jedne zabrane

Potpisivanjem UN-ove Jedinstvene konvencije o narkoticima 1961. sve su zemlje potpisnice uvelike ograničile mogućnosti uporabe konoplje kako u industrijske tako i u medicinske, pa i "rekreativne" svrhe. Ipak, potpisivanje ove konvencije nije samo formalna ekstenzija nekih "objektivnih" strahova od realne opasnosti kanabisa, već je uvelike i ideološki potez – proračunata i tempirana realizacija paranoje koja svoje korijene ima u romantiziranim legendama iz razdoblja europskog kolonijalizma.