Planet Zemlja

Foto: Subversive Film Festival<br>

Tri teze o urbanizmu

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ima blagotvoran direktivni učinak jer kontekstualno sugerira da Hrvatska bez velike grižnje savjesti može jasno reći da joj je tranzicijske deregulacije dosta, da se malo zaželjela izvjesne regulacije, a to u Europskoj uniji znači vladavine prava. Posredovanjem "vladavine prava", pitanja europeizacije naše zemlje izravno se povezuju s problemom urbanizma. A problem Cvjetni - Varšavska isto je što i problem golfa na Srđu ili bušenja Jadrana.
Foto: I.U.

Dom, na drugačiji način

Ljudi koji žive u manjim domovima često posjeduju manje stvari, troše manje energije i manje plaćaju režije. Nije zato neobično da u doba suočavanja s ekonomskom, energetskom i ekološkom krizom u svijetu raste pokret življenja u vrlo malim kućama. "Oduševljen sam time koliko malo zapravo trebam, a da bih bio zadovoljen i zadovoljan", kaže Ivan Uravić, Zagrepčanin koji je život u stanu zamijenio malim pokretnim domom koji je sam izgradio.
Foto: Andrea Šipuš

"Skupljajmo sjeme, uzgajajmo hranu, oslobodimo vlastitu moć"

4. Forum za prehrambeni suverenitet održan je ovoga tjedna u Sisku: "Žele da zaboravimo da svi mi možemo sakupljati sjeme, da svi možemo uzgojiti hranu – ne, mi nećemo zaboraviti! Sjeme pripada svima, ono ne može biti privatno. Svaka osoba izvor je svoje vlastite moći i tu snagu treba osloboditi", poručila je najpoznatija sudionica ovogodišnjeg Foruma, dr. Vandana Shiva.
Foto: Greenpeace

Svjetska aktivistička zajednica za spas Jadrana

Najveće svjetske okolišne organizacije, Friends of the Earth International, Greenpeacea i Globalne kampanje za klimatsku pravdu - Demand Climate Justice danas su u Opatiji podržale kampanju SOS za Jadran. Time su najavile podizanje pitanja eksploatacije Jadrana na međunarodnu razinu.
Foto: Prostornapravda.org<br>

Deal se zove Contarini

Pred splitskim gradskim vijećnicima nalazi se prijedlog izmjena generalnog urbanističkog plana kojima se namjerava omogućiti izvođenje spornog projekta Contarini. Kako upozorava Mario Rovan iz Građanske inicijative Split, izmjene GUP-a bile bi protuzakonite jer splitske gradske vlasti nisu priskrbile odgovarajuća mišljenja Ministarstva kulture, Vijeća za kulturna dobra i UNESCO-a: "Gradsko vijeće stavlja sebe u situaciju da radi suprotno nadređenim zakonima i međunarodnim ugovorima".
Foto: Vlada.hr<br>

Vrdoljakovo kićenje nepostojećom podrškom

Bušenje Jadrana: "Dobili smo podršku splitskog sveučilišta, Oceanografskog instituta, a oni koji su na početku sumnjali u projekt, danas su dio njega i podržavaju ga", hvali se ministar. Ali iz odgovora institucija na koje se poziva proizlazi kako je interes znanstvenika da sudjeluju u ispravljanju loše načinjenih dokumenata i u definiranju nezadovoljavajućih standarda zaštite more, Vrdoljak proglasio "podrškom"!
srdjjenas_lazareti.jpg

Projekt Srđ u problemu

Isteklo je važenje studije utjecaja na okoliš za Srđ! Izjave predstavnika Razvoj golfa i gradonačelnika Vlahušića kako će uskoro zatražiti lokacijsku dozvolu i krenuti s projektom rekonstrukcije tvrđave Imperijal očajnički su potezi koji negiraju pravno nepovoljno stanje u kojem se Razvoj golf našao. Takvim izjavama se ovu Vlahušiću dragu tvrtku nastoji ostaviti u igri ne bi li bila u prilici utjecati na neke sljedeće izmjene prostornih planova.
Foto: Parkticipacija<br>

Akcija Kajzerica

Koliko smo daleko od prvog zagrebačkog urbanog voćnjaka?
Fotografije: Zagreb za mene<br>

Zagrepčani žele postugljični grad

Kada se građane pita kakav grad žele, najčešći su odgovori vezani uz zelene površine, trgove, javni prijevoz, biciklističke staze. Čak i ako toga nisu svjesni, građani takvim odgovorima pokazuju da su spremni povesti grad prema smanjenju emisija stakleničkih plinova. "Postugljični grad stavlja veći naglasak na problematiku klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova", tumači Zoran Kordić iz UNDP-a Hrvatska. Mogući putovi takve tranzicije bit će tema jednoga od panela na skorašnjem Subversive Forumu.
Pogled sa stare ceste koja vodi od Novog Vinodolskog prema Ogulinu/ Foto: Romeo Ibrišević

Kraj bahatoj potrošnji plastičnih vrećica

Što može bolje simbolizirati način života industrijske civilizacije od plastičnih vrećica? Trošimo ih nemilice, u prosjeku na razini EU oko 200 godišnje, ponašamo se prema njima kao da dolaze niotkud i nestaju s vjetrom, iako u stvarnosti uvijek ostaju dio okoliša, kao vizualno zagađenje ili kao mikroplastika. Međutim, jučerašnjom odlukom Europskog parlamenta, plastične vrećice se neće više moći neograničeno konzumirati potpuno besplatno.