Poslodavci

chf_500_haller.jpg

Kako izaći iz CHF krize?

Nažalost, sudovanja su dugotrajna i o sucima ovisi koliko su spremni udubiti se u materiju, da stvarno shvate o kakvome poslu se ovdje radi. Najbolje bi bilo i za banke i za dužnike, da banke priznaju ekstra zaradu i da je se jednostavno odreknu, jer došlo je do tektonskog poremećaja koji može uzrokovati nesagledive posljedice po cijelo društvo, a bankama se ne bi dogodilo baš ništa. Rješenje koje predlažem nije loše za banke, a spas je za dužnike.
Prtsc

Propaganda u službi banaka

Iz medija saznajemo da je nedavno donesena nepravomoćna presuda Općinskoga suda u Zagrebu kojom je odbačena tužba jednoga dužnika u kreditu s valutnom klauzulom CHF. Neki novinari vrlo tendenciozno i maliciozno nastupaju prema dužnicima koji su ugovorili kredite s valutnom klauzulom CHF te svojim komentarima kojim slave najnoviju nepravomoćnu presudu pokušavaju dužnike odgovoriti od podizanja privatnih tužbi.
Foto. d.p.j.<br>

Kolektivna amnezija o slučaju Franak

U raspravi o kreditima vezanim uz švicarski franak koja se trenutno odvija, može se iščitati gotovo potpuna amnezija spram niza događaja i argumenata koji su se u raspravi o ovoj temi odvili unatrag tri godine. Tezi da su upravo dužnici ti koji su krivi za nastalu situaciju nužno je ponovo suprotstaviti tezu o odgovornosti HNB-a i o propustima zakonodavca. Druga teza koja se medijski proširila ovih dana jest da problem treba adresirati u obliku spašavanja socijalno ugroženih.
Svijeće, danas pred HNB-om (Foto: d.p.j.)<br>

Pljačka s kamatama

Pa što da u Bijednoj Našoj i propadne velika banka-kćer tuste strane banke-majke!? Država ne smije abolirati banke od krivnje za novčarsku represiju, nego ih obvezati da odgovorno snose rizik za posljedice svog poslovanja. Po cijenu da im se drastično smanje profiti ili čak da propadnu. Mogu sada bankari, njihovi fiškali i gazde na Zapadu prijetiti čime god žele, ali vlast odgovara svojim građanima. Ne strancu.
prtsc

Odlazak u noć?

Do devedesetih godina Dalmacijavino je, kao jedan od najvećih proizvođača vina i drugih pića u Jugoslaviji, zapošljavalo oko 1200 radnika i izvozilo proizvode u više od 20 zemalja svijeta. Danas je u tvrtki zaposleno oko 250 radnika i radnica. Budući kupac Dalmacijavina nema obvezu nastaviti proizvodnju niti zadržati radnike.
radnici_tuzla_prtscr_yt_copy88026.jpg

Polubauk polukruži poluevropom

Sve sile stare Europe - od filozofije do policije, od genetičkih laboratorija do shopping mallova, od crkve do medijskih koncerna - zaista su se ujedinile u svetu hajku protiv radikalne promjene i prevrata koji bi doveo u pitanje tu staru Europu koju danas predstavlja Europska unija. No da li danas bauk komunizma kruži Europom?
Foto: t.g.<br>

Tko se sve "uhljebio"?

U dominantnom diskursu već je postala opća mantra govoriti o "uhljebima" i o rastrošnom javnom sektoru koji parazitira na proizvodnom privatnom sektoru te na svim poreznim obveznicima. Pri tome se zanemaruju brojni detalji i svaka analiza koja polazi od tog dvojstva ("javno"-"privatno") ostaje površinska i prividna analiza, a i povrh toga, što je najvažnije, ima bitno performativan karakter kojim održava trenutni prevladavajući ideologem.
Ilustracije: Radnička fronta<br>

Politička platforma radničkog otpora

Rastko Močnik, Tonči Kursar i Luka Mesec komentiraju osnivanje Radničke fronte i fenomen nove ljevice u Europi. "Zadnji je trenutak da se europski narodi počnu organizirati i odupirati. Nove lijeve stranke i njihovi uspjesi pokazuju da građani Europe ne žele postati zamjena za eksploatirane mase dekadentnog euro-atlantskog kapitalizma", kaže Močnik.