Ljudska prava

Foto: Vox Feminae

Nulta tolerancija prema nasilju?!

Hrvatske institucije poručile: Pretučeno žensko tijelo vrijedi - tri tisuće kuna. Svaka masnica, podljev i hematom pred pravosudnim tijelima Republike Hrvatske sada imaju svoju stalnu i provjerenu cijenu, a ako ju platite imate tri tisuće razloga da budete ponosni na sebe jer ste pomogli nekom tko je u potrebi.
Instalacija "Captain Borderline" u Dusseldorfu, prosvjed uličnih umjetnika protiv zatvaranja granica za izbjeglice (Foto: Marius Becker, Epa/Hina)<br>

"Žao mi je, ali nije mi žao"

Reakcija Hrvatske i Europe na izbjegličku krizu: Prijem izbjeglih ljudi ovisit će o odlukama Vlade i o atmosferi koju će pritom stvoriti građani i građanke. U ogledalu isključivih, ksenofobnih, mrziteljskih, rasističkih, islamofobnih komentara koji su preplavili javni diskurs krije se egocentričan, samoljubiv lik, koji pati od kroničnog manjka introspekcije. U tom ogledalu krije se Europa koja se boji vlastite rasističke sjene, Europa koja suvereno odbija prihvatiti različitosti.
Zagreb.hr

"Cigani" u jeziku javnih institucija

IV. gimnazija: Jasno je da ova bijela škola nema za cilj omogućiti pristup jezičnom znanju svakom djetetu Grada Zagreba neovisno o njegovom jeziku kuće, te da je bijeli Grad i bijela Republika u tome zanemarivanju podupiru. Zbog nemogućnosti govorenja zajedničkim jezikom s bijelom školom, bijelim gradom i bijelom republikom, osjećam se prljavo na svojem radnom mjestu.
"U potiljak!" na generalnoj probi uoči parade (Foto: Denis Cerić, Hina)<br>

Olujna pitanja

Sanjam mimohod, proslavu Oluje na kojoj će defilirati svi oni koji su iz Hrvatske otišli jer su morali, a nisu htjeli. Povratnici, prognani hrvatski Srbi, mladi Hrvati koji ovdje nisu vidjeli šansu za život, svi oni koje su uskogrudnost, palanački mentalitet, lažne diplome, mediokritetstvo, nametnuto fingirano zajedništvo, nesposobni i korumpirani, potjerali.
Prtsc_icty

Odvjetnik hrvatske politike

Nerazumljiva je reakcija Luke Mišetića na svaku osobu koja u javnom prostoru spomene zločine počinjene u Oluji. Njegove su reakcije bile najžešće u zadnjih nekoliko dana od kada su SENSE, Srpsko narodno vijeće i Documenta predstavili interaktivni narativ koji prikazuje postupak protiv Gotovine, Markača i Ivana Čermaka pred Haaškim tribunalom. Problem je što se Mišetić sada pojavljuje kao odvjetnik Hrvatske, ili još preciznije, hrvatske politike devedesetih, koja se na prešutan način održava do danas.
Marina Paulenka: Drugi dom (izvor: Fotogard.com)<br>

Žene, majke, zatvorenice

Žene u hrvatskim zatvorima: Kao najveću poteškoću izdržavanja kazne zatvorenice navode odvojenost od svoje obitelji i djece, u puno većem postotku nego muškarci. Većina žena skriva da je bila u zatvoru, a muškarci se čak time hvale. Često se na takvu situaciju "prisloni" i to da bivše zatvorenice ne mogu naći posao jer poslodavci izbjegavaju zapošljavati žene "s prošlošću". Žena zatvorenica je trostruko stigmatizirana, jer je njena "izdaja" trostruka.
UNHCR-ova kampanja za izbjeglice, Izvor: UNHCR

U potrazi za domom

Sadou je u Hrvatsku došao iz Senegala, s grčem u želucu. Nikada nije htio otići u Europu, a onda ju je odjednom morao prihvatiti kao svoj dom. "Najgore što možemo činiti jest generalizirati o imigrantima", govori Sadou. Europa se u posljednje vrijeme sve više šiti od imigranata, umjesto da štiti imigrante, a u Hrvatskoj se integracija teško provodi u praksi. Prošli tjedan na snagu je stupio i novi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojim prestaje važiti Zakon o azilu - promjena će biti i nisu sve na bolje.
Foto: Ivana Perić

Ljudi koji ne postoje

Muhamed Rama ima dvadeset i jednu godinu, a čitavog života nije išao liječniku, nije išao u školu, i iako živi u Zagrebu – zbog straha od policije (jer nema nikakve dokumente) nije nikad bio u središtu grada. Takav je život apatrida, ljudi bez državljanstva, koji u životu ne mogu ostvariti osnovna prava. U svijetu ih je više od deset milijuna, a u Hrvatskoj najmanje 1500.
Foto: TimesofIsrael.com

O genomu i čovjeku

Razvoj tržišta genetskih testiranja u Hrvatskoj i u svijetu, nudi optimizam i vjeru u znanstveni progres, ali i otvara velika pitanja o povijesnom nasljeđu eugenike, ideologiji individualizma i budućnosti ljudske vrste. "Ono što smanjuje kvalitetu bilo kojeg - a ne samo hendikepiranog - živog bića jest njegovo (ne)prihvaćanje unutar zajednice, putem kojega se kreira slika o sebi, dok sami nedostaci (bilo objektivne ili subjektivne prirode), ne moraju nužno biti ograničavajući", ističe Marija Selak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Foto: I.P.

Četrnaesta Povorka ponosa - Antifašizam, bez kompromisa! + FOTOGALERIJA

Četrnaesta Povorka ponosa okupila je oko šest tisuća sudionika i sudionica koji su bez izgreda, mirno i veselo, prošetali novom rutom – od Trga Marka Marulića preko Trga bana Jelačića do Ribnjaka u znaku antifašizma i solidarnosti. Povorkom se htjelo iskazati nezadovoljstvo i zabrinutost smjerom u kojem Hrvatska i njezino društvo idu.