Planet Zemlja

Foto: Parkticipacija<br>

Akcija Kajzerica

Koliko smo daleko od prvog zagrebačkog urbanog voćnjaka?
Fotografije: Zagreb za mene<br>

Zagrepčani žele postugljični grad

Kada se građane pita kakav grad žele, najčešći su odgovori vezani uz zelene površine, trgove, javni prijevoz, biciklističke staze. Čak i ako toga nisu svjesni, građani takvim odgovorima pokazuju da su spremni povesti grad prema smanjenju emisija stakleničkih plinova. "Postugljični grad stavlja veći naglasak na problematiku klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova", tumači Zoran Kordić iz UNDP-a Hrvatska. Mogući putovi takve tranzicije bit će tema jednoga od panela na skorašnjem Subversive Forumu.
Pogled sa stare ceste koja vodi od Novog Vinodolskog prema Ogulinu/ Foto: Romeo Ibrišević

Kraj bahatoj potrošnji plastičnih vrećica

Što može bolje simbolizirati način života industrijske civilizacije od plastičnih vrećica? Trošimo ih nemilice, u prosjeku na razini EU oko 200 godišnje, ponašamo se prema njima kao da dolaze niotkud i nestaju s vjetrom, iako u stvarnosti uvijek ostaju dio okoliša, kao vizualno zagađenje ili kao mikroplastika. Međutim, jučerašnjom odlukom Europskog parlamenta, plastične vrećice se neće više moći neograničeno konzumirati potpuno besplatno.
Fotografije: Saša Šimpraga<br>

Park znači - grad

Pet organizacija civilnog društva pokrenulo je inicijativu da zagrebačka Kajzerica dobije javni park. Cilj je da se jedini preostali slobodni zeleni prostor na Kajzerici osmisli i uredi prema potrebama i željama zajednice. To nije samo incijativa za javni park tamo gdje takav sadržaj nedostaje, već je i zahtjev za odgovornim upravljanjem gradom. Park na predloženoj lokaciji jest i pauza od (pre)izgrađenog: nužna praznina koja uopće znači - grad.
Foto: UNDP

Održiva budućnost za Tadžikistan

Dok kod kuće zaranjamo sve dublje u glib fosilnih goriva i dug baziran na višku uvoza, a manjku izvoza, pravo čudo čine entuzijasti iz UNDP-a Hrvatska i ZMAG-a koji izvoze znanje i tehnologije i rješavaju probleme u dijelu svijeta koji je ostao trajno izvan fokusa hrvatskih medija - Srednjoj Aziji. Zahvaljujući njima ljudi u selima Tadžikistana na granici s Afganistanom toplu vodu više ne zagrijavaju u loncima na prozorima, već pomoću solarnih toplinskih sustava.
Ilustracija: Luka Tomac<br>

Bušenje Jadrana, diletantizam i lijeve perspektive

Čini se da će tema Jadrana biti presudnom za daljnju političku sudbinu ljevice u Hrvatskoj. Zašto? Zato što je većini u Hrvatskoj jasno da se problem bušenja Jadrana može pretvoriti u pitanje: Jeste li za to da Hrvatska bude Meksiko ili Hrvatska?
Foto: Paula Klaić Saulačić<br>

Ni život lišća nije što je nekad bio

"Planet bez lišća vjerojatno bi također bio planet bez šuma kakve poznajemo, bez majmuna i bez Homo sapiensa", kaže Steven Higgins s novozelandskog Sveučilišta Otago, voditelj istraživanja koje je pokazalo kako je u posljednja tri desetljeća došlo do ozbiljnih promjena u životnom ciklusu lišća. To je pak dovelo do povećanog rizika od izumiranja brojnih vrsta i promjene u razmjeni energije između Zemljine površine i atmosfere što pak može ubrzati ili usporiti klimatske promjene.
poljoprivreda.jpg

Čuvari bioraznolikosti

Iako se često zaštićena područja doživljavaju kao mjesta koja čovjek nije taknuo, čak trećina hrvatskog dijela mreže Natura 2000 su površine vezane uz poljoprivredu, ali je njihova bioraznolikost ugrožena ili intenzivnom poljoprivredom ili nestankom poljoprivrede. Primjerice, danas na Biokovu živi tek četiri posto stoke u odnosu na broj prije stotinjak godina, a sa stokom su nestali i bjeloglavi supovi, vrsta sove, divlji golub, mnogi insekti.
img_1116_copy79673.jpg

Održiva budućnost je u našim rukama

Samonavodnjavajući kontejner za urbano vrtlarstvo, rotacijski komposter, gljive koje rastu na starom kartonu ili teretna prikolica za bicikle - rješenja brojnih isprepletenih društveno-ekoloških problema često se ne kriju u skupim visokotehnološkim rješenjima, već u jednostavnim tehnologijama koje možemo i sami izraditi, pokazao je Laboratorij Zelene akcije. "Ljudi nas pitaju zašto smo stalno protiv nečega, zato smo htjeli pokazati za kakav pristup mi 'jesmo'", kaže Eugen Vuković.
sljeme_m_tg.jpg

Sve ide po planu

Izvaljeni trupci na potezu od Medvedgrada prema Grafičaru, raskopane šumske staze, prisustvo bagera i uništeni planinarski putevi, prizori su koje uočava sve veći broj rekreativaca, planinara i ostalih ljubitelja zagrebačke Medvednice. "Devastacija šuma proteklih godina poprima sve veće razmjere. Na većinu dopisa koje smo uputili odgovornim institucijama dobili smo odgovore kako se radi o planskoj sječi i održavanju šuma", kaže Damir Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba.