Poslodavci

Svijeće, danas pred HNB-om (Foto: d.p.j.)<br>

Pljačka s kamatama

Pa što da u Bijednoj Našoj i propadne velika banka-kćer tuste strane banke-majke!? Država ne smije abolirati banke od krivnje za novčarsku represiju, nego ih obvezati da odgovorno snose rizik za posljedice svog poslovanja. Po cijenu da im se drastično smanje profiti ili čak da propadnu. Mogu sada bankari, njihovi fiškali i gazde na Zapadu prijetiti čime god žele, ali vlast odgovara svojim građanima. Ne strancu.
prtsc

Odlazak u noć?

Do devedesetih godina Dalmacijavino je, kao jedan od najvećih proizvođača vina i drugih pića u Jugoslaviji, zapošljavalo oko 1200 radnika i izvozilo proizvode u više od 20 zemalja svijeta. Danas je u tvrtki zaposleno oko 250 radnika i radnica. Budući kupac Dalmacijavina nema obvezu nastaviti proizvodnju niti zadržati radnike.
radnici_tuzla_prtscr_yt_copy88026.jpg

Polubauk polukruži poluevropom

Sve sile stare Europe - od filozofije do policije, od genetičkih laboratorija do shopping mallova, od crkve do medijskih koncerna - zaista su se ujedinile u svetu hajku protiv radikalne promjene i prevrata koji bi doveo u pitanje tu staru Europu koju danas predstavlja Europska unija. No da li danas bauk komunizma kruži Europom?
Foto: t.g.<br>

Tko se sve "uhljebio"?

U dominantnom diskursu već je postala opća mantra govoriti o "uhljebima" i o rastrošnom javnom sektoru koji parazitira na proizvodnom privatnom sektoru te na svim poreznim obveznicima. Pri tome se zanemaruju brojni detalji i svaka analiza koja polazi od tog dvojstva ("javno"-"privatno") ostaje površinska i prividna analiza, a i povrh toga, što je najvažnije, ima bitno performativan karakter kojim održava trenutni prevladavajući ideologem.
Ilustracije: Radnička fronta<br>

Politička platforma radničkog otpora

Rastko Močnik, Tonči Kursar i Luka Mesec komentiraju osnivanje Radničke fronte i fenomen nove ljevice u Europi. "Zadnji je trenutak da se europski narodi počnu organizirati i odupirati. Nove lijeve stranke i njihovi uspjesi pokazuju da građani Europe ne žele postati zamjena za eksploatirane mase dekadentnog euro-atlantskog kapitalizma", kaže Močnik.
Ilustracija: frackingfreeireland.org<br>

A – B – C – D – TTIP

Molim, studije o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku na sunce! Sektorske procjene, utjecaj na mala i srednja poduzeća... sve su ovo stvari koje moramo vidjeti da bismo informirano pričali o sporazumu. Za sada možemo samo konstatirati da se njime zadire u elemente države koji bi nas trebali čuvati od ekscesa tržišta.
Foto: Stop TTIP!/ Facebook

Hrvatska šutnja (o TTIP-u)

"Oni koji se protive TTIP-u to više-manje rade iz neznanja. Nisu dovoljno informirani što je TTIP, što se pregovara i što se želi postići tim sporazumom", kaže nadležna osoba u Ministarstvu vanjskih poslova. Cinizam ove izjave leži u tome da se sporazum pregovara u gotovo potpunoj tajnosti između SAD-a, Europske komisije i korporacija, što će reći da se informacije kriju od civilnog društva, građana te njihovih političkih predstavnika.
matijasevic_ytb_prtsc.jpg

Klasno & nacionalno

Sindikalni pokret i ultradesnica: Ono što je trebao biti bunt protiv gašenja tvrtki u javnom vlasništvu i otpuštanja radnika, postalo je poprište pobune "nacionalno osviještenog" radništva. "Netko bi rekao, i vjerojatno ne bi pogriješio, da je Račanovo iznevjereno obećanje o sankcioniranju profitera pretvorbe i privatizacije i kasnija redukcija radničkih prava doprinijela bujanju desnih tendencija daleko više od bilo čega što su u međuvremenu radile desne snage", kaže Jovica Lončar iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.
frizider_tg.jpg

Socijala iz favele

Socijala je kobna klupica zbog koje će Kukuriku koalicija visjeti na izbornom konopcu. Jedinica iz socijale! To je otprilike eho raspoloženja većinskog dijela javnosti prema Vladi, a Milanovićevi ministri, zajedno s njim kao "prvim među jednakima" u Banskim dvorima, to ne čuju i ne vide. Novi/stari plavo-crni aspiranti na vlast dokazano su niti za pedalj socijalno osjetljiviji/sposobniji.
Foto: Tamara Opačić<br>

Na čijoj je strani pravosuđe?

Koliko DORH godišnje zaprimi prijava kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja? U 2013. godini zaprimio je: dvije zbog protuzakonitog zapošljavanja, tri zbog povrede prava iz socijalnog osiguranja, trideset zbog zlostavljanja na radu, 97 prijava neisplata plaća i 12 zbog povrede prava na rad. Za počinjenje navedenih kaznenih djela optuženo je 17 osoba, a sudovi su donijeli trideset i jednu presudu. Niti jednom počinitelju nije izrečena kazna zatvora.