Hrvatska

Recentno preuređenje Trga žrtava fašizma podiglo je javnost na noge zbog mnogobrojnih nepravilnosti, a najčešće spominjana jest da se projekt provodi bez javne rasprave. Međutim, čak i onda kada je sudjelovanje javnosti u donošenju odluka zakonska obveza, to se provodi nemarno, površno i tek toliko da se zadovolji forma. Dobar primjer je izrada prostornih i urbanističkih planova gdje postoji sasvim zadovoljavajuća zakonska regulativa za sudjelovanje javnosti u donošenju plana, ali u praksi to funkcionira daleko od idealnog.

U Hrvatskoj je danas čak 325.254 blokiranih (duguju preko 43,37 milijardi kuna). Oni su već neko vrijeme skupina ljudi koje politika koristi kako bi se njima manipuliralo i baratalo, a ništa konkretno napravilo kako bi im se pomoglo. Moglo bi se reći da blokirani danas postaju klasa – društveni sloj za koji za sigurnošću možemo tvrditi, da se poslužimo Marxovim terminom, da jesu "klasa po sebi", pitanje je kada će, i mogu li, oni postati klasa "za sebe".

Gdje bi Hrvatska bila da se plaća ono što je uistinu razvojno, korisno i za opće dobro?

Kada bi Freedom House radio istraživanje o stanju u Hrvatskoj za 2018. godinu, naša bi država po indeksu političke kulture, demokracije i korištenja svih njezinih neposrednih oblika bila bi pri vrhu - samo u svibnju čekaju nas dva najavljena referenduma. "Eventualno prikupljanje potpisa za predloženo referendumsko pitanje može imati samo određeni politički utjecaj na daljnje postupanje Predsjednice ili Vlade RH, ali ne i izravan pravni učinak na samo otkazivanje Istanbulske konvencije", tumači nam Đorđe Gardašević, profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Fotografije djece s puškama na ratištima diljem svijeta izazivaju zgražanje i neodobravanje javnost, ali fotografije djece s puškama u domaćim vojnim kampovima ponos zbog iskazane ljubavi prema domovini. "Umjesto da se djecu uči posljedicama rata, koje su danas najviše vidljive na Bliskom istoku, rat se predstavlja kao čin hrabrosti. A sve nam to govori da smo na dobrom putu prema potpunom prihvaćanju nasilnih metoda u regulaciji društvenih, političkih i inih odnosa", komentira Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije.

U veljači je u Zagrebu premijerno izvedena predstava Marina Ivanovića Stoke, Stara škola kreka. Radi se o monodrami u režiji Marija Kovača, u kojoj Stoka progovara o dugogodišnjem iskustvu ovisnosti i odvikavanja. Stokin zaključak, da je ovisnost "bolest duha", a rješenje "put ka Bogu" ne predstavlja se kao individualno iskustvo i rješenje, već je poopćeno. Ovime se, smatrali smo, otvara prostor za raspravu o problematičnosti liječenja ovisnika kroz različite izvaninstitucionalne religijske programe. Problem je jedino što u sekularnoj Hrvatskoj stručnjaci o tome ne žele pričati.

Spravu koja s montažom u maloprodaji košta 178.441,62 kune Zrinjevac je preprodao Gradu po cijeni od nevjerojatnih 441.340,00 kn. Iako na prvi pogled sve djeluje zakonito – pokrenut je postupak javne nabave, odabran je Zrinjevac kao najpovoljniji, doduše jedini ponuđač – teško je oteti se dojmu da je sve to dio jednog dobro uigranog scenarija u kojem Grad i Holding točno znaju koje su im uloge. S druge strane, komunalne usluge sve su lošije, grad se guši u smeću, a ovih dana najavljuju se i nova poskupljenja.

Što ako se sekularna Hrvatska ne slaže s budućnošću koja vonja po nepismenoj prošlosti?

Troje najodgovornijih sugerira da su borbeni avioni važniji od boljih uvjeta života.

Iako se kod Trga žrtava fašizma i parka na Savici radi o bitno različitim prostorima, pokazalo se da je odlučivanje i provođenje odluka u oba ova slučaja bilo jednako i tipično za način na koji gradonačelnik Milan Bandić upravlja gradom - zaobilazeći proceduru, zaobilazeći mišljenje struke i zaobilazeći želje građana. Javni prostor ne smije se mijenjati niti uređivati bez javnih rasprava i javnih arhitektonsko – urbanističkih natječaja, a informiranje i participacija građana su obavezni. Sve drugo nedemokratska je praksa s dugoročno štetnim posljedicama.