Politika

Budućnost je u dobrosusjedstvu, a ne u (ne)zadovoljstvu interesnih kasta.

Zadnjih se godina na ljevici sve više javljaju stare ideje koje se pokušavaju prikazati kao nove. Osim što ih njihovi zagovornici nazivaju novim imenima, dodatno ih pokušavaju legitimirati pozivanjem na (dijelove) Marxove teorije. U ovom tekstu prikazat ćemo Marxove i Engelsove političke ideje kako bismo odgovorili na pitanje jesu li baš sve te "nove" ideje na ljevici originalne ili je pak na djelu isti teorijsko-ideološki sukob koji traje već više od 150 godina.

Vladajući zagovaraju kameleone na kapitalističkom tržištu radne snage - novodobno roblje.

Hrvatski carevi uspješni su samo u prakticiranju igara bez kruha.

Žrtvama i njihovim obiteljima se treba pokloniti, ne lažnim domoljubnim/ratnim ikonama.

Trenutna promišljanja političkog djelovanja na hrvatskoj ljevici mogu se svesti na dva osnovna pogleda. Ne treba ići tako daleko ili biti pretenciozan pa to označavati teorijom, ali oba pogleda ne treba ni podcjenjivati s obzirom na to da su oni ipak pokušaji analize i sinteze iskustava pojedinaca i organizacija. Jedan polazi samo od horizontalne strukture sa svim joj pripadajućim osobinama, dok se drugi pogled više fokusira na vertikalno-horizontalnu strukturu sa svim njoj pripadajućim osobinama.

Na stranu revitalizacija ustaškog nasljeđa, u puno širem potezu u sferi građanske pristojnosti, zbiva se revitalizacija sluganskog mentaliteta. Ekonomski liberalizam koji se u Hrvatskoj razmahao cilja zatrti svaki oblik emancipacijskog projekta i uistinu ima potencijala u konačnici fiksirati Hrvatsku ne samo na geografski već i političko - ekonomski rub Europe.

Muhamed Jusić: Optužbe za radikalizaciju Bošnjaka na temeljima njihovog vjerskog identiteta su konstantan narativ koji se na ovim prostorima promoviše već decenijama. Oni koji politiziraju pitanje nasilnog ekstremizma u BiH ne čine to kako bi se taj problem riješio nego kako bi na njemu politički profitirali. Najlakši način da se bošnjački i bosanski politički faktor delegitimira i time otvori prostor podjeli BiH ili njenom političkom i ekonomskom podjarmljivanju susjedima jeste da se on svede na status vjerske manjine.

Bliži se stogodišnjica Oktobarske revolucije, a s njom i neizbježne polemike o značaju misli Vladimira Iliča Lenjina kao mesije marksizma, socijalizma i komunizma, pri čemu je gotovo sigurno da će se ta tri termina koristiti naizmjenično kao da su međusobno zamjenjivi. Tu stvar s terminima je neophodno odmah riješiti da bi bilo jasnije zašto se društvo kojim je desetljećima upravljala komunistička partija uporno nazivalo socijalističkim.

Mnogo se toga u našem recentnom javnom diskursu piše i govori o odnosu države i (C)crkve, politike i religije, vjerskog i sekularnog karaktera društva. Sva ta pitanja proizlaze iz neobičnog pitanja, što je to država? Zakon (ustav) države, zaboravlja se, nije pisan za pojedinačne slučajeve i može vrijediti jednako prema svima samo ako država nije dio nijednog partikularnog udruženja. Ako je negdje problem, onda on nije u miješanju Crkve u politiku, nego u državu!