Planet Zemlja

Foto: Amirin, Wikipedia<br>

Zašto gori Indonezija?

Uoči UN-ovih klimatskih pregovora u Parizu: Indonezija se svrstala među najveće globalne emitere ugljičnog dioksida. Veliki dio od 127 tisuća ovogodišnjih požara gori u područjima koja su dodijeljena u koncesije za proizvodnju palminog ulja, sastojka polovice proizvoda koji se nalaze na policama europskih i svjetskih trgovina. Dokle god ovakvi zločini budu smatrani prihvatljivima, teško da će ikakav klimatski dogovor biti učinkovit.
spectrum_002.jpg

MINGO mora objaviti ugovor sa Spectrumom

Povjerenica za informiranje: "Trgovačka društva u privatnom vlasništvu trebaju imati na umu da su ugovori koje s njima sklapaju tijela javne vlasti podložni načelima transparentnosti. Navedeni ugovori su podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama. Trgovačka društva u privatnom vlasništvu koja ne žele biti podvrgnuta javnom interesu ne bi trebala sklapati ugovore s državnim tijelima."
Foto: Mirela Šavrljuga<br>

Pred nama su istinski povijesni izbori

Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju: Svako tehničko rješenje u povijesti je zahtijevalo i društvenu promjenu, pa i danas kada kažemo da zahtijevamo društvenu promjenu ne tražimo nemoguće. S obzirom da nemamo čarobno tehnološko rješenje za klimatske promjene, umjesto da čekamo i tugujemo za tim, možemo se posvetiti društvenoj strani pa će se onda i tehnička rješenja u nju uklopiti.
fortum.jpg

I toplina i okolina

Centralizirani toplinski sustavi budućnost su energetske tranzicije. Naime, količina otpadne topline u europskim industrijskim pogonima, elektranama, itd., koja grije naše rijeke, u stvari je dovoljna za sve naše potrebe za grijanjem te se može iskoristiti kao gotovo besplatno i čisto gorivo za grijanje naših domova.
Ilustracija: Citizenreport.org<br>

Ozbiljni "izazovi" za Monsanto

Protiv tvrtke poznate po proizvodnji GMO-a u Americi se vodi nekoliko postupaka zbog navodnog izazivanja raka. Jednu sličnu parnicu Monsanto je već izgubio u Francuskoj, pa u Europi slijedi val takvih tužbi. Većina članica EU-a izuzela se iz direktive za olakšani uzgoj GMO-a, pa Monsanto od SAD-a traži da izvrši pritisak prema europskim zemljama. Skandal je izazvalo i otkrivanje suradnje ove korporacije s američkim udruženjem pedijatara...
Crpilište vode u Varcesu, Grenoble

Dobro upravljanje javnim dobrom

U Francuskoj, državi s najvišom stopom privatizacije vodnih usluga na svijetu, loša iskustva dovela su do novih modela upravljanja vodoopskrbom kao javnim dobrom. Grenoble i Pariz su vratili svoje vodoopskrbe pod javnu upravu i uključili građane, koji sudjeluju i u formiranju cijene vode. "Sada profit ulažemo u unaprjeđenje sustava. Unatoč tome uspjeli smo sniziti cijenu vode, a sve troškove uspijevamo pokriti isključivo kroz cijenu vode", kaže Anne Le Strat, bivša zamjenica gradonačelnika Pariza.
vw_copy35346.jpg

Pošto ništa? Pedeset nijansi zelene

Volkswagenova prevara otvorila je problematiku isplativosti "eko-industrije": "Prirodne" jabuke koštaju triput više od "običnih", jednako kao i brusnice, kruh, povrće. Što manje sastojaka nešto sadrži, to više košta. Ovim tempom možemo očekivati da će nam "eko-industrija" uskoro vrlo uspješno naplaćivati praznu ambalažu, odnosno konzervirano najneštetnije ništa.
Foto: M.K.

Konoplja - povijest jedne zabrane

Potpisivanjem UN-ove Jedinstvene konvencije o narkoticima 1961. sve su zemlje potpisnice uvelike ograničile mogućnosti uporabe konoplje kako u industrijske tako i u medicinske, pa i "rekreativne" svrhe. Ipak, potpisivanje ove konvencije nije samo formalna ekstenzija nekih "objektivnih" strahova od realne opasnosti kanabisa, već je uvelike i ideološki potez – proračunata i tempirana realizacija paranoje koja svoje korijene ima u romantiziranim legendama iz razdoblja europskog kolonijalizma.
zeleni_alati_tlo.jpg

Tlo je bankovni račun budućnosti

Po njemu hodamo, ali o njemu ne razmišljamo. Ono skladišti vodu, bez njega nema hrane, ono može riješiti ili ublažiti neke od najvećih problema današnjice kao što su klimatske promjene. Ni šuma Amazone ni oceani nisu najveći izvor svjetske bioraznolikosti, već upravo ono – tlo. Međutim, naša tla su zbog neprestanog preokretanja slojeva, oranjem i trovanja agrokemikalijama postala mrtva i inertna prašina. Kako vratiti život u tlo, za H- Alter govore Cvijeta Biščević i Bruno Motik iz ZMAG-a, autori priručnika "Briga o tlu".