Mediji

U kontekstu širenja neoliberalne logike, javne radiotelevizije su na udaru kao i sve institucije koje se financiraju izvan tržišne logike. Teško je trenutno stati u obranu HRT-a koji opetovano pokazuje svoju servilnost vlasti i konformistički perpetuira hegemoniju, iako im uvjeti rada omogućuju i drugačije pozicioniranje. Ali trebamo razgovarati o značaju javnog. Društvena očekivanja od medija sustavno se smanjuju, a legitimira se njihova isključivo tržišna i profitna logika funkcioniranja.

Ubojstva novinarke Daphne Caruane Galizije i novinara Jána Kuciaka bila su alarm za predstavnike europskih institucija da se ozbiljnije krene sa zaštitom medijskih i novinarski sloboda te je u skladu s tim Vijeće Europe usvojilo smjernice za jačanje medijskih sloboda i zaštitu novinara, kao i nezavisnih medija, a sličnu rezoluciju usvojit će Europski parlament na plenarnoj sjednici u travnju. Iako osim navedenih preporuka stižu brojne druge za poboljšanje medijskih sloboda i položaja novinara, u Hrvatskoj se ne doživljavaju najozbiljnije.

Važno je da napravimo distinkciju između satiričnih i lažnih vijesti. Dok su lažne vijesti intencionalno fabricirane u svrhu održavanja pozicije moći ili zgrtanja profita, satiriziranje političkih prilika u društvu, barem je do određene mjere, motivirano nekim oblikom aktivizma koji uključuje kritičko mišljenje. Neopravdano je političku satiru trpati u isti koš s lažnim vijestima, te je na taj način diskreditirati.

Novinarstvo je mrtvo! Živjelo novinarstvo? Upravo je komercijalizam inicirao pad broja novinara, korporatizaciju vijesti i trivijalizaciju sadržaja, smanjenje raznolikosti sadržaja vijesti unatoč rasta broja medija. "Aplikabilnost za tržište" postaje glavni ideologem koji leži u korijenu niza negativnih trendova u visokom obrazovanju, a posebno se odnose na marginalizaciju društveno-humanističkih programa. Postavlja se pitanje što sveučilište može ponuditi ako je praksa ključ?

O čemu smo sve pisali/e u 2017. godini. Hvala svim našim suradnicima i čitateljima!

Međunarodna udruga vijeća za medije (AIPCE) o objavljivanju Praljkovog ispijanja otrova.

Promjene u medijskim sadržajima, koje uključuju eksploziju zabave, nisku razinu pismenosti tekstova i dominaciju slika, nemilu distribuciju "samo hitova", brane se od strane profesionalaca "argumentom" da samo daju ljudima ono što ljudi sami žele. Propušta se kao razloge navesti da se radi o uspješnim strategijama stvaranja profita proizvodnjom jeftinog sadržaja i maksimizacijom publika, profita kojeg generiraju medijske korporacije koje i dalje kontroliraju simboličku ekonomiju.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na 10. Danima elektroničkih medija, koji su se održali od 21. do 23. studenog u Svetom Martinu na Muri, trebala je javnost upoznati dokle se došlo s izradom čuvene, sada već gotovo mitske medijske strategije. Osim nabrojanih poglavlja, koja bi strategija eventualno trebala sadržavati, ministrica nam nije otkrila ništa novo, već samo pokazala kako ni ona, a ni resorno ministarstvo ne znaju što će s tim dokumentom, a i s neprofitnim medijima koje uporno pokušava stopiti u termin medija zajednice s lokalnim komercijalnim medijima.

Nekritičkom oku moglo bi se učiniti da svjedočimo novoj renesansi čovjeka – aktivan, mobilan, djelatan, "protrošač", no ipak je eklatantno da su suvremeni materijalni uvjeti života u neskladu s diskurzivnom konstrukcijom individue u 21. stoljeću. Interaktivne tehnologije imaju potencijala za stvaranje autonomne proizvodnje, no revolucija u komunikacijskoj tehnologiji oblikovana je organizacijama i institucijama koje za primarni cilj imaju stvaranje profita.

Igre bez granica Ministarstva kulture oko donošenja medijske strategije traju od njezina prvog spominjanja 2012. godine i predstavljaju jedan od najčvršćih kontinuiteta SDP/HNS-ove i HDZ-ove kulturne politike. H-Alterov nakladnik, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, dobila je odbijajuće rješenje Ministarstva na zahtjev, upućen prije nešto manje od mjesec dana, da nam se podastre radni tekst "nove", tj. HDZ-ove medijske strategije.