Ljudska prava

Zagreb Pride od 2011. godine održava radionice za policijske službenike i službenice oko tema koje se tiču LGBTIQ populacije, s posebnim naglaskom na govor i zločin iz mržnje. "Iako mi provodimo edukacije, mislimo da je i na državi odgovornost napraviti sve što je u njezinoj moći da osigura pravedan tretman svih svojih građana i građanki, kao i da osigura provođenje zakona. Ovakve bi edukacije trebale biti sustavne i redovite, ali i komplementarne s edukacijom u školama", objašnjavaju u Prideu.

Izraelsko-francuski redatelj Eyal Sivan, gost 14. HRFF-a: Izrael je uspostavljen kao država Židova, što je čini rasističkom državom. Postoji razlika između države koja prakticira rasizam i rasističke države – u Izraelu imamo oboje. Koji je veliki problem Izraela? Problem je to što se moramo odreći nekih svojih privilegija. U pitanju je samo jedno – jesmo li spremni dijeliti moć ili ne. Čitavo vrijeme trubimo u stilu - dat ćemo prava, jednaka prava. Što to znači? Tko je taj koji daje prava? Mogu li Palestinci dati prava Izraelcima? Žene muškarcima?

U sklopu programa 14. Human Rights Film Festival o poslovnom sektoru i ljudskim pravima, u suradnji sa zakladom SOLIDARNA za ljudska prava i solidarnost donosimo intervju s Mariom Ivekovićem, predsjednikom Novog sindikata, članom globalne mreže i kampanje Clean Clothes Campaign. O pravoj cijeni industrije "brze mode" i njezinim alternativama – fokusu kampanje Clean Clothes.

"Važno nam je da beskućnici imaju priliku predstaviti sami sebe, na način na koji žele biti predstavljeni. Beskućnici ne bi trebali biti definirani samo kroz beskućništvo, već i moći predstaviti sve ono što ih čini ljudima i što ih zanima u životu", objašnjava Antonella Šantek, potpredsjednica udruge Fajter, koja je posvećena borbi beskućnika i drugih socijalno ugroženih građana za bolji život. Udruga Fajter od prošle godine izdaje časopis Ulični Fajter, a odnedavno i izdanje na engleskom jeziku, pod nazivom Fighter.

Hoće li se naći hrvatski i srpski ratni veterani? O čemu će razgovarati? Ova pitanja možda izgledaju smisleno, zanimljivo, ali nisu. Tužna su više nego uzbudljiva. Ratni se veterani nalaze na organiziranim događanjima već više od desetak godina.

Stigla jesen. Svijet se promijenio, točnije nešto jeste, a nešto i nije. Spominjanje rata je učestalo zadnjih mjeseci. Ili možda već i godina? Tjedana svakako. Ne prijeti se ratom samo "u okruženju", spominje se i opasnost nuklearnog rata, odbijaju se povijesni mirovni sporazumi, a razmatra se i uvođenje svoje kopnene vojske u već postojeće ratove.

Nekoliko stotina građana okupilo se u Zagrebu i podržalo opći štrajk žena u Poljskoj.

Hrvatska je jedina država EU koja u odnosima prostitucije kažnjava isključivo prostitutke.

Ništa neobično, rat ne zanima većinu ljudi u dijelovima svijeta gdje se trenutno ne vodi.

U Grčkoj su izbjeglička djeca ostavljena da spavaju na ulicama, gladna, bolesna, a ljudi su zatvoreni u centre koji najviše podsjećaju na logore. U Srbiji izbjeglice štrajkaju glađu i tjeraju ih iz parkova. U Hrvatskoj većina izbjegličke djece nije uspjela upisati školu ove jeseni, a medicinska pomoć pruža im se uglavnom samo u hitnim slučajevima. Svejedno, zbrinjavanja i integracije izbjeglica nigdje nema u predizbornoj kampanji hrvatskih političkih stranaka.