Europa

Foto: Koča Sulejmanović, Epa-Hina<br>

U Srbiji ne postoji integracijska politika

Robert Kozma, aktivist beogradske Grupe 484 koja se bavi pružanjem pomoći izbjeglicama: "Svi su šokirani jer je vlast je shvatila da u ovoj situaciji moraju ispasti good guy. To ide po principu - u sjajnoj smo poziciji jer izbjeglice ne žele ostati kod nas, pa 'ajmo biti gostoprimljivi. Odnos prema izbjeglicama i migrantima zapravo je vrlo autoritaran, ne radi se na tome da se predstavi te ljude, da se javnost upozna s njihovim problemima."
Foto: Sandor Ujvari, Hina/Epa<br>

Evropski kalifat

Razumiju li glavešine evropskog kalifata da sadašnjim držanjem kompromitiraju savjest Evrope u vezi nacionalističkih pogroma i istrebljenja na njenom tlu u recentnoj prošlosti? I to toliko da je dopušteno sumnjati da gaje empatiju prema, recimo, Židovima samo zato što njih u mnogim evropskim zemljama praktički više nema.
Jeremy Corbin ima riječ (Foto: socialistparty.org.uk)<br>

Od "corbynomike" do ekonomije u Hrvatskoj

Program Jeremyja Corbyna, kandidata za predsjednika britanske Laburističke stranke, daje glavnu ulogu javnom sektoru kao pokretaču investicija. U Hrvatskoj takvu razvojnu državu ne možemo imati bez reforme javne uprave. Valja se pitati što je s našim institucijama koje daju financijske potpore privatnom sektoru i koliko one mogu služiti pokretanju ekonomije. Možemo li otvoreno razgovarati o ulozi HNB-a, kako prije zaoštravanja ekonomske krize, tako i u njoj?
Ilustracija: Mirna, Rovinj<br>

Slovačka srdela na hrvatskom stolu

Zašto se stanje u domaćem ribarstvu pogoršava otkako se RH razvela od SFRJ? - U stranom se trgovačkom lancu usred Zagreba i širom Hrvatske može kupiti izvrsnu konzerviranu plavu morsku ribu made in Slovakia, u izvrsnom maslinovom ulju i po izvrsnoj, upola nižoj cijeni od domaćih konzervi s marokanskom srdelom. A Slovak Republic ne samo da nema kristalnoplavo Jadransko, nego nema nikakvo more.
Foto: Ivana Perić<br>

Vrijeme za neugodne ustupke

Sergej Pahomenko, docent na katedri međunarodnih odnosa i vanjske politike univerziteta u Mariupolju, Ukrajina: Nema drugog puta rješenja ukrajinsko-ruskog sukoba, osim diplomatskog. Ono će uključivati i neke neugodne ustupke. Jedan od tih ustupaka vjerojatno će biti amnestija svih ljudi koji su u ratu sudjelovali na ruskoj strani, što će Ukrajini biti teško prihvatiti, ali jednostavno će morati. Generalno gledajući, društvo u Ukrajini nije prožeto nacionalizmom.
Foto: Mediacentar

EU je samu sebe dovela u pitanje

Ugledni vanjskopolitički komentator Tomislav Jakić za H-Alter analizira zbivanja u Grčkoj i oko nje: Iz današnje perspektive gledano, glasanje "da" na referendumu Syrizu bi svakako dovelo u komotniju poziciju. Tada bi mogli zauzeti stav da građani prihvaćaju uvjete EU-a, a da oni kao vlast prihvaćaju ono što im kažu građani. Ovako su ih građani doveli u situaciju da prvo odbiju reformske mjere, da bi nakon toga bili podvrgnuti "procesu ucjene i gušenja", kako je to jučer u parlamentu opisao Cipras.
Foto: EPA

Syriza kao faktor pacifikacije

U društvu koje ima snažne društvene pokrete, pogotovo antiautoritarni pokret, koji je svakako i uvijek izvan utrke za vlast, te predstavlja važan društveni faktor, kroz socijalne centre, autonomne prostore, solidarne projekte i akcije (poput važnog pitanja imigranata), otpor mjerama štednje, baš kao i kapitalizmu koji je uzrok krize i bijede koju ljudi u Grčkoj žive, stalan je i veći nego bilo gdje drugdje u Evropi. U takvoj situaciji, Syriza je na neki način bila logičan odgovor kapitala na problem potencijalno revolucionarne situacije.
Foto: A.K.

Grčka tragedija u režiji Trojke

"Ako tražimo uzroke i probleme u eurozoni, to je akumulacija privatnog duga u dobu iluzornog prosperiteta. Rast javnog duga je posljedica eskalacije privatnog duga što je vidljivo u svim zemljama periferije. To predstavlja ključni trenutak u razumijevanju dinamike krize eurozone jer taj privatni dug je u najvećoj mjeri bio vezan za bankarski sektor zemalja centra, Njemačke i Francuske", rekao je Mislav Žitko na današnjoj konferenciji za medije na kojoj su predstavnici organizacija civilnog društva izrazili solidarnost s narodom Grčke.
CorpWatch / Khalil Bendib

Njemačke i francuske banke i grčki bankrot

Vrijeme je da se istraži poslovanje bankara koji su stvorili krizu eurozone i da se oni pozovu na odgovornost. Ali bankari nisu jedini krivci. Birokrati i političari Europske unije moraju snositi odgovorost zbog promocije ideje da će slobodno tržište financijskih usluga biti blagotvorno za sve. I, na kraju, mora doći do ozbiljne debate o tome kako preokrenuti mnoge politike koje su dovele do jedinstvenog europskog tržišta financijskih usluga.