Ljudska prava

Miramidani 2008. (Foto: Europski dom Vukovar)<br>

Rom na jedan dan

Miramidalije: Miramide nisu škola. Nisu ni tvornica za proizvodnju građanskog aktivizma. Povratak ljudskosti prije, osnaživanje dobroga u sebi, "zeleno svjetlo" da smijemo raditi za boljitak društva, da moramo graditi društvo mira, dječje igre bez pušaka, muževa koji neće svoju muškost dokazivati udaranjem žena.
koska.jpg

Poželjni i nepoželjni "stranci"

Viktor Koska: Migracije dobro obrazovanih osoba visokog ekonomskog statusa gotovo nitko ne problematizira, ali socijalna konstrukcija zbilje u društvima prihvata najčešće isključuje one koji su etiketirani kao nepoželjni. Ta se nepoželjnost kroz stereotipe primarno definira kao pretpostavljena nekompatibilnost stilova života, kao potencijalna sigurnosna prijetnja ili izvor terorizma, a ne kroz stvarne mogućnosti ekonomske integracije takvih pojedinaca."
Foto: Udruga za autizam Zagreb

Živjeti kao sav ostali svijet

Janko i Mario cimeri su u stambenoj zajednici Kuća za kućnu sreću u Mostarima nedaleko Vrbovečke Dubrave. Zajedno obavljaju svakodnevne aktivnosti, održavaju životni prostor, pohađaju radionice, idu na kuglanje, brinu se za vrt i idu u trgovinu, no svatko od njih pritom ostaje zatvoren u vlastitom svijetu. Janko i Mario zasad imaju dom, no nitko ne garantira da će tako i ostati kada njihovi roditelji više ne budu u mogućnosti boriti se za njih.
Foto: HRFF<br>

Žensko NE devedesetih

Izložba i panel diskusija o ženskom mirovnom aktivizmu u Hrvatskoj i regiji.
Foto: H. Š.<br>

Distancirajte se od ustaša

Prosvjed Antifašističke lige u Glini protiv zabrane odavanja počasti žrtvama NDH: "Osim u Drugom svjetskom ratu, područje Gline bilo je obilježeno stradanjima i 90-ih. Tu je ubijeno više od 290 Hrvata, a tijekom i nakon akcije Oluja ubijeno je i mnogo srpskih civila. Zbog toga se moramo sjećati svih, ali važno je da se na ovome mjestu sjećamo žrtava koje su ubijene 1941.", kazala je Vesna Teršelič.
Foto: Documenta<br>

Države vole ratove

Želimo li sutra ratove ili ne? Ratova nema bez poslušnosti. Postavljanje pitanja je najveći problem svakoj vojsci. “Nisi tu da misliš, već da izvršavaš naređenja”, poznata je rečenica svakome tko je bio u vojsci. “Nisi tu da izvršavaš naređenja, već da misliš”, mora biti motto mirovnog obrazovanja. “I da djeluješ”, dodajem.
D. Mukwege s predsjednikom EP-a Martinom Schulzom, Foto: Marina Kelava<br>

Žensko tijelo kao bojišnica

Gotovo da nema stanovnika Europske Unije koji ne posjeduje uređaje u koje su ugrađeni minerali iz Konga, no koju cijenu za to plaća lokalna zajednica? Tragična statistika zemlje s najviše silovanja godišnje u svijetu, gdje se ženska tijela koriste kao oružje rata, posljedica je ekonomskih interesa ostatka svijeta, istaknuo je ginekolog iz Konga, Dr. Denis Mukwege, primivši jučer nagradu Saharov za slobodu mišljenja u Europskom parlamentu.
Foto: M. Medić<br>

Žrtve su bitne, a ne Šešelj

Nataša Kandić: Nema realne opasnosti od Šešelja, koji je pušten zbog grešaka sudaca. On nema planove za budućnost, što je pokazao ponavljanjem huškačkih povika iz devedestih. S njim neće ni oni koji su protiv Vlade. Točno je da je Šešeljeva retorika huškačka, pun je mržnje, ali najviše prema predsjedniku i premijeru Srbije, koje je stvorio. Prigovore, i to ozbiljne, u vezi s neizrečenom presudom Šešelju treba uputiti sucima Haaškog tribunala.
nawal_i_agata_2.jpg

"Nawal! Pa ona nas je spasila!"

Italija zabranjuje pomagati osobama koje su ilegalno ušle u zemlju, ali Nawal Soufi u Cataniji na Siciliji radi upravo to. Svaki dan svjesno preuzima rizik. Dolazi na kolodvor znajući da se tu motaju izbjeglice iz Sirije i drugih zemalja Bliskog Istoka pogođenih ratovima, koje planiraju ići dalje. S njezinim brojem telefona ljudi kreću u malim drvenim barkama preko Sredozemnog mora. Otela je "posao" onima koji zarađuju na tuđoj nesreći.
mars_solidarnosti_foto_ak4.jpg

Održan Marš solidarnosti: Trešnja je crvena! + FOTOGALERIJA

Današnja šetnja Trešnjevkom imala je edukativni i revolucionarni karakter. Ovogodišnji marš, u organizaciji Mladih antifašistkinja Zagreba, održao se pod nazivom Trešnja je crvena!, a sudionici i sudionice posjetili su nekoliko važnih lokacija Trešnjevke, ali i Zagreba. Zapadni kolodvor, kao polazišna točka Marša, nije slučajno odabran jer je njegova pojava donekle uvjetovala nastanak Trešnjevke.