Europa

Sutrašnji parlamentarni izbori u Italiji jedni su od najneizvjesnijih u posljednje vrijeme, najviše i zbog same izborne reforme zbog čega je teško predvidjeti izborne rezultate. Ipak, najizgledniji scenarij je da niti jedna opcija neće moći formirati većinu u parlamentu bez postizbornih koalicija. Prema posljednjim anketama najbolje kotira desna koalicija. Unatoč raznim programima i obećanjima o ekonomskom oporavku i novim radnim mjestima, glavni fokus većine kampanja, posebice na desnici, ipak je bila antiimigrantska politika.

Věra Jourová, povjerenica EU za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova: "Ušutkavanje građana dio je populističke politike kojom se želi učvrstiti država bez civilnog društva i cilj takve politike je stvoriti poslušne, a ne kritične građane. Moramo se posvetiti analizi zašto populizam jača u Europi i odgovarajuće reagirati na takve trendove. Rezovi u financiranju organizacija civilnog društva, sve manje uključenje organizacija u kreiranje politika, kampanje koje dovode u pitanje njihov legitimitet – nedopustivi su trendovi kojima se moramo suprotstaviti".

Europska komisija predstavila je nedavno novi plan preseljenja za 50 tisuća osoba do listopada 2019. godine. Komisija je osigurala dodatna financijska sredstva za države članice za tu svrhu, ali i za one države koje će spriječiti odlazak ili prolazak tih osoba na svom teritoriju. Predstavljene kvote nisu obavezne, već dobrovoljne pa je upitno koliko će se države članice angažirati u njihovom ispunjenju. Donosimo kratki pregled medijski utišalih migracijskih događanja. Iako uglavnom popraćeni tišinom - represija, obespravljivanje, nasilje i umiranje – ne bivaju ništa manji.

Treba li hrvatska ljevica podržavati nezavisnost Katalonije?

Cassà de la Selva gradić je od desetak tisuća stanovnika nedaleko Girone, drugog po veličini katalonskog grada. Daleko od objektiva lokalnih i europskih medija i potpuno nebuloznog nasilja španjolske Guardie Civil, stanovnici Casse su u nedjelju 1. listopada izašli na "ilegalni" referendum o neovisnosti Katalonije. Najozbiljniji je to pokušaj ostvarivanja neovisnosti najbogatije španjolske regije nakon 1931., kada je sve završilo Građanskim ratom 1936. godine.

Europu su u zadnjih mjesec dana potresla dva velika teroristička napada. Situaciju su vrlo vješto iskoristile one političke snage koje svaki ovakav napad koriste kako bi širile strah, ksenofobiju, islamofobiju i antiimigracijske politike. No, je li dovoljno samo upozoriti na problem ksenofobnih lešinara? Hoće li to na ikoji način utjecati na smanjivanje terorizma, straha, predrasuda? Što ćemo sa terorizmom? Radikalnim islamom u Europi? Gdje je zapravo izvor problema? Čemu toliko priče o terorizmu? Naime, broj terorističkih napada u Zapadnoj Europi zapravo je opao od kraja 70-ih.

Ako uđemo u European Exchange Rate Mechanism, vrlo je vjerojatno da preuzimamo i euro. Riječ je o odluci koja bi za građane Hrvatske mogla biti važnija čak i od sudbine Agrokora. Zato bi od ove, ali i svake buduće vlade trebalo tražiti da se konačna odluka o uvođenju eura prepusti građanima na referendumu.

U ponedjeljak popodne, 26. travnja 1937. godine, oko 16 i 30 sati oglasila su se na uzbunu crkvena zvona pitoresknog baskijskog gradića Guernice. Nitko nije mogao slutiti da će za koju minutu započeti dotad neviđeni masakr i neselektivno bombardiranje grada. Podsjećanje na osamdesetu godišnjicu Guernice kao upozorenje svima nama nužno je jer je ona postala opći, zajednički simbol početka jednog od najnehumanijih načina ratovanja. Bombardiranja užasa, neselektivna ubijanja i masakri nad civilnim stanovništvom postali su u međuvremenu dio opće prakse ratovanja.

Novim zakonom u Mađarskoj se nalaže privođenje svake osobe koja zatraži azil u zatvore na srpsko-mađarskoj granici. Čak ni oni koji su već predali svoj zahtjev za azil neće se moći slobodno kretati. Prema svjedočanstvima izbjeglica, i hrvatska policija provodi praksu kojom im se onemogućava pristup sustavu međunarodne zaštite. Neprihvatljiva praksa detencije diljem EU-a se normalizira unutar narativa o krizi. Zapravo se radi o krizi europskog sustava azila, koja je rezultat nesposobnosti i nevoljkosti europskih zemalja da pruže potporu ljudima koji traže i trebaju međunarodnu zaštitu.

"Treba nam zemlja nova, da java postanu sni", pjevao je u nedjelju Kralj Čačka na malom dobrotvornom koncertu za izbjeglice u Beogradu. Više od tisuću izbjeglica, uglavnom Afganistanaca, zimu provodi na hladnoći u barakama, između kolodvora koji ih više nigdje ne može odvesti, i Beograda na vodi, zbog kojeg bi se vrlo skoro mogle rušiti i barake i "afganistanski" park. Iz Mađarske se čuju najave kako se više preko granice neće puštati ni dosadašnjih deset osoba dnevno, a s hrvatske granice se ne libe slati pse, tući i zatvarati sve koji pokušaju prijeći granicu.