Ljudska prava

Foto: Pinterest

Brzobujajući fašizam

Rata će biti. Svakako hoće. Kojeg rata, koliko ratova, kojim redom - sve su važna pitanja.
Foto: Privatna arhiva

Proizvodnja Drugoga

Tamara Opačić, autorica knjige Proizvodnja Drugoga: Srbi u hrvatskim dnevnim novinama: "Svođenje javnog života nacionalnih manjina isključivo na folklor, vjeru i tradiciju, a na čemu oduvijek inzistira desnica, istovjetno je dokidanju njihovih građanskih prava: prava na ravnopravno političko djelovanje, slobodno iznošenje stavova te uporabu vlastitog jezika i pisma. Novinari i urednici trebaju osvijestiti da o manjinskim grupama nije moguće govoriti bez manjina samih. One su jedini autoritet za svoje živote i jedine koje mogu reći što im je potrebno u nekome trenutku."
Foto: Facebook

Spašavanje zajedništva

Želimo li živjeti u državi koja neće biti Država? Na koju ćemo biti ponosni ne zato što smo tamo rođeni, ili jer je zemlja lijepa (zemlja, ne država, države nisu lijepe), ili jer - moramo, to se od nas traži, očekuje, zahtjeva? Ponosni jer će nas država podsjećati na važnost suprotstavljanja ideji nadmoći nad drugima, ideji arogancije kao poželjnom sustavu vrijednosti, ideji nasilja kao "čišćenja" od drugačijih, ideji licemjerstva da radimo "po zakonu", a zakoni su govna. Kako je važno podsjetiti se da smo svi ljudi bili djeca, u startu nevini i da nam je najpreči zadatak tu nevinost čuvati, ne nanoseći zlo ni sebi ni drugima.
Foto: L.R.

Beskrajna privremenost izbjeglištva

Marijana Hameršak, suurednica zbornika Kamp, koridor, granica i znanstvena suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu: U okviru sekuritizacije gotovo svaka izbjegla osoba promatra se i pozicionira kao potencijalna prijetnja, u prenesenom i doslovnom smislu, neovisno čak i o njegovoj ili njezinoj dobi. Hrvatska tako u ovom trenutku, kako upozoravaju nedavna izvješća, zbog tzv. "sigurnosne zapreke" brojnima, uključivo i djeci, odbija zahtjeve za međunarodnom zaštitom, a unatoč tome što priznaje da su im u slučaju povratka u matičnu zemlju životi u opasnosti.
Foto: See Red Women's Workshop

Ja od jutra nisam stala

Adrienne Roberts, autorica knjige Rodno uvjetovane države kazne i blagostanja: "Korporacije i neoliberalne vladine institucije uhvatile su se ideje o rodnoj ravnopravnosti kao o pametnoj ekonomiji. Problem je kako se osnaživanje žena shvaća, a to je osnaživanje isključivo kao radnica i potrošačica. Ono što izostaje iz takvih argumenata je razmišljanje o svim poslovima koje žene već rade. Postoje inherentne granice oblika ravnopravnosti koje možemo postići u kapitalističkom sustavu jer je on povijesno utemeljen na nejednakosti. Feminizam mora biti antikapitalistički".
Foto: Steve Rhodes

Pobačaj je bio i bit će legalan!

Četvrt stoljeća duga i žestoka kampanja, koja pobačaj izjednačava s kriminalnim djelom ubojstva čovjeka, a žene i liječnike koji obavljaju (ili su u prošlosti obavljali) pobačaje kao zločince-ubojice, razogolićena je kao laž i prevara velikih razmjera. Ustavni sud je izrazio uvjerenje da je naše društvo sazrelo da prihvati njegov pravorijek o pobačaju kao legalnom medicinskom zahvatu. Nadajmo se da smo dorasli zadatku koji je pred nas postavio, i da ćemo ga ispuniti na najbolji način.
Splav Lampeduze, podvodni muzej Lanzarotte, Foto: Jason deCaires Taylor

Politika negacije, mape aspiracije

Mađarska vlada je Parlamentu predala amandmane na pet zakona, kojima se traži protjerivanje svih izbjeglica koje su ilegalno ušle ili borave u zemlji. Uskoro kreće vraćanje izbjeglica u Grčku, u skladu s Dublinskom uredbom, koja je u slučaju Grčke bila suspendirana. Hrvatska je pak zabilježila rekordnu prodaju oružja Saudijskoj Arabiji u 2016., ali iz godine u godinu MZO ne uspijeva provesti tečaj hrvatskog jezika za osobe pod međunarodnom zaštitom. Možemo li promijeniti narative o državljanstvu i pripadanju, ima li u njima mjesta za izbjegličke aspiracije, za budućnost?
Foto: T.O.

Kontra strahu, kontra mraku

U Njemačkoj je prošle godine zabilježen 91 napad na džamije - vatrom, razbijanjem, pištoljima na ljude koji se mole. U Zagrebu sinoć homofobni napad u klubu Super Super - suzavcem na ljude koji plešu i pjevaju. Zločini iz mržnje, zločini iz neprihvaćanja. Jedno je zajedničko svim mrziteljima - oni su glasni, jako glasni. Ali glasni/e možemo biti i mi.
Foto: Tomislav Busljeta

U ime Istine

U bezbrojnim polemikama o uvođenju vojnog roka negdje se zagubila velika istina. Istina je ispuštena i zaboravljena i kod zagovaratelja, ali nažalost i kod kritičara koji nemaju svijest niti intelektualnu sposobnost da bi ju prepoznali. Zbog toga ovdje nećemo govoriti o tipičnim problemima oko ove teme koji su ionako klišej, nego ćemo zaći s one strane iluzije ljudskog društva.