Politika

Foto: Ured predsjednice Republike<br>

Alibi za mržnju

Kolinda Grabar-Kitarović sugerira da negativnu radikalizaciju društva, mržnju, nesnošljivost, čak i fizičke obračune ne potiču HDZ i ostala desnica, nego njihovi ideološki protivnici, koji "žele obnovu Jugoslavije i komunizma" ali, to nije istina. Njezin odgovor Miloradu Pupovcu i dijelu javnosti kojem je uistinu stalo do međunacionalne snošljivosti i mirnog suživota u demokratskom ozračju nije na državničkoj razini niti je politički uvjerljiv.
prtsc

"Pokradeni" kradljivac

Kao što se Velimir Bujanec, Marko Jurič i slični brane od optužbi za govor mržnje slapovima nove mržnje, tako i pitanje poštenog brojanja glasova na izborima pokreće stranka koja je na njima najviše krala i muljala.
foto: n1 prtscr

Najnovija HDZ-ova kontrarevolucija

Stevo Đurašković, viši asistent na FPZg-u: Karamarko nije sposoban provesti nikakve policy reforme na kojima inzistira MOST, a vidjet ćemo je li MOST dovoljno sposoban progurati ih. Zabrana pobačaja bila bi "funkcionalna" ako bi se glavni društveni zagovornik zabrane, javno obvezao adekvatno zbrinuti svako neželjeno dijete. Na toj liniji predlažem da se mega-zdanje Hrvatske biskupske konferencije na Ksaveru prenamijeni u dom za nezbrinutu i neželjenu djecu.
petrov_i_karamarko_se_dogovorili_tihomir_oreskovic_novi_mandatar_ca_large.jpg

Mrtvi kut politike

Tko zapravo vlada tzv. Republikom Hrvatskom, što je pozadina, a što sadržaj te vladavine? Otkud, nakon zajapurene reformističke retorike, nakon silnih izbora i pregovora, nakon uzvišenih deklaracija o demokratizaciji, jedan nepoznati biznismen na poziciji koju se u političkom imaginariju smatra ključnom političkom pozicijom?
Foto: Lana Slivar Dominić, Hina<br>

Naprijed, gospodo popovi!

Postoje dosta uvjerljive indicije da je Orešković poslan u Hrvatsku da reformira ne toliko državne financije, koliko to da se hrvatska desnica ubuduće koncentrira na servisiranje međunarodnog kapitala. Tu se onda pojavljuje mogućnost da i papa Bergoglio učini slično.
Foto: Zvonimir Kuhtić, Hina<br>

Zagreb iz beogradske perspektive

I u Srbiji je od 2000. godine glavna politička polarizacija bila podela na "modernizante" i "narodnjake" oličene u Demokratskoj stranci sa jedne strane i Srpskoj radikalnoj stranci sa druge strane. Politička dinamika je odredila, tako, da su dve politike izvesno vreme na maestralan način uspevale da jedna drugu komplementiraju i podržavaju.