Ljudska prava

Foto: M. Medić<br>

Žrtve su bitne, a ne Šešelj

Nataša Kandić: Nema realne opasnosti od Šešelja, koji je pušten zbog grešaka sudaca. On nema planove za budućnost, što je pokazao ponavljanjem huškačkih povika iz devedestih. S njim neće ni oni koji su protiv Vlade. Točno je da je Šešeljeva retorika huškačka, pun je mržnje, ali najviše prema predsjedniku i premijeru Srbije, koje je stvorio. Prigovore, i to ozbiljne, u vezi s neizrečenom presudom Šešelju treba uputiti sucima Haaškog tribunala.
nawal_i_agata_2.jpg

"Nawal! Pa ona nas je spasila!"

Italija zabranjuje pomagati osobama koje su ilegalno ušle u zemlju, ali Nawal Soufi u Cataniji na Siciliji radi upravo to. Svaki dan svjesno preuzima rizik. Dolazi na kolodvor znajući da se tu motaju izbjeglice iz Sirije i drugih zemalja Bliskog Istoka pogođenih ratovima, koje planiraju ići dalje. S njezinim brojem telefona ljudi kreću u malim drvenim barkama preko Sredozemnog mora. Otela je "posao" onima koji zarađuju na tuđoj nesreći.
mars_solidarnosti_foto_ak4.jpg

Održan Marš solidarnosti: Trešnja je crvena! + FOTOGALERIJA

Današnja šetnja Trešnjevkom imala je edukativni i revolucionarni karakter. Ovogodišnji marš, u organizaciji Mladih antifašistkinja Zagreba, održao se pod nazivom Trešnja je crvena!, a sudionici i sudionice posjetili su nekoliko važnih lokacija Trešnjevke, ali i Zagreba. Zapadni kolodvor, kao polazišna točka Marša, nije slučajno odabran jer je njegova pojava donekle uvjetovala nastanak Trešnjevke.
"Hoće ići u školu, ali mi nemamo ništa od te škole": Hazba Hasanović, Jusuf Bajerić i mali Eduardo.<br>

Rješavanje "romskog pitanja"

Stare putne isprave pripadnika romske nacionalne manjine koji su državljani Srbije, BiH, Makedonije ili Kosova prestale su važiti uvođenjem biometrijskih, a da bi ishodili biometrijsku, oni moraju otići po nju u matičnu zemlju. Za mnoge Rome to je nemoguća misija. Procjenjuje se da preko dvije trećine Roma u Hrvatskoj nema važeću putovnicu, a jedna ih je četvrtina "nevidljiva" pred zakonom zbog neposjedovanja dokumenata.
Spomenik Vojina Bakića u Kragujevcu<br>

Tko se boji suočavanja s prošlošću?

Suočavamo se s onom prošlosti koja nam nije na čast, kad saznajemo da nismo tako dobri. Koji smo to "mi"? Svi oni u čije se ime nešto radilo, neki zločin počinio, koji bivamo prepoznati od drugih kao – suodgovorni. Bez obzira o kojem se području, zemlji, na Balkanu, Bliskom Istoku ili Centralnoj Americi radi.
Neven Rauk/ Foto: Dina Ivan

Uzimaju siromašnima, daju bogatima

Ako si beskućnik i imaš gdje spavati i dva obroka - tvoje su potrebe zadovoljene, a ako si saborski zastupnik uz natprosječno visoku plaću i zastupnički paušal od 1.500 kuna mjesečno, država je spremna na tvoje dodatne troškove u samo šest mjeseci potrošiti čak 5.642.014,07 kuna.
Foto: Hrvoje Šimičević<br>

Osjećam se prevareno

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa: Trenutno nas u uredu ima petero, a prema zakonu trebali bismo pratiti i nadzirati rad gotovo šest tisuća tijela javne vlasti. Nemamo osnove za rad poput službenog automobila ili mobitela, pa na vlastiti trošak obavljamo dio službenih dužnosti. Zaposlenici svojevoljno dolaze na posao kad su bolesni. Jedan smo od svjetskih lidera po pitanju pristupa informacijama, dok je jedina institucija koji bi se trebala time baviti doslovno na koljenima. Zbog svega toga imam osobni osjećaj da sam prevarena.
bojanbertek.jpg

Dug je put do radnog mjesta

Bojan Bertek, slijepi muzikolog i profesor povijesti glazbe: "Radim u tri škole na tri različita mjesta, ne zato jer mi se putuje, već zato što moram. Prijavljivao sam se na natječaje u zagrebačkim školama. U većini ne bih dobio niti povratni odgovor, ili rijetko bih, ali negativan, kako su našli bolju osobu, a meni bi poželjeli sreću u daljnjem pronalasku posla. To su mi poželjeli sigurno šezdesetak puta, ali ne pomaže baš.“
platforma4_mk.jpg

Vlada ne želi promjene

Od 112 zahtjeva Platforme 112 ova Vlada je ostvarila pomake u samo njih 16, upozorili su današnjom akcijom na Trgu Svetog Marka aktivisti i aktivistice nevladinih organizacija, članica Platforme.
Gabrijela Ivanov: Šutnja nije zlato (ytb-prtsc)<br>

Tko su uistinu nasilnici?

Od 62 708 kaznenih djela u 2013. godini koja su poznata hrvatskoj policiji, samo 12,1 posto je počiniteljica. Muškarci su stopostoni počinitelji kaznenih djela: spolni odnos bez pristanka, silovanje, bludne radnje i spolno uznemiravanje. Od ukupno 280 počinjenih kaznenih djela protiv opće sigurnosti u 2013. godini, 93 posto počinili su muškarci. Čak i kada je riječ o nasilju nad samim sobom - muškarci počine dvostruko više samoubojstava u odnosu na žene.