Hrvatska

Foto: Pixabay

Kultura nasilja

Nasilje oko nas nije "slučajno", nije "Izuzetak". Sustavno je, ohrabrivano, sveprisutno.
lora.jpg

Zločin i kazna hrvatskog pravosuđa

Ulicama hrvatskih gradova šeću neprocesuirani i neosuđeni ratni zločinci. Gmižu po uredima najviših tijela vlasti, primaju od svojih domaćina odlikovanja, počasti, državna zaposlenja i koncesije za privatne poduzetničke projekte. Imenuju ih kreatorima kulturne politike, policija i DORH čuvaju u ladicama navode o njihovim djelima. Njihov ugled proizlazi iz neiskazanog općeg uvjerenja da su zaista počinili ono u što se tek neformalno sumnja da jesu. Kada novinarski apostrofirate nekoga za koga žrtve uporno tvrde da ih je mučio, hrvatsko pravosuđe ne poduzima izvide, ne podiže optužbe, ne pokreće postupke.
Spomen park Dotrščina (Foto: Katarina Zlatec/Virtualni muzej Dotrščina)

Opomenik ustaškog terora

Svoj prvi spomenik žrtvama fašizma Zagreb je dobio 1954. godine na Zelenoj potkovi. Otprilike desetljeće kasnije uređeno je i spomen-područje Dotrščina, kao autentično mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba. Zagrebu ne treba novi veliki spomenik žrtvama ustaškog režima zato jer takve spomenike grad već ima, ali se oni sustavno ignoriraju. Ono što treba je protokolarna reaktivacija postojećih i eventualno novo spomen-obilježje koje će opominjati na ustaški teror koji se danas u Hrvatskoj relativizira kroz institucionalni revizionizam - Opomenik ustaškog terora.
Napuštena koza u Sunji u jesen 1991. (Foto: Dean Bertonocelj)

Životi(nje) koje smo zaboravili

Kada se priča o posljednjem ratu na ovim prostorima, ali i ratovima generalno, još uvijek postoje neke posve neispričane priče i u potpunosti nepoznati akteri. To su bijesne lisice, psi lutalice, svinje i goveda koji besciljno lutaju ulicama razorenih gradova i poljima Like. To su napuštene koze ispred porazbijanih dućana u okolici Siska, masakrirani konji u ergeli Lipik, izgladnjeli medvjedi u Zoološkom vrtu u Sarajevu, četiri klokana koja su poginula u eksploziji granate u Zoološkom vrtu u Osijeku i jedna žirafa za koju tijekom evakuacije nije pronađen prijevoz pa je tamo ostala sama, i u vrtu i umrla.
Tratinska (Foto: Saša Šimpraga)

Paralelni centar Zagreba

Kod oblikovanja gradova, danski arhitekt i teoretičar Jan Gehl postavlja dva pitanja: Unaprjeđuje li način na koji gradimo gradove ljudsku interakciju, inkluziju i stvaranje prostora intime u gradu? Kada govorimo o javnim prostorima, po čemu točno mjerimo sreću? Prilika za stvaranje još jednog paralelnog centra možda nije najočitija, ali je itekako poželjna baš u Tratinskoj – ulici koja, po zagrebačkim kriterijima, ima nekakav metropolitanski katakter koji tek čeka da se otkrije. U toj ulici, već promjenom organizacije, oslobađanjem nogostupa u korist pješaka i uvođenjem drvoreda, postiglo bi se puno.
Foto: ytb-prtsc

Rasističke metastaze

Prosvjed u Petruševcu - rasističke metastaze zahvatile prevelik dio nacionalnog korpusa.
slika_1_2.jpg

Tko je vidio zagrebački GUP?

Do početka sjednice na kojoj će se raspravljati o Izmjenama i dopunama GUP-a ostalo je deset dana, a da zapravo još nitko nije vidio kako će on na kraju izgledati. Kada bismo se oslanjali na službene informacije koje se trenutno mogu pronaći na mrežnim stranicama Grada Zagreba, ni po čemu ne bismo znali da se upravo donosi najvažniji gradski prostorni dokument. Budući da nemamo vremenski stroj poput gradonačelnika, odgovor ćemo doznati kroz desetak dana.
Foto: Pixabay

Hrvatska kakvu (ne) trebamo

Zemlja koja ne cijeni svoju časnu prošlost, tolerira najcrnje zlo i komemorira veleizdaju.
Mjesto za drvored (Foto: Pokreni Zabok)

Lidl protiv drveća

Građanska platforma Pokreni Zabok već nekoliko mjeseci nastoji ostvariti inicijativu sadnje drveća u zelenom pojasu kod trgovačkog centra Lidl u Zaboku. Na sebe preuzimaju trošak nabave sadnica drveća i organizaciju stručne sadnje. Od predstavnika Grada dobili su nedvosmislen odgovor kako ne postoje zapreke u vezi sadnje na čestici u pitanju. Unatoč svemu, i dalje stižu negativni odgovori iz Lidla. Zašto je Lidl protiv drveća, koje bi neupitno poboljšalo kvalitetu života u gradu? I gdje je u svemu "društveno odgovorno poslovanje" na koje se lanac poziva?