H-Alter
 Nove političke opcije u nastajanju uglavnom ne idu u utrku za gradonačelnika, a koncentriraju se na zajedničku borbu za javno dobro, transparentan rad javne lokalne uprave, veće sudjelovanje građana u procesima odlučivanja te teme koje uglavnom dolaze iz aktivističkog i civilnodruštvenog miljea. Okrenuti su jeftinijim i suvremenijim oblicima upoznavanja s građanima kao što su direktne akcije ili FB promocija.

Ove lokalne izbore između ostalog karakterizira i veći broj nezavisnih lista, odnosno stranaka koje svojim djelovanjem odudaraju od mejnstrim političke scene. Raznolike u svojim programima, predstavljanjima i načinu djelovanja, teško ih je svrstati pod jedan zajednički nazivnik, osim već navedenog - alternativne političke opcije. Riječ je uglavnom o građanima koji pripadaju aktivističkim i intelektualnim krugovima bez većeg političkog iskustva.

Prema podacima politologa Gorana Čulara, na prošlim izborima 2009, "lokalni solo igrači", kako ih on naziva, osvojili su nešto više od 14 posto glasova i nešto manje od 11 posto mandata u lokalnim vijećima. Tako da je možda i to bio poticaj za angažman ljudi koji su uglavnom dosada bivali izvan političkog polja. Što se tiče izbora za gradonačelnike, osvojili su 16, 5 posto, no trećina tih glasova odnosila se na Željka Keruma i Josipa Kregara.

Nove političke opcije u nastajanju uglavnom ne idu u utrku za gradonačelnika, a koncentriraju se na zajedničku borbu za javno dobro, transparentan rad javne lokalne uprave, veće sudjelovanje građana u procesima odlučivanja  te teme koje uglavnom dolaze iz aktivističkog i civilnodruštvenog miljea.

Dok veliki igrači poput  HDZ-a i SDP-a vode klasične političke kampanje, nezavisni i mali igrači više su okrenuti jeftinijim i suvremenijim oblicima upoznavanja s građanima kao što su direktne akcije ili FB promocija.

U nedjelju ćemo imati prilike vidjeti koliko će moći pomrsiti račune ustajalim političkim opcijama, a dotada pročitajte i saznajte nešto više o onima koji su se najviše probili u javnosti. U nastavku saznajte više o Piratskoj stranci, stranci Za grad, te listama Drugo lice Splita, MI za Imotski, Srđ je grad, Eko stožer i Nezavisnoj listi Blaženke Petrak. (mb)

Piratska stranka: Ideja, a ne pojedinci!

, koji već godinama plove političkim vodama zemalja Zapadne Europe, nedavno se pridružila i posada iz Hrvatske. Javnost se s hrvatskom inačicom Piratske stranke prvi put imala priliku susresti na nedavno održanim izborima za Europski parlament, a na nadolazećim lokalnim izborima, građani će za piratske liste moći glasati u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Petrinji, Samoboru i Bilju. "Moto pod kojim izlazimo na lokalne izbore za Grad Rijeku je 'Ideja, a ne pojedinci'. Naime, Piratska stranka je stranka pretežno mladih i još uvijek nedovoljno afirmiranih ljudi s progresivnim idejama. U našem slučaju birači neće glasati za pojedinca već za piratsku ideju", objasnila je u razgovoru za H-Alter Tamara Kos Grgić, čije se ime nalazi na listi Piratske stranke za Grad Rijeku.

piratska_stranka.jpg

Budući da Piratska stranka ima specifičan program, odnosno, zalaže se za maksimalno iskorištavanje tehnoloških dostignuća, slobodu interneta, prilagodbu autorskih i srodnih prava današnjem vremenu, reformiranje patentnog sustava, raskidanje ugovora države s vjerskim organizacijama te novu politiku o drogama, pitanje je hoće li u Hrvatskoj uspjeti dobiti naklonost većeg dijela biračkog tijela. "Takve stvari možda još uvijek nisu mainstream politika, ali u svijetu piratski program nailazi na sve veće odobravanje i postaje prepoznatljiv. Polako se gubi svaki smisao stroge podjele na desne i lijeve te Pirati pokušavaju uvesti politiku u 21. stoljeće i 21. stoljeće u politiku", objašnjava Kos Grgić.

Očekivanja članova Piratske stranke također idu u smjeru širenja ideje e-demokracije, koja građanima omogućuje da sudjeluju u kreiranju politika zajednice. "Građanima nudimo platformu putem koje će moći aktivno sudjelovati u odlukama u svim važnijim pitanjima koja se tiču njihova grada i županije. Putem nje će građani na transparentan način moći pratiti zbivanja, u našem slučaju u gradskoj vijećnici, u kojoj ćemo se voditi odlukama građana. Tko nam, međutim, dođe s idejama rasizma, seksizma, homofobije, transfobije i ostalim oblicima diskriminacije, morat će se oprostiti od dijaloga s nama. Rezultat će biti ako uspijemo svoje ideje približiti javnosti, a o brojkama je teško govoriti jer smo još uvijek mlada i mala stranka pa statistika ne ide u našu korist", zaključila je Kos Grgić.

Lista stranke ZA GRAD, Gradska skupština Grada Zagreba: Politička stranka koju kreiraš ti!

za_grad_foto_za_grad.jpg

"Uspjeli smo inspirirati zajednicu - građani se pojavljuju na našim akcijama, mediji su nas prepoznali i sa svih strana stižu nam pisma podrške. Ne pljujemo po drugim kandidatima, koliko god bi trebali, već građanima dajemo šansu da izraze svoje mišljenje. Na taj način oni konačno mogu glasati za, a ne protiv nečega", dodaje Gregović. Stranka nema kandidata za gradonačelnika jer njezini članovi smatraju da grad mora moći funkcionirati bez super junaka utjelovljenog u liku gradonačelnika. "Gradski problemi se ne bi trebali rješavati na način da se gradonačelnik pojavi na izvoru problema i riješi ga, već da gradske strukture uzimaju prijedloge građana i realiziraju ih", kaže supredsjednik ZA GRADA.

Budući da stranka nije ideološki obojena, pitanje je kako će se odnositi prema takvim prijedlozima građana ili mogućim točkama dnevnog reda na koje njezini predstavnici naiđu u Skupštini. "Svaki prijedlog prolazi kroz filter stručnjaka i Upravnog odbora stranke. Sve je u redu dok neki prijedlog ne krši temeljna ljudska prava. Uostalom, smatramo da se ideološka pitanja uopće ne bi trebala pojavljivati na razini grada, a ako se i pojave, onda će se odlučivati od slučaja do slučaja", objašnjava Gregović i dodaje kako ni jedan od do sada pristiglih 250 prijedloga nije imao ideološku konotaciju. "Želimo izbaciti ideologiju iz lokalne politike jer bi se ona trebala ticati dobrog upravljanja gradom i lokalnom zajednicom. Kakve veze ima jesi li crveni ili crni ako ti je potrgana klupica u parku ili ako nemaš vodovod u kvartu? Problem je što se cijela politika zadnjih dvadeset godina temelji na ideološkim sukobima. Ne kažem da i to nisu problemi, ali k vragu i s njima ako koče razvitak cijelog sustava."

za_grad_9d4.jpg

Dio članova stranke aktivisti su civilnog društva koji su se odlučili na ulazak u političke vode. Na pitanje što mogu kao članovi stranke, a nisu mogli kao pripadnici inicijativa civilnog društva, Gregović odgovara: "Utjecaj kojeg smo dobili nakon osnivanja stranke je daleko veći. Kada si dio politike, mediji i ostale stranke te moraju slušati, a kada si član udruge civilnog društva, mogu te naprosto ignorirati. Uostalom, već smo utjecali na to da je, primjerice, biciklizam, sada jedna od značajnijih tema i u kampanjama ostalih aktera. Time smo zapravo napravili ono što smo željeli i prije nego li smo ušli u Skupštinu. Mainstream strankama nedostaje inspiracije, pa kupe tuđe ideje. No problem je što ih kupe na krivi način pa im djelovanje stranka koje proizlazi iz aktivističkog djelovanja mogu biti korektiv."

Drugo lice Splita: Splitu treba prava lijeva opcija

U poplavi nezavisnih lista u drugom po veličini gradu Hrvatske, Drugo lice Splita se izdvaja po svojoj izrazitoj i otvorenoj lijevoj orijentaciji. U javnosti su postali prepoznati po peticiji protiv izgradnje spomenika Franji Tuđmanu gdje su u nekoliko dana prikupili četiri tisuće potpisa. Listu predvodi povjesničar Dragan Markovina sa splitskog Filozofskog fakulteta, a uz njega su Tamara Visković, ugledna kulturna radnica, sociolog Zoran Malenica, poznata aktivistica Mirjana Kučer, jedna od suorganizatorica Split Pridea, Mira Lorger, bivša predsjednica Dalmatinske akcije. U javnosti su prepoznati nakom što su pokrenuli peticiju protiv izgradnje spomenika Franji Tuđmanu i križa na Marjanu gdje su u par dana skupili preko 4 tisuće potpisa.

dragan_markovina_h-alter.jpg dragan_markovina_h-alter.jpg

Zalažu se za život od rada, odgovorno upravljanje, obranu javnog prostora te prihvaćanje različitosti. Po svom djelovanju, osim po pitanju ideološkom opredjeljenja, nalik su stranci Za grad. Dok Za grad konstantno provodi akcije, Splićani nešto manje rade, a od istaknutijih akcija mogu se izdvojiti Buvljak solidarnosti, gdje su nastojali građane potaknuti na razmjenu robe i vještina, te brisanje grafita s nacističkim i ustaškim obilježjima kako bi upozorili gradske službe da rade svoj posao.

Izborno tijelo na koje mogu računati su razočarani birači SDP-a, te mladi koji su inače inertni glasači.

"U posljednjih dvadeset godina Split je devastiran ekonomski i civilizacijski. To je grad propalih poduzeća i zaboravljene memorije. U političkom prostoru gdje nema prave ljevice, odlučili smo se na aktivni angažman kako bi pokušali zaustaviti daljnji raspad svih vrijednosti", kaže Markovina u razgovoru za H-Alter.

U svom radu ne zaobilaze ni pitanje radništva, pa su tako predlagali da se novac predviđen za izgradnju spomenika Franji Tuđmanu i križ na Marjanu preusmjere za kupovinu strojeva radnicama propale tvrtke Uzor kako bi one mogle nastaviti s proizvodnjom.

Iako su prvo najavljivali kandidaturu za gradonačelnika, čiji je nositelj trebao biti Dragan Markovina, u zadnji trenutak su odustali. Neki smatraju da im je to bio loš potez, no oni su uvjereni da je, pred postojećom poplavom kandidata i rezultatima anketa koje najavljuju pobjedu Željka Keruma, to jedina ispravna odluka.

"Procijenili smo da je u ovoj situaciji, gdje postoji šansa da Kerum ponovo postane gradonačelnik, bolje povući se iz te utrke. Najavu kandidature iskoristili smo za medijsku promociju jer sami nemamo sredstava za velike plakate i druge oblike približavanja građanima i građankama", kaže Mirjana Kučer.

Teško je procijeniti izborni uspjeh ove liste s obzirom na brojne političke opcije koje se nude, no jedno je sigurno, pred Drugim licem Splita je velika odgovornost jer ukoliko ne ostvare iole zapaženiji rezultat, to bi moglo značiti potpunu propast ljevice u Split u dužem periodu budućnosti.

Mi za Imotski: Dajte mladima da vode Imotski

mi_za_im.jpg

Program im se sastoji od deset točaka: transparentnost u gradskoj upravi, povlačenje sredstava iz EU fondova, internet marketing u turizmu, racionalizacija troškova gradske rasvjete pomoću štednih žarulja, mladi i povratak mladih, Dogana, sport, kultura, estetika grada i dugoročno planiranje.

Poput stranke Za grad, ističu svoju ideološku neopredijeljenost i činjenicu da je riječ o mladim ljudima "koji su neopterećeni ustašama i partizanima", kako sebe opisuju na FB stranici. No, svjetonazorski pogledi usmjereni su im lokalpatriotistički. U tom smislu, potaknuti ekonomskom krizom, nastojat će stvoriti uvjete za ostanak mladih ljudi i povratak onih koji su otišli na studije. Računaju i na njihove glasove pa su tako i u Zagrebu održali svoju promociju.

Zajedničko s drugim opcijama im je i to što su koncentrirani na transparentni rad javne uprave. "Želimo imati uvid u rad gradske vlasti i to želimo prenijeti preko interneta i javnih glasila ljudima u našem gradu. Nismo megalomani, niti gladni vlasti. Naš je cilj da kroz uloge u vijeću grada konstantno radimo za dobrobit Imotskog i Imoćana, a pogotovo mladih", za H-Alter kaže Boško Lovrić.

mi_za_im2.jpg

"Cilj našeg djelovanja je vidljivo i konkretno poboljšanje uvjeta života u našem gradu. Prema tome, teško je zamisliti da neka tema o kojoj se u gradu odlučuje, nije vezana za naš program. Kad se priča općenito, može biti nezahvalno objašnjavati kako će se nešto promijeniti i osigurati jer ono što kažete može zvučati kao floskula. Međutim, kad vam je konkretan predmet na stolu, nije teško odabrati parametre prema kojima se objektivno analizira koliko on može doprinijeti gospodarstvenom i društveno-kulturnom razvoju grada. Tako ćemo donositi naše odluke - objektivno, beskompromisno i u interesu svih građana. Bez toga, ovaj grad nema budućnost, a naša lista je stvorena jer želimo svoj život čista obraza provesti u ovom gradu", zaključuje Lovrić.

Kandidacijska lista grupe birača "Srđ je Grad", Grad Dubrovnik: Građane treba vratiti u Vijećnicu, Vijećnicu treba vratiti građanima!

srdj_je_grad2.jpg

Iz Kandidacijske liste grupe birača "Srđ je grad" nositelja Igora Miošića istaknuli su kako je riječ o samovolji obnašatelja funkcije gradonačelnika koji krši zakonske procedure i ovlasti.

"Upravo je to primjer ponašanja zbog kojega smo se odlučili angažirati na kandidacijskoj listi broj 9. Želimo da se stane na kraj netransparentnosti i tajnom dogovaranju o sudbini najvrjednijega što imamo", objašnjava razloge izlaska na lokalne izbore u Dubrovniku ova grupa građana, koja ima dugogodišnje iskustvo u borbi za javno dobro. Većina ih je, naime, aktivno sudjelovala u građanskoj inicijativi Srđ je naš koja je uspjela inicirati prvi lokalni referendum u Hrvatskoj na temelju građanske inicijative putem rigorozne procedure Zakona o referendumu. Iako se velika većina građana koji su izašli na referendum izjasnila protiv projekta apartmanizacije Srđa, rezultati referenduma nisu zakonski obvezujući zbog neustavnih odredbi Zakona o referendumu. Međutim, ulazak u Gradsko vijeće Dubrovnika, otvara mogućnost i za daljnje inzistiranje na tranparentnosti, ali  i sudjelovanje u odlučivanju u tom spornom projektu.


Igor Miošić

igor-miosic.jpg igor-miosic.jpg

"Potrebno je trinaest glasova u Gradskom vijeću kako bi se spriječilo usvajanje Urbanističkog plana uređenja za taj projekt", kaže nositelj liste Igor Miošić.

Kandidata za gradonačelnika nemaju jer, kako objašnjavaju, "koncentriranje prevelikih ovlasti u rukama jednoga čovjeka u suprotnosti je s ustrojem liste i direktno je poticanje korupcije".

"Sadašnje je Gradsko vijeće većinu odluka donosilo gotovo jednoglasno, bez obzira na navodne različite stranačke pripadnosti. Želimo otvoriti Vijećnicu za komunikaciju s građanima, kako bi Vijeće donosilo odluke koje su u javnom interesu, a ne stranačkom", objašnjava Miošić.

Zato nijedan predstavnik liste neće, ni prije ni poslije izbora, ulaziti u koalicije s bilo kojom drugom političkom opcijom u Dubrovniku, već će ustrajati na borbi za javno dobro, najavili su.

Nezavisna lista "Eko stožer", Općina Viškovo: Vaš glas nije smeće, ne bacajte ga!

eko_stozer3.jpg

"Dnevno, već pedeset godina, u Općinu Viškovo dolazi 200 tona miješanog smeća koje sadrži i opasni otpad, a mještani Viškova trpe veliko zagađenje zraka, vode, tla, a moraju se još i suočavati sa strašnim komunalnim neredom, jer sadašnji dvadesetogodišnji kontinuitet vlasti uopće nije vodio računa da se Općina preizgrađuje", opisuje stanje u Viškovu druga nositeljica liste Eko Stožer Mirna Međimorec.

Kao probleme proizašle iz preizgrađenosti, Nezavisna lista ističe nedostatak kanalizacije, ceste bez nogostupa, prometnu zagušenost, nedostatak rotora, horizontalne i vertikalne signalizacije, nedostatak sadržaja za djecu, mlade, premalenu osnovnu školu, nedostatak sportskih objekta, nedovoljno ustanova za zdravstvenu skrb i skrb o starim i nemoćnim osobama.

eko_stoer2.jpg

Iz Eko Stožera ističu kako "nisu političari, već susjedi" te kroz rad u Općinskom vijeću žele utjecati na odluke od javnog interesa. Kandidirali su se "kako bi radili za javno dobro", a ne privatno bogaćenje, tvrde, pa je za početak nositelj Robert Božić u ime liste potpisao  sporazum s Udrugom Krizni Eko Stožer Marišćina o odricanju prava na vijećničku naknadnu u korist i za rad udruge. Sporazumom su se članovi liste obvezali ako se za vrijeme mandata žele priključit nekoj političkoj stranci da svoj mandat daju udruzi na raspolaganje, te da o radu Općinskog vijeća podnose pismeno izvješće minimalno jednom mjesečno.

Nezavisna lista Blaženke Petrak, Grad Duga Resa: Dugoj Resi treba ženska ruka

lista_blazenke_petrak.jpg

"Izrazito štetne emisije, kao što su dioksini, furani, benzen i teški metali, ispuštani su u zrak kroz dvanaest metara visoki dimnjak bez ikakve upotrebe filtera i uređaja kontrole emisija. Zato smo se organizirali i tako je nastala GIDRA, Građanska inicijativa Duga Resa, koja je ustrajnim pritiskom na Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ishodovala poništenje dozvole", pojašnjava Blaženka Petrak, tajnica te ekološke udruge i nositeljica nezavisne liste koja izlazi na izbore u Dugoj Resi.

Na kandidaturu na lokalnim izborima potaknula ju je, kako kaže, dvogodišnja borba protiv onečišćenja kroz koju je spoznala koliko je daleko otišlo sustavno kršeenje prava građana zagarantiranih Aarhuškom konvencijom, Ustavom, pa i najosnovnijih prava na dostupnost  javnih usluga kao i isključivanje iz donošenja odluka.

"Nitko nije zainteresiraniji za neki problem od onoga tko taj problem osjeti na vlastitoj koži, i zato je smisao angažmana u kandidaturi na lokalnim izborima otvaranje političkog prostora građanima i struci s ciljem da se spriječe donošenje za građane loših rješenja. Rad u vijeću omogućuje sazivanje pravovremene otvorene transparentne dugotrajne javne rasprave i uključivanje u raspravu svih segmenata i dobnih skupina građana", ističe Petrak.

Zanimljivost ove liste je što ju čine samo žene, a slično kao članovi liste iz Viškova, i one ističu kako - nisu političarke. 

"Nadamo se da ćemo osvojiti barem jedno vijećničko mjesto, ali nismo se lako odlučile za ulazak u ovu utrku. U razmišljanju o kandidaturi, stalna misao vodilja je bila saznanje da je našem gradu, koji je u očiglednoj krizi bez vizije i smjera, potrebna ženska ruka. Odlučile smo da naša lista bude sto posto ženska, i pokazalo se da je to, sudeći po odazivu i pozitivnim komentarima građana, bila ispravna odluka", izjavila je Petrak, koja je na nezavisnoj listi okupila sugrađanke raznih dobnih skupina i profila obrazovanja.

Na listi se tako nalaze osobna bankarica u mirovini, vlasnice ugostiteljskih objekata i obrta, poduzetnice, zdravstvene radnice, inženjerke, ekonomistice, profesorice arheologije, engleskog jezika, vlasnice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava...

Ključne riječi: lokalni izbori 2013
< >
Vezane vijesti