Europa

PrtScr RT

Zagreb via Bruxelles via Atena

Ono što će se dogoditi s Grčkom narednih (tje)dana bit će indikativno i formativno kako za Hrvatsku, tako i za EU u cjelini. Hrvatska u pregovorima s Komisijom nema toliko aduta u rukavu kao Grčka, koja tako reći, nema više što izgubiti. Osim toga nemamo niti toliko jasnu agendu kao što ju, izgleda, ima grčka vlada.
Foto: Dario Grizelj, Hina<br>

Papa na stadionu Potemkin

Svi su se kleli u mir, u posebnu energiju zajedništva i slične stvari, ali znamo mi da se ništa od toga neće dogoditi. Iskustvo nam je pokazalo da je to sve jedna predstava za dan. Nakon toga ide sve po starom, a često i na gore. Da se Bosna nađe bez protektorata i sile koja obuzdava razne ratne huškače, rat bi bio pitanje dana.
Foto: Aidan Crawley, Epa/Hina<br>

Irski plebiscit: kruna borbe i(li) njezina dekapitacija?

Na irski referendum o pravu istospolnih partnera na brak prije se može gledati kao na točku utišavanja revolucionarne borbe prošlog stoljeća, nego kao na njezin vrhunac. Takozvana bračna jednakost u okvirima (neo)liberalnog poretka predstavlja udarac heteronormativnosti tek na površini dok je, strukturalno gledano, širenje dosega i utvrđivanje statusa građanskog braka kao središnje heteronormativne represivne institucije.
Foto: svd.se<br>

Kako Švedska suzbija korupciju

Lars-Johan Peter Eriksson, Zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu: Političari u Švedskoj nisu u poziciji da se okoriste uzimanjem novca jer oni uopće nisu ti kroz čije ruke novac prolazi, on prolazi kroz ruke službenika. Što se transparentnosti tiče, u našoj zemlji svaki građanin svaki dan može čitati gradonačelnikovu poštu.
Foto: Tomislav Pavlek, Hina<br>

Mediteran je postao groblje

Reinhard Bütikofer, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu: Dok god nemamo legalne načine da imigranti uđu u Europu, nećemo moći zaustaviti trgovanje i krijumčarenje ljudima. Najgore je to što će vođe europskih zemalja poslati vojsku na libijsku obalu, vjerojatno i na kopno, kako bi uništili brodove kojim krijumčari prevoze izbjeglice. Mislim da je vojna intervencija u ovom slučaju potpuno idiotski poduhvat i jasno je da ne može riješiti problem. Smatram to moralno neispravnim i mislim da bi trebalo izvesti operaciju spašavanja na Mediteranu.
markovic.jpg

Zeleno i socijalno

Iva Marković, tajnica Zelena omladine Srbije: U pitanju klimatskih promjena dosta se ističe da to nije samo pitanje ekološke održivosti, nego je to pitanje socijalne pravde i alternativne ekonomije. Sve te stvari Zelena politika mora pokriti, ako zaista kani biti zelena. Čini mi se da imamo neke slučajeve Zelenih stranaka u regiji koje ne mogu ispratiti tu sveobuvatnost.
Foto: Oikologoi Prasinoi<br>

Da je Marx rođen u 20. stoljeću, bio bi Zeleni

Yannis Tsironis, čelnik grčke stranke Oikologoi Prasinoi i član Tsiprasove vlade: "Naravno, moramo koegzistirati s kapitalizmom, ali smatramo da smo radikali i da imamo dobra rješenja. Čvrsto vjerujemo da tradicionalni ekonomski sistemi, pri tome mislim i na socijalistički sistem u kojemu je sve bilo u vlasništvu države, a također i na kapitalizam u kojemu je sve u rukama privatnog sektora, ne mare za okoliš, a niti za ljude."
draza_mihailovic.jpg

Revizionizam kao sudbina

Sudsko rehabilitovanje Draže Mihailovića, komandanta kolaboracionističkog Ravnogorskog pokreta iz Drugog svjetskog rata, odluka je koja iznova pokazuje ne samo revizionistički karakter vladajućih elita u Srbiji, već i šizoftenu prirodu njene državne politike.
Fotografije: Tomislav Georgijev, EPA/HINA<br>

Pobuna protiv državnog nasilja

Makedonija: Izborni inžinjering sofisticiran je, prevelika državna administracija je skup ucjenjenih ljudi čije se glasanje pažljivo monitorira pa samo naivci mogu misliti da je dovoljno promatrače poslati samo na dan izbora. Znači, ni prijevremeni izbori ne nude nadu, ili bar mnogima tako izgleda.
Fotografije: Ana Kuzmanić<br>

Güelcom Guiris, Bye Bye Barcelona

Gradovi koji svoj razvoj isključivo baziraju na turizmu, a u slučaju hrvatskih gradova na kruzerskom turizmu, osudili su sami sebe na propast. Hoće li Split i Dubrovnik početi naplaćivati ulaz u stare gradske jezgre kao što se u Barceloni naplaćuje ulaz u park Güell kako bi mogli kasnije popravljati štetu nastalu prisutnošću velikog broja ljudi? Hoće li svi lokalci svoje domove pretvoriti u apartmane kako bi gosti mogli imati "autentično" iskustvo Mediterana?