Kultura

Kratka crtica o hrvatskoj slobodi: Lijenost i pohlepa su majke kreativnosti jer obje vode do pronalaska najbržeg i najkraćeg puta do ostvarenja želje. Prosječan Hrvat posjeduje obje, a kada u formulu ubacimo i slavenski DIY-inženjering, snalažljivosti nema kraja! Hrvat je iznad zakona jer je od njega brži i spretniji.

U prvom tjednu prosinca Teatar Exit uprizorio je premijeru predstave Keinberg - mjesto koje nestaje, autorski projekt dramaturginje Vedrane Klepice. Keinberg je inspiriran brojnim slučajevima iz kratke, ali destruktivne povijesti kapitalističkog načina proizvodnje, i vjerojatno nije slučaj što je ključna industrija lokaliteta u kojem je priča smještena - rudarenje: čitava moderna kapitalistička civilizacija vrti se oko iskapanja nečeg odavno mrtvog iz zemljine utrobe.

Nakon osam godina zagrebački Balet postavio je novog Orašara – premijerno izvedenog 29. studenoga 2019. – kojeg je u koreografskom i redateljskom segmentu uobličio Vladimir Malakhov (prema Ivanovu i Petipau), domaćoj publici poznat i kao koreograf dvije godine starijeg Labuđeg jezera.

Kritički prikaz plesne predstave "Čipka", HNK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci.

Gdje nalazimo rodni identitet ako ljudsko tijelo rastavimo na organe, fluide, sluzi, fekalije, funkcionalne dijelove, stanične strukture ili molekularne kodove? Kako razriješiti alkemiju odnosa identiteta roda i fizioloških spolnih karakteristika, kada je i sam rod na razmeđi fiziologije i kulturnog konteksta? Što uopće kiborzi mogu reći o rodu i maternicama i kakve veze otuđenje ima s bilo kakvim političkim projektom?

Nacionalna razvoja strategija kulturu smješta u poglavlje o gospodarstvu. Usko fokusiranje na videoigre, filmsku industriju i medije potpuno izostavlja druge oblike kulture poput kazališne, književne ili likovne umjetnosti te drugih kulturnih oblika koji uglavnom ne povećavaju BDP, ali su vrijedni iz razloga što potiču kritičko mišljenje, introspekciju, preispitivanje društva ili političku participaciju, što razvija demokratske vrijednosti i društvenu koheziju u koju se strategija kune.

Često pitanje tko je bolji, Pele, Cruyff, Maradona, Messi ili Ronaldo, sasvim je pogrešno postavljeno, jer nemogućnost iznalaženja razloga po kojem bi to upravo bio Maradona ujedno je i jedini odgovor koji ga potvrđuje, kao što je to slučaj i u svakoj umjetnosti. Zato s Maradonom nije otišao nogometni talent i virtuoz, jer takvih ćemo i danas pronaći, već svijet u kojem se takav uopće mogao pojaviti i iznuditi priznanje jer, za razliku od talenta, genij nije bolji, samo je drukčiji.

Bandićev populizam koji usmjerava prema ranjivim skupinama Kumek prokazuje prikazom silnog luksuza koji posjeduje. Film Darija Juričana nabraja i objašnjava nebrojeno puno afera i sumnjivih radnji gradonačelnika. Sve te priče su dio kolektivne svijesti građana grada Zagreba, a sastavljeni kolaž naličja Milana Bandića vrlo jasno ukazuje na neprijatelja građana.

Karlo Držaić: Prosvjetiteljstvo nije razumijevalo obrazovanje kao ideju najboljih, elitizma, izdvajanja izvrsnih i stvarajanja posebnih slojeva društva nego je težilo obrazovanju svih i unapređenju čitavog društva. Cilj obrazovanja bio je obrazovati radnike, seljake i sve druge ljude kako bi mogli uživati znanje kao takvo, ali i pomoću njega participirati u važnim društvenim odlukama i braniti svoj interes. Svrha obrazovanja nikada nije bila prilagođavanje ljudi ekonomiji.

Vlada sabotira ured predsjednika Republike, a to nema pravo i ne smije raditi.