Europa

Foto: J.K.

Bilješke iz Katalonije

Cassà de la Selva gradić je od desetak tisuća stanovnika nedaleko Girone, drugog po veličini katalonskog grada. Daleko od objektiva lokalnih i europskih medija i potpuno nebuloznog nasilja španjolske Guardie Civil, stanovnici Casse su u nedjelju 1. listopada izašli na "ilegalni" referendum o neovisnosti Katalonije. Najozbiljniji je to pokušaj ostvarivanja neovisnosti najbogatije španjolske regije nakon 1931., kada je sve završilo Građanskim ratom 1936. godine.
Foto: Muslimanka u Indiji solidarizira se sa žrtvama u Parizu (Divyakant Solanki, Epa/Hina)

Posljednji put za Europu

Europu su u zadnjih mjesec dana potresla dva velika teroristička napada. Situaciju su vrlo vješto iskoristile one političke snage koje svaki ovakav napad koriste kako bi širile strah, ksenofobiju, islamofobiju i antiimigracijske politike. No, je li dovoljno samo upozoriti na problem ksenofobnih lešinara? Hoće li to na ikoji način utjecati na smanjivanje terorizma, straha, predrasuda? Što ćemo sa terorizmom? Radikalnim islamom u Europi? Gdje je zapravo izvor problema? Čemu toliko priče o terorizmu? Naime, broj terorističkih napada u Zapadnoj Europi zapravo je opao od kraja 70-ih.
grdesic_mg.jpg

Naš glas u eurozoni nitko neće slušati

Ako uđemo u European Exchange Rate Mechanism, vrlo je vjerojatno da preuzimamo i euro. Riječ je o odluci koja bi za građane Hrvatske mogla biti važnija čak i od sudbine Agrokora. Zato bi od ove, ali i svake buduće vlade trebalo tražiti da se konačna odluka o uvođenju eura prepusti građanima na referendumu.
Ruševine Guernice, Foto: Bundesarchiv Bild

Guernica - 80 godina kasnije

U ponedjeljak popodne, 26. travnja 1937. godine, oko 16 i 30 sati oglasila su se na uzbunu crkvena zvona pitoresknog baskijskog gradića Guernice. Nitko nije mogao slutiti da će za koju minutu započeti dotad neviđeni masakr i neselektivno bombardiranje grada. Podsjećanje na osamdesetu godišnjicu Guernice kao upozorenje svima nama nužno je jer je ona postala opći, zajednički simbol početka jednog od najnehumanijih načina ratovanja. Bombardiranja užasa, neselektivna ubijanja i masakri nad civilnim stanovništvom postali su u međuvremenu dio opće prakse ratovanja.
Foto: The Mapping Journey Project (Lisson Gallery)

Detencijska unija

Novim zakonom u Mađarskoj se nalaže privođenje svake osobe koja zatraži azil u zatvore na srpsko-mađarskoj granici. Čak ni oni koji su već predali svoj zahtjev za azil neće se moći slobodno kretati. Prema svjedočanstvima izbjeglica, i hrvatska policija provodi praksu kojom im se onemogućava pristup sustavu međunarodne zaštite. Neprihvatljiva praksa detencije diljem EU-a se normalizira unutar narativa o krizi. Zapravo se radi o krizi europskog sustava azila, koja je rezultat nesposobnosti i nevoljkosti europskih zemalja da pruže potporu ljudima koji traže i trebaju međunarodnu zaštitu.
Foto: Igor Čoko, www.igorcoko.net

Treba nam zemlja nova

"Treba nam zemlja nova, da java postanu sni", pjevao je u nedjelju Kralj Čačka na malom dobrotvornom koncertu za izbjeglice u Beogradu. Više od tisuću izbjeglica, uglavnom Afganistanaca, zimu provodi na hladnoći u barakama, između kolodvora koji ih više nigdje ne može odvesti, i Beograda na vodi, zbog kojeg bi se vrlo skoro mogle rušiti i barake i "afganistanski" park. Iz Mađarske se čuju najave kako se više preko granice neće puštati ni dosadašnjih deset osoba dnevno, a s hrvatske granice se ne libe slati pse, tući i zatvarati sve koji pokušaju prijeći granicu.
Foto: I.P.

Kuda nakon posljednjeg zida?

Dugogodišnji (anti)ratni novinar slovenskoga Dela Boštjan Videmšek, autor knjige Na Begu: moderni eksodus (2005-2016) Izbjeglice i migranti na putu prema voljenim zemljama: "Ovo nije knjiga o njima, ovo je knjiga o nama. Mrzim objektivizam, moje je novinarstvo vezano uz pravdu i solidarnost. Mi novinari, prateći ratne priče polazimo iz svoje zone komfora, biramo kada ćemo ići u ta područja, koliko ćemo ostati, kada ćemo se vratiti. Zato ako nešto radimo, moramo se potruditi da ima utjecaja, u suprotnom je sve samo egosafari."
Foto: EPA/ HINA

Brexit? Pa što onda?

Građani Velike Britanije tankom su većinom izglasovali izlazak iz Europske unije. I dok strani i domaći mediji šire atmosferu panike i katastrofe zbog takve odluke Britanaca, prof.dr.sc. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti smatra kako nema mjesta ni za kakvu dramu. U središte bitnih tema stavlja problem s dosadašnjim učinkom demokracije u EU.
ytb-prtsc

Povratak naciji

Tihomir Cipek, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, u intervjuu za H-Alter tumači značenje 49,7 posto glasova koliko je dobio kandidat za austrijskog predsjednika, radikalno desni Norbert Hofer: FPÖ smatra da su političke i ekonomske elite do kraja ugušile narod, a da su oni ti, njegovi pravi i jedini zastupnici, koji ponovno narod trebaju dovesti na vlast. Po njima, glavni neprijatelji volje naroda su europski birokrati i stranci, odnosno imigranti i muslimani.