Planet Zemlja

Iris i Simo Beneš (Foto: Luka Tomac)<br>

Zajedno za zajedničke pašnjake

Za područje Odranskog polja i Turopoljskog luga, za Sunjsko polje i za značajni krajobraz Gajnu osnovana su suradnička vijeća kroz koja se lokalni stanovnici tih prostora uz Savu uključuju u upravljanje zaštićenim područjima. "U cilju pomirenja različitih interesa, zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti, ali i očuvanju tradicije te održivih gospodarskih i rekreativnih djelatnosti nužno je i njegovati one neopipljive ali ključne stvari – međusobno poštovanje i uvažavanje", kaže Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva
Brana Atatürk na Eufratu (Foto: Bernad Gagnon, Wikimedia)<br>

Bilo jednom u Anatoliji

Turski projekt s branama Guneydogu Anadolu Projesi: Razmjere tragedije koju sa sobom nosi realizacija ovog projekta teško je obuhvatiti – ona uključuje ekološku devastaciju, brisanje svjetski važnog kulturno-povijesnog nasljeđa, kršenje osnovnih ljudskih prava te geopolitičke igre koje bi mogle donijeti dodatne probleme ionako nestabilnoj regiji.
Ilustracija: Anthropocene.info<br>

Dobrodošli u antropocen

Zaključak istraživanja čiji su rezultati nedavno objavljeni u časopisu Science jest da je planet zakoračio u novo geološko doba, antropocen. "Opseg mnogih od promjena koje su posljedica ljudskih aktivnosti bio je jednako velik, ako ne i veći od onoga što se događalo na kraju posljednjeg ledenog doba, što označava početak ere holocena. Zato smo utvrdili da antropocen zaslužuje isti status, status nove epohe", kaže Colin Waters iz Britanskog geološkog društva za H-Alter.
Rijeka Sana u BiH, Foto: Luka Tomac

Velika rasprodaja rijeka Balkana

Više od 900 novih planiranih hidroenergetskih projekata prijete da zauvijek promijene prirodu Balkana, čiji su nezaobilazni dio upravo njene prekrasne očuvane rijeke. Značajan dio tih projekata financira se europskim javnim novcem ili pak, od strane tvrtki sa sjedištem u EU. "Ako se realiziraju svi planovi do 2024. godine, regija će imati višak proizvodnje od 56 posto, koji se realno teško može izvoziti", kaže Pippa Gallop iz Bankwatcha.
Foto: Legambiente.it

Drugačija klima za Europu

Ako želimo održivi razvoj, prva stvar s kojom se moramo boriti je nepotrebno trošenje. Svi se moraju osjećati odgovorni i dati svoj doprinos u borbi protiv nepotrebnog trošenja vode, energije, tla, prostora, protiv bacanja hrane itd. Uloga okolišnih organizacija je da budu nositelji te promjene, avangarda. Ne samo svjedoci promjene, novim praksama moraju postati njen glavni protagonist.
Aktivisti i aktivistice su tijelima ispisali poruku u Parizu, Foto: Climatejusticepeace.org

Klima nije spašena u Parizu

U svijetu u kojem međunarodni dogovori redom padaju - konvencije o izbjeglicama ili azilu primjerice - vjerovati da će jedna neobvezujuća lista želja potaknuti iste države koje već krše međunarodne ugovore da se ponašaju altruistično i da vlastite interese podrede interesima općeg dobra, je nešto što mogu prodavati jedino mediji koji igraju igru za one koji se godinama i brinu da se svjetski poredak ne promijeni, korporativni biznis.
globalnozatopljenje_un.org_copy75197.jpg

Jedan svijet – jedna propast

Dok aktivisti u Parizu i širom svijeta prosvjeduju pod parolom "Jedan svijet – jedna borba", političari kao da zasjedaju pod parolom "Jedan svijet – jedna propast", neuvjerljivo izražavajući zabrinutost za sudbinu Planeta i ne čineći ništa po tom pitanju. Zoran Milanović i Republika Hrvatska savršeno se uklapaju u to.
<p><span class="_r3"><span class="irc_ho" dir="ltr">thecvf.org</span></span></p><a data-ved="0ahUKEwiMoMLs8r_JAhWKtxQKHWGUAkQQjB0IBg" href="http://www.thecvf.org/worlds-vulnerable-open-gateway-to-climate-safe-future-at-paris/" class="irc_hl irc_hol i3724" data-noload=""><br></a><span class="_r3 irc_msc"><a data-ved="0ahUKEwiMoMLs8r_JAhWKtxQKHWGUAkQQhxwICA" href="https://www.google.hr/search?q=climate+vulnerable+forum&sa=X&biw=1581&bih=747&tbm=isch&tbs=simg:CAQSEglgjfPUXC7hZyHk0x5h3LeHng" class="irc_hl irc_msl i3591" data-i="1" data-noload=""><span class="irc_idim"></span></a></span>

Klimatski pregovori

U Parizu ima i stvarnih lidera, koji dižu glas za opstanak čovječanstva.
Fotografije: Greenpeace Brazil<br>

Utapanje u toksičnom mulju

Dok su Indonezijom harali požari u ime palminog ulja, u Brazilu, s kojim se Indonezija natječe za neslavnu titulu države s najvećom stopom deforestacije na svijetu, dogodila se jedna od najvećih okolišnih katastrofa u povijesti te zemlje. 500 kilometara uništene bioraznolikosti rijeke Doce, uz sve druge štete, podsjeća nas kako je uz klimatske promjene i bioraznolikost jedna od onih planetarnih granica koje su već u zoni nestabilnosti.