Poslodavci

Prije tjedan dana radnici sanitetskog prijevoza započeli su bijeli štrajk sa zahtjevom da im se koeficijent složenosti poslova vrati na razinu iz 2011., kad je smanjen razdvajanjem hitne službe i saniteta. Hitna je tada prebačena pod ingerenciju 21 novoosnovanog županijskog zavoda za hitnu medicinu, a sanitet je ostao u nadležnosti domova zdravlja.

Socijalne zadruge "Humana nova" vodeći su primjer društvenog poduzeća za radnu integraciju i ponovnu uporabu. Ustrojene su kao društvena poduzeća čiji su ciljevi proizvodnja, sakupljanje rabljenog tekstila i njegova ponovna uporaba, te zapošljavanje pripadnika marginaliziranih društvenih skupina, očuvanja okoliša i razvoja lokalne zajednice. Aktivno doprinose izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomažu socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti kvalitetu života.

Jelena Ostojić, asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu: "Kada govorim o radničkim pravima, govorim istovremeno o sigurnosti koja mora proizlaziti iz rada, ali i o očuvanju zajedničkih dobara i očuvanju i unapređenju javnog sustava zdravstva, o dostupnom javnom obrazovanju, o progresivnim stambenim politikama, inkluzivnim socijalnim mjerama i naknadama za nezaposlenost. Svaka komodifikacija bilo kojeg od ovih aspekata udar je na radnička prava i to ne treba zaboraviti."

Iva Ivšić, Osobni asistenti zajedno - sindikalna inicijativa za bolje uvjete rada: "Deinstitucionalizacija socijalnih usluga jest humaniji pristup, ali ne može uspjeti ako će je provoditi financijski potkapacitirani sustav. Ona bi trebala doprinijeti razvoju solidarnosti u zajednici te većoj uključenosti socijalno ugroženih u tu istu zajednicu, ali ni na koji način ne bi smjela lišiti državu i javni sektor od financijske odgovornosti i prepustiti to polje slobodnom tržištu."

Tomislav Medak, član Multimedijanog instituta i doktorand pri Centru za postdigitalne kulture Sveučilišta u Coventryju: "Isključenost osoba s invaliditetom iz tržišta rada nalaže da dovedemo u pitanje društvo u kojem centralnu ulogu u integraciji i autonomiji igra konkurentsko tržište rada, a ne, primjerice, uzajamni i suradnički odnosi skrbi jednih o drugima o kojima realno ovisi većina našeg života i koji se najčešće ne odvijaju u sferi kupoprodaje rada i roba."

Eurofoundovo istraživanje pokazuje da radnici u bogatijim zemljama odabiru raditi nakon umirovljenja jer su i dalje u odličnoj psihofizičkoj formi, dok u manje bogatim zemljama umirovljenici rade kako bi preživjeli. Čini se da je rad u kombinaciji s mirovinom uglavnom rezerviran za penzionere koji su vitalnost očuvali zahvaljujući lagodnom životu i stabilnim financijama. Za one kojima je novac najpotrebniji, ako su još sposobni i voljni raditi, rad nakon mirovine je Sizifova muka.

U trenutku kada SDP i združena saborska oporba interpelacijom traže opoziv Tomislava Ćorića s ministarske dužnosti zbog sumnji u povezanost s velikim koruptivnim aferama - on trbuhozbori stajališta što su ih dogovorili premijer i vladin potpredsjednik i ministar financija Zdravko Marić.

U Hrastovici pokraj Petrinje niče prva hrvatska inkluzivna farma. "Prva uloga farme je terapijska jer se naglasak stavlja na korisnike, njihovo osposobljavanje i integraciju. Druga je proizvodna, poljoprivredna", ističe Saša Balen Andrić iz udruge Zeleno zlato koja, zajedno s Udrugom osoba s invaliditetom Sisačko-Moslavačke županije i Gradom Petrinjom, ostvaruje ovaj san koji bi trebao rezultirati osnivanjem socijalne zadruge i zapošljavanjem osoba s invaliditetom.

Hrvoje Antonio Belamarić: Šezdeset pet posto osoba s invaliditetom nije nikad nigdje radilo. Kada takvu osobu i zaposle, to će učiniti najčešće samo zato da dobiju neki novac. Cijela ta politika zapošljavanja osoba s invaliditetom nema smisla. Neka se država izjasni želi li invalide kao radnu snagu ili ih želi na socijalnoj margini. Ako ih država uistinu želi zaposliti, zašto ih se ne zapošljava u županijama i gradovima, dakle u javnim ustanovama?

Irena, bivša radnica u Osramu, osam godina radila je bez godišnjeg i slobodnog dana. "Jedno jutro nisam mogla ustati iz kreveta. Mislila sam da sam jako gladna i umorna. Uzmem šnitu kruha i ne mogu pogoditi usta, nego je s marmeladom zalijepim sebi na čelo. Djeca se smiju, kažu 'vidi, mama k'o robot'. Počnu se redati dijagnosticirani stres, slom živaca, depresija. Tražila sam manje zahtjevno radno mjesto. Doživjela sam šikaniranje i omalovažavanje."