Ljudska prava

U zagrebački Imunološki zavod stigla je prva pošiljka medicinskog kanabisa, no, time pristup bolesnima tom lijeku nije zajamčen. Mjesečna terapija Tilrey Cannabis Sativom koštat će između 1200 i 2000 kuna, a korisnici ulja od kanabisa smatraju da su doze od 5 i 10 mg aktivnih tvari, THC-a i CBD-a, premale da bi pomogle većini pacijenata. S druge strane, to ne mora biti tako. Proizvodnja medicinskog kanabisa je jednostavna, jeftina, tržište i interes za takvim lijekovima postoje, a njegova se upotreba pokazala vrlo pozitivnom i bezopasnom za pacijente.

Već više od 20 godina traje borba tisuća građana za pravo na otkup stana. Posljedice državnih propusta osjećaju i materijalno i zdravstveno. ''Narušeno nam je ustavno pravo na jednakost pred zakonom. Prisiljeni smo svoj slučaj rješavati putem sudova što nam stvara novčane troškove. Nameće se i pitanje koliko pravno materijalno vrijede naše duševne boli, koje nam remete spokojan život i san", pita se Željko Kašaj.

Tisuće građana i građanki pridružilo se zagrebačkoj Povorci ponosa za društvo slobode i solidarnosti. "Došlo je vrijeme da zajedničkom borbom svakim danom sudjelujemo u obrani otvorenog društva temeljenog na solidarnosti, demokraciji, različitosti, ljubavi i prihvaćanju. Želimo stvarnu slobodu za sve LGBT osobe, da živimo sigurno i sretno, kao da je svaki dan Pride", rekao je Antonio Dominik.

Lora Vidović, pučka pravobraniteljica, u intervjuu za H-Alter nakon što domoljubno-mostovska većina u Saboru nije prihvatila njezin godišnji izvještaj: U pojedinim trenucima bilo je vidljivo da dio zastupnika koji su sudjelovali u raspravi nije ni pročitao izvješće. Prava manjine nikako se ne mogu shvaćati kao ugrožavaje prava većine. Što se tiče smjene, o tome sada ne razmišljam već cijeli tim i ja nastavljamo raditi na rješavanju pritužbi građana.

Genov: Žene imaju pravo na slobodno i autonomno odlučivanje o svom tijelu.

Sanja Zoričić Tabaković, predstavnica židovske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu: Komunisti su proganjali svoje neistomišljenike, to je točno, i to treba osuditi, ali komunizam se, za razliku od fašizma, nije temeljio na zločinu. Neprekidno i namjerno ponavljanje teze da su svi totalitarizmi jednaki za nas predstavlja relativizaciju. Ustaški i komunistički zločini jednostavno nisu isti.

Nije problem samo pojava nekakvog otuđenog Homo Administrativusa, već u kolikoj meri je “ljudskost” administrativno regulisana i zarad kojih ciljeva je regulisana baš tako kako je regulisana. Počev od prekarnih radnika i gastarbajtera do izbeglica koje su nakon “ukidanja” istočnobalkanske rute sada listom ilegalne, pa sve do radnika koji rade u takozvanim “slobodnim zonama”. Za globalni prekarijat ne-pripadanje postaje osnovni (i jedini) oblik postojanja.

Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige i voditelj GOLJP-a: "Politički gledano, čini mi se da je presuda Haaškog suda u vezi Šešelja krajnje kratkovidna, da je potpuno zanemarena ideja osnivača Haaškog suda da taj sud kroz pravdu, kroz pravično suđenje za koje tada nije bila sposobna niti jedna od zaraćenih strana, doprinese i oporavku pravosuđa u pojedinim zemljama i pomirenju u regiji. Ova presuda je zapravo udarac tim idejama, temeljima, nečemu što smo svi mi doživjeli kao nadu da će konačno doći do institucionaliziranja otpora različitim političkim nasilnicima."

Poskupljenje zdravstvenog osiguranja prvi je masovni državni udar na zdravlje građana.

Hrvatski je pravni poredak tijekom prvog razdoblja (1990.-ih) i tijekom drugog razdoblja (2000.-ih) tranzicije, slabo ili nikako reagirao na zatečene očite nepravde, pa čak i one koje su bile počinjene teškim povredama prava na snazi u vrijeme kada su počinjene. Do 1990. to su bili politički progoni počinjeni za komunističke vladavine, a nakon 1990. nasilne deložacije stanara iz stanova nekadašnje JNA, protuustavna imenovanja sudaca, protuzakonito stjecanje imovine tijekom pretvorbe i privatizacije i brojne druge teške povrede ljudskih prava.