Mediji

Kako bi mediji trebali izvještavati i kako zapravo izvještavaju o seksualnom nasilju.

Već u prvih tjedan dana prikupljeno potrebnih 36 tisuća kn, u nastavku dodatnih 40 tisuća.

U manje od tjedan dana H-Alterova novogodišnja kampanja: Crowdfunding za Tanju Belobrajdić! postigla je svoj cilj, prikupivši 43 tisuće kuna, koje je uplatilo gotovo 300 ljudi. Sudski postupak čiji ishod je bio dosad najozbiljnija prijetnja H-Alterovu postojanju u petnaest godina rada, ipak neće dovesti do našeg gašenja. Zahvaljujući svima vama, kaznu ćemo platiti i nastavljamo pisati. S posebnom radošću – upravo o stvarima o kojima bi ovo društvo htjelo šutjeti.

Udruzi za nezavisnu medijsku kulturu, nakladniku portala koji upravo čitate, uručena je jučer pravomoćna presuda Županijskog suda u Splitu kojom nam se nalaže da spisateljici i bivšoj pripadnici HV-a Tanji Belobrajdić platimo 30 tisuća kuna kao naknadu za duševne boli, k tome još 6.328 kuna na ime naknade za sudske troškove. I sve to u idućih petnaest dana. Time je završen sudski postupak čiji ishod je dosad najozbiljnija prijetnja H-Alterovu postojanju u petnaest godina našega rada. Naime, tih 36 tisuća jednostavno nemamo.

Posljednjih dana možemo pratiti dvije naoko nepovezane situacije. Predsjedničku kampanju aktualne nam predsjednice i tiho skidanje epizode Čokolinda i tvornica skandala, satirično-informativne emisije Prime Time, s YouTubea. Izgleda da, neovisno o činjenici da je njihova posljednja emisija maknuta s platforme na kojoj je objavljena, osobe koje su si kao zadaću odabrale humorom komentirati zbilju, a ne voditi državu, puno bolje znaju što ne bi trebale reći, a što nikad ne bi trebale prestati govoriti, od mnogih osoba na ozbiljnijim društvenim položajima.

12. Dani elektroničkih medija - za govornicom se nije moglo čuti predstavnike neprofitnih. Razloga je možda više, ali ostaje činjenica da se na Danima elektroničkih medija za govornicom nije mogao čuti glas predstavnika neprofitnih medija, a publici nije bilo dozvoljeno komentirati o prijedlogu novog Zakona o elektroničkim medijima.

Na HRT-u postoji lista osoba koje ne smiju u program. To nikoga previše ne uznemirava.

U planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva kulture u 2020. godini nema medijskih zakona. Je li ministrica Nina Obuljen Koržinek obećavala temeljitu reformu medijskog zakonodavstva s uvjerenjem da će je provesti, pa se pokazalo da nije dorasla tom poslu, ili je otpočetka kupovala vrijeme i govorila ono za što je znala da će ostati u znaku uzrečice "obećanje, ludom radovanje"?

U predsezoni godišnjih odmora Ministarstvo kulture uspjelo je zgotoviti radni nacrt dugo najavljivanoga Zakona o elektroničkim medijima. Jedina značajna promjena u novom Zakonu o elektroničkim medijima uvrštavanje je nacionalnih radija i televizija, te svih nakladnika portala, bez obzira na njihovu komercijalnost ili neprofitnost, među potencijalne korisnike sredstava Fonda za pluralizam. Za dodjelu sredstava Fonda više neće biti presudno da programi u koje se ona ulažu budu od javnog interesa. Medijska politika u Hrvatskoj time više no ikad ističe tržišnu proizvodnju kao osnovno svojstvo novinarskog rada.

Ako zamjenica ministrice kulture i njezin tim „periodičnu elektroničku publikaciju“ definiraju prema Zakonu o knjižnicama, morali su to jasno naznačiti i objasniti u Uputama natječaja za javne potrebe u kulturi. Umjesto toga, u njima se navode "posebni kriteriji za periodičke elektroničke publikacije", među kojima je prvi na listi "poslovanje u skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima". Jasno je da je ZEM u natječaju naveden kao ključ za interpretaciju pojma elektroničkih publikacija, da su se Zakona o knjižnicama naknadno sjetili kako bi nekako skinuli s vrata optužbu za neregularnost natječaja i zahtjev za njegovo poništenje, i da zamjenica ministrice kulture Iva Hraste Sočo laže.