Kultura

High Life, foto: prtscr

U dobrom snu

Tri izvanredna filma u samo jednom danu, put oko svijeta i put kroz vrijeme u jednom dahu.
Foto: Pixabay

Obrazovanje i klasa

Socijalno podrijetlo učenika pokazuje se velikim utegom u obrazovnom procesu, naročito u zemljama pogođenima ekonomskom krizom, među kojima je i Hrvatska. Pitanje klase nije nestalo iz obrazovanja, ono njime orbitira na brojnim razinama. U akademskom svijetu brojni djeluju po načelu da su radničke klase kaotične i da djeca trebaju školu da bi im se nametnula kontrola, a ne pružilo znanje. Djeca iz bogatih obitelji mnogo su slobodnija po tom pitanju - osjećaju se zaštićeno, osjećaju da je moć na njihovoj strani. Bez problema će dizati ruke, izazivati autoritete, prisvajati prostor i riskirati.
Foto: Pixabay + H-Alter

Ljevica u cyberspaceu

U kontekstu rasprava o strategiji i taktici ljevice, internetska promidžba nepravedno je zapostavljena tema. Na sporiji razvoj lijevog YouTubea utjecale su već standardne boljke ljevice – akademizam, unutarnje podjele i prozivke zbog stvarnih ili izmišljenih ideoloških zastranjenja, te skepsa spram "otuđujućih" i visoko individualiziranih medija kao što je YouTube. Desna online propaganda u međuvremenu cvjeta, a opasnom ju čini njen potencijal za vlastitu daljnju reprodukciju. LeftTube, koji se još razvija, dobar nam je podsjetnik i na to da ljevica može biti zabavna.
Foto: ytb-prtsc

Blek fašizam

Pozivanje na fašizam vezuje se uz vrlo konkretne zločine, ono nije apstrakcija, ne može biti tek "igranje s različitim filozofijama", izolirano od utjecaja na društvo. Ako išta, slavljenje fašizma velik je kukavičluk i poraz, kako ljudskosti, tako i kreativne imaginacije. U tom smislu, značajan je dio black metala i dalje regresivna umjetnička forma. "Bendovi koketiraju s fašističkim vizualima i onda plaču kad ih netko nazove fašistima. Buuu-huuu. Ne želiš da te zovu nacistom? Onda se ne ponašaj kao nacist", govori nam Thomas R., austrijski vizualni umjetnik, koji je posljednja tri desetljeća surađivao s brojnim bendovima na sceni.
Foto: Vlada RH

Relokalizacija Muzila

Gledajući u budućnost, Muzil treba postati Tehnološko-edukativni park održivog razvoja. Tehnološko-edukativni park održivog razvoja Muzil mogao bi smanjiti ranjivost Grada na energetske i klimatske izazove koje nam donosi bliska budućnost, ali i zadovoljiti zahtjeve novog, ekološki osvještenog turista.
Foto: Zagrebački plesni ansambl (facebook)

Rado viđeni gosti

Kritika splitskog gostovanja Staging A Play: Tartuffe Zagrebačkog plesnog ansambla.
Foto: I.P.

Exit West

Exit West Moshina Hamida izuzetno je vješto napisan roman koji izaziva empatiju prema migrantima, ali nije puki apel na otvaranje granica. Naprotiv, roman pokazuje da za suživot i stvaranje bolje budućnosti svi sudionici procesa moraju biti promijenjeni, izgubiti svoje predrasude (privilegije?) i učiti neposrednim iskustvom. Hamid pokazuje da je pitanje odnosa prema migrantima mnogo više od humanitarne krize ili diplomatskih pregovora – ono će odrediti sliku svijeta u kojem želimo živjeti u budućnosti.
Fotografije: Tanja Kanazir

Glasan strah, još glasnija predstava

"U predstavi se ne bavimo ljudima koji su se bunili, nego smo naglasak stavili na ljude koji osjećaju 'mi bismo trebali pomoći', ali u jednom trenu zašute, odustanu. Odjednom više nisu bitni razlozi, argumenti, izražavanje mišljenja, nego je najvažnije tko je agresivniji i tko je glasniji. Tako se dogodi da se odjednom probudiš u zemlji punoj nepravde i nelogičnosti pitajući se što se upravo dogodilo oko mene. Zato je to prvenstveno predstava o ljudima koji su spremni podržati migrante, ali zbog okolnosti nisu uspjeli inzistirati na svojim stavovima", govori o predstavi Žiga Divjak, nagrađivani slovenski redatelj.
Foto: Stihovnica

Zbog sustava gubimo svi

Razlog zašto sustav, a time i tržište, nije posloženo leži u institucijama.