Mediji

Međunarodna Deklaracija o informiranju i demokraciji, koju je dvanaest zemalja usvojilo na Pariškom mirovnom forumu 11. studenoga lansira politički proces kojim se daju demokratska jamstva za razvoj vijesti, informacija i slobode mišljenja. To je najznačajnija inicijativa koja brani slobodu, nezavisnost, pluralizam i vjerodostojnost vijesti i informacija nakon usvajanja Opće deklaracije ljudskih prava 1948. godine. Događaj je prošao ispod radara u hrvatskim medijima. Ostaje nam gorak ukus kako je hrvatsko novinarstvo zaostalo, čak i na razini saznanja o tome što se u profesiji događa.

H-Alteru na natječaju Grada Zagreba za sufinanciranje medija dodijeljeno pet tisuća kuna.

U tehnološko-determinističkom ključu zanemaruje se činjenica da su tehnologije proizvedene od čovjeka. Tehnologija je uvijek društvena – invencija, proizvodnja, distribucija i konsumpcija su društveni procesi. Bez obzira na mogućnosti Interneta, istraživanja pokazuju kako čovjek, koristeći web, gubi linearni način promišljanja, a veliki broj različitih podražaja onemogućuje da razmišljamo duboko ili kreativno, budući da nas nagovara na letimično pregledavanje ili "surfanje" kroz sadržaje.

Diversifikacijacijom medija i fragmentacijom publika dobivamo niz izbora, biramo što ćemo konzumirati, kada i gdje. Ipak, jedna od posljedica je rastakanje zajedničkog okvira kojim se, u informativnoj domeni, definira javni interes, a druga je nestanak povjerenja u medije. Možda praćenje sadržaja "na zahtjev" omogućuje izbjegavanje reklama, ali pirova je to pobjeda u polju saturiranom logikom konsumpcije i profitnih interesa.

Vijeće za elektroničke medije, na sjednici od 25. travnja, vezano za pritužbu na program Blagoslovljeni tek, Život i zdravlje te Božanstvena komedija prikazan na Laudato TV, usvojilo je zaključak, s pet glasova za i jednom protiv, da se ne radi o kršenju Zakona o elektroničkim medijima. Protiv je bila članica VEM-a Suzana Kunac koja je u izdvojenom mišljenju upozorila kako je riječ o transfobiji voditeljice Nede Aberle, odnosno govoru mržnje.

Ministarstvo kulture dopustilo je pristup dokumentaciji programa potpore neprofitnim medijima. Sada je sudski potvrđeno da tijela koja raspisuju natječaje moraju računati s time da su svi podaci iz natječajnih postupaka u načelu javni. Ministarstvo je prvobitno odbilo pružiti ove informacije, ali je promijenilo mišljenje nakon što je povjerenica za informiranje Anamarija Musa utvrdila "grube povrede zakonitosti" u sročenoj odbijenici.

U kontekstu širenja neoliberalne logike, javne radiotelevizije su na udaru kao i sve institucije koje se financiraju izvan tržišne logike. Teško je trenutno stati u obranu HRT-a koji opetovano pokazuje svoju servilnost vlasti i konformistički perpetuira hegemoniju, iako im uvjeti rada omogućuju i drugačije pozicioniranje. Ali trebamo razgovarati o značaju javnog. Društvena očekivanja od medija sustavno se smanjuju, a legitimira se njihova isključivo tržišna i profitna logika funkcioniranja.

Ubojstva novinarke Daphne Caruane Galizije i novinara Jána Kuciaka bila su alarm za predstavnike europskih institucija da se ozbiljnije krene sa zaštitom medijskih i novinarski sloboda te je u skladu s tim Vijeće Europe usvojilo smjernice za jačanje medijskih sloboda i zaštitu novinara, kao i nezavisnih medija, a sličnu rezoluciju usvojit će Europski parlament na plenarnoj sjednici u travnju. Iako osim navedenih preporuka stižu brojne druge za poboljšanje medijskih sloboda i položaja novinara, u Hrvatskoj se ne doživljavaju najozbiljnije.

Važno je da napravimo distinkciju između satiričnih i lažnih vijesti. Dok su lažne vijesti intencionalno fabricirane u svrhu održavanja pozicije moći ili zgrtanja profita, satiriziranje političkih prilika u društvu, barem je do određene mjere, motivirano nekim oblikom aktivizma koji uključuje kritičko mišljenje. Neopravdano je političku satiru trpati u isti koš s lažnim vijestima, te je na taj način diskreditirati.

Novinarstvo je mrtvo! Živjelo novinarstvo? Upravo je komercijalizam inicirao pad broja novinara, korporatizaciju vijesti i trivijalizaciju sadržaja, smanjenje raznolikosti sadržaja vijesti unatoč rasta broja medija. "Aplikabilnost za tržište" postaje glavni ideologem koji leži u korijenu niza negativnih trendova u visokom obrazovanju, a posebno se odnose na marginalizaciju društveno-humanističkih programa. Postavlja se pitanje što sveučilište može ponuditi ako je praksa ključ?