Mediji

U H-Alterovoj rubrici Obvezatna lektira i ove smo godine preporučivali/e tekstove iz drugih medija koji su nam bili bitni i koje smo voljeli čitati. Za kraj godine, donosimo vam i presjek tih tekstova. Od ideje o svijetu bez granica kamerunskog filozofa Achillea Mbembea, analize nogometne industrije koju je napisao Eric Cantona, razmatranja o bitocoinu Tomislava Medaka, do razgovora o lošoj hrvatskoj stambenoj politici s arhitekticom Ivom Marčetić i intervjua s porno glumicom Stoyom o stanju i promjenama u industriji pornografije - pročitajte, podsjetite se.

"Jedna od velikih stvari koju možemo napraviti na internetu je doprijeti do ljudi prije nego što ih se radikalizira u krivom smjeru te ih potaknuti da se zainteresiraju za druge ideje. Desnica velik dio svog rada obavlja u online prostoru, posebice na YouTubeu, tako da možemo biti prisutni i otežavati njihovo djelovanje tako da svoj posao odradimo dobro", govori Oliver Thorn, voditelj i kreator Youtube kanala Philosophy Tube, u sklopu kojeg dva puta mjesečno objavljuje videozapise kroz koje nastoji gotovo četvrt milijuna pretplatnika iz cijelog svijeta podučiti filozofiji iz društveno i politički osviještene perspektive.

Rezultati praćenja medijskog pluralizma - Media Pluralism Monitor za 2017. godinu pokazuju kako niti jedna od 31 analizirane zemlje nije imuna po pitanju rizika medijskog pluralizma. Novinari i drugi medijski radnici u nekolicini europskih zemalja izloženi su prijetnjama i napadima te trebaju biti stalni podsjetnik vladama članica EU da imaju obvezu štititi njihovu sigurnost. Rezultati pokazuju i daljnju degradaciju radnih uvjeta što dodatno pojačava pritisak na profesionalni rad novinara i to u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Odluka Vijeća za elektroničke medije da se Z1 televiziji, kao i drugim televizijama koje su emitirale Bujicu, oduzme koncesija na 24, tj. 4 sata svakako je pohvalna, ali ona Bujanecu i Z1 ne znači previše jer će se emitiranje Bujice nastaviti, privući će još više gledatelja, od kojih dobar dio vidi "crvenu opasnost i velikosrpsku zavjeru" u svim odlukama koje njima nisu po volji. Ono što bi imalo puno većeg utjecaja jest da se prekine izdašno financiranje medija koji proizvode mrzilački i diskriminatorni sadržaj.

Međunarodna Deklaracija o informiranju i demokraciji, koju je dvanaest zemalja usvojilo na Pariškom mirovnom forumu 11. studenoga lansira politički proces kojim se daju demokratska jamstva za razvoj vijesti, informacija i slobode mišljenja. To je najznačajnija inicijativa koja brani slobodu, nezavisnost, pluralizam i vjerodostojnost vijesti i informacija nakon usvajanja Opće deklaracije ljudskih prava 1948. godine. Događaj je prošao ispod radara u hrvatskim medijima. Ostaje nam gorak ukus kako je hrvatsko novinarstvo zaostalo, čak i na razini saznanja o tome što se u profesiji događa.

H-Alteru na natječaju Grada Zagreba za sufinanciranje medija dodijeljeno pet tisuća kuna.

U tehnološko-determinističkom ključu zanemaruje se činjenica da su tehnologije proizvedene od čovjeka. Tehnologija je uvijek društvena – invencija, proizvodnja, distribucija i konsumpcija su društveni procesi. Bez obzira na mogućnosti Interneta, istraživanja pokazuju kako čovjek, koristeći web, gubi linearni način promišljanja, a veliki broj različitih podražaja onemogućuje da razmišljamo duboko ili kreativno, budući da nas nagovara na letimično pregledavanje ili "surfanje" kroz sadržaje.

Diversifikacijacijom medija i fragmentacijom publika dobivamo niz izbora, biramo što ćemo konzumirati, kada i gdje. Ipak, jedna od posljedica je rastakanje zajedničkog okvira kojim se, u informativnoj domeni, definira javni interes, a druga je nestanak povjerenja u medije. Možda praćenje sadržaja "na zahtjev" omogućuje izbjegavanje reklama, ali pirova je to pobjeda u polju saturiranom logikom konsumpcije i profitnih interesa.

Vijeće za elektroničke medije, na sjednici od 25. travnja, vezano za pritužbu na program Blagoslovljeni tek, Život i zdravlje te Božanstvena komedija prikazan na Laudato TV, usvojilo je zaključak, s pet glasova za i jednom protiv, da se ne radi o kršenju Zakona o elektroničkim medijima. Protiv je bila članica VEM-a Suzana Kunac koja je u izdvojenom mišljenju upozorila kako je riječ o transfobiji voditeljice Nede Aberle, odnosno govoru mržnje.

Ministarstvo kulture dopustilo je pristup dokumentaciji programa potpore neprofitnim medijima. Sada je sudski potvrđeno da tijela koja raspisuju natječaje moraju računati s time da su svi podaci iz natječajnih postupaka u načelu javni. Ministarstvo je prvobitno odbilo pružiti ove informacije, ali je promijenilo mišljenje nakon što je povjerenica za informiranje Anamarija Musa utvrdila "grube povrede zakonitosti" u sročenoj odbijenici.