Svijet

Foto: ytb_prtsc

Lenjin - drugi puta u Latinskoj Americi

U situaciji alarmantne krize ljevice, 2. travnja će se održati drugi krug predsjedničkih izbora u Ekvadoru, čiji rezultati, po mnogim analitičarima, mogu na sudbonosan način odrediti sudbinu ljevice na području cijele Latinske Amerike. Ekvadorsku ljevicu na tim izborima predvodi Lenin Moreno. Hoće li tako Lenjin po drugi put na sudbonosan način utjecati na stanje ljevice u Latinskoj Americi?
Foto: Shepard Fairey, Obey Middle East Mural

Bez mira ne možemo imati ženska prava

Više od stoljeća prošlo je od poznatih štrajkova radnica u američkoj tekstilnoj industriji. Više od stoljeća diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan žena, 8. mart. Stoljeće kasnije, nejednakost nije nestala. O pitanjima nejednakosti, ali i prikaza žena i ženske borbe na Bliskom istoku, regiji koja je često u fokusu zbog kršenja ženskih prava, pričamo s odvjetnicama, pjesnikinjama, redateljicama, radnicama i aktivistkinjama iz Jordana, Libanona, Egipta, Palestine i Sirije - Jehan Bseiso, Hind Shoufani, Roulom Baghdadi, Fatimom Idriss i Nagwan El Ashwal.
Foto: FAH

Katastrofa u Jemenu

Oko 2200 kilometara južnije od Alepa, na samom jugu Arapskog poluotoka već gotovo dvije godine vodi se građanski rat u Jemenu - sukob nešto manjih dimenzija od onoga u Siriji, koji zaokuplja gotovo svu medijsku pažnju usmjerenu prema Bliskom istoku, ali svejedno iznimno bitan. Zašto humanitarnu katastrofu u Jemenu ne vidimo u medijima, rame uz rame s onom u Siriji?
Foto: Eln voces

Konačna pacifikacija Kolumbije

Juan Manuel Santos, kolumbijski predsjednik koji je prošle godine dobio Nobelovu nagradu za mir zbog potpisivanja sporazuma o prekidu neprijateljstava s najstarijim kolumbijskim gerilskim pokretom FARC-EP, sad je krenuo u završnu fazu pregovaranja za uspostavljanja mira s drugim po snazi kolumbijskim gerilskim pokretom, ELN-om (Ejército de liberación Nacional – Vojskom nacionalnog oslobođenja) čije bi postizanje napokon dovelo do potpune pacifikacije Kolumbije. Santos ovih dana najavljuje konačno uspostavljanje paz completa (potpunog mira) u Kolumbiji.
Foto: I.P.

Bilješke iz Šatile

Posljednjih sam mjesec dana provela u Bejrutu, a gotovo svaki od tih dana odlazila sam u Šatilu, novi/stari izbjeglički kamp. Razmišljajući kako sažeti iskustvo rada s izbjeglicama, ali i samog bivanja i druženja s ljudima u Šatili, zaključila sam kako je najiskrenije i najpoštenije iznijeti ga u fragmentima. Ono što mogu dati su ove bilješke, uhvaćeni trenutci, priče i promišljanja.
Plaža Ramlet el Beyda, foto: Ansamed.info

Nema zemlje za ljude

Bejrutska šuma, najveći i jedini gradski park, poznata kao Horsh Beirut, prošle je godine ponovno otvorena zahvaljujući dugogodišnjem trudu aktivista. Iako je park otvoren, i dalje postoje brojni problemi s njegovim korištenjem. Privatizacija prijeti svemu pa bi Bejrut uskoro mogao postati i prvi grad na Mediteranu, i bilokojem moru uopće – bez obale za sve svoje građane. Grad se lagano pretvara u Dubai. Ali postoji razlika - Bejrut nije Dubai. Bejrut nije nastao kao igralište za bogataše. Bejrut je bio grad, grad u kojemu je bilo mjesta za sve njegove građane.
fidel.jpg

Posljednji Mohikanac realnog socijalizma

Pitanje "socijalizma u jednoj državi", odnosno "realnog socijalizma", i ostalog staljinističkog nasljeđa velik je uteg za komunističku ideju u 21. stoljeću. Zbog toga je potrebna "bespoštedna kritika svega postojećeg" (Marx), odnosno kritika ovakvih sustava iz marksističke perspektive. Kubanski je model započela i završila elita koja se iskrcala s Granmae. Gdje je u cijelom ovom procesu bila radnička klasa koja bi prema socijalističkoj ideji, koju je Kuba barem načelno zagovarala, trebala biti glavni subjekt revolucije?
F. Castro, Foto: EPA/ Hina

Sve je počelo u Meksiku

82 pripadnika pokreta na čelu s Castrom isplovila su 1956. iz Tuxpana prema Kubi.
Foto: Ron Sachs (Epa/Hina)

U raljama Erdogana

U Turskoj je više od 110 tisuća ljudi otpušteno, a 37 tisuća uhićeno od srpnja ove godine - zbog navodnih veza s Fetulahom Gulenom kojeg Ankara optužuje za organiziranje vojnog udara. Emre Kızılkaya, novinar i urednik Hürriyeta: "Prije vojnog udara medije se nije gasilo ovako jednostavno. Sada se medije gasi, novinare zatvara i protjeruje, sve s lakoćom i pravdanjem o izvanrednom stanju i izvanrednim mjerama. Vlada preko noći može napraviti što god želi, a to i radi. Ne možete znati tko je sljedeći – hoće li vam sutra zatvoriti redakciju i strpati vas u zatvor."