Foto: <span class="mw-mmv-source-author"><span class="mw-mmv-author"> Dustin M. Ramsey, Wikimedia<br></span></span>Foto: Dustin M. Ramsey, Wikimedia
HDZ se po svojoj staroj navadi zabavlja demografskom obnovom, pa u tu svrhu najavljuje i osnivanje posebnog ministarstva. "Ništa posebno, a kamoli ministarstvo, nije potrebno za rješavanje demografskog problema", komentira Silva Mežnarić. "Ugledajmo se u nizozemski model", predlaže Sanja Sarnavka. "Hrvatska se mora otvoriti strancima. Treba vratiti i Srbe koji su otišli. Ne možemo raditi na demografskoj obnovi ako se ne otvorimo", kaže Paul Stubbs.

Unatoč najavama da će se broj ministarstva u novoj vladi smanjiti, prvo smo dobili objavu HDZ-MOST-a da će zasad njihov broj ostati na istome, a potom je šef HDZ-a Tomislav Karamarko potvrdio kako neće odustati od formiranja novog Ministarstva obitelji, demografske obnove i useljeništva (MODOU).

Tehnički novum će tako biti MODOU, a zapravo reinkarnirani Odjel za pronatalitetnu politiku koje su sve prijašnje vlade HDZ-a htjele uklopiti u vječiti program za demografsku obnovu zemlje.

Sada, 2016. godine, mogao bi ponovno započeti posao prijašnjih HDZ-ovih vlada oko demografske obnove nacije, naroda i društva, što bi, kažu reformirani HDZ-ovci, bio temelj potpunog ekonomskog i gospodarskog oporavka zemlje.

U polit-memoriji još uvijek čuči famozno Ministarstvo graditeljstva i obnove iz 1993. koje je u Šarinićevoj vladi preuzeo Slavko Degoricija. PoPredrag Bejaković: "Nepostojanje gospodarskog razvoja-odnosno negativne stope rasta BDP-a, koja već dugo vremena obilježavaju Hrvatsku, sigurno ne motiviraju na veći broj djece"dresor za demografsku obnovu zauzeo je, pak, don Anto Baković. Kako vidimo danas, populacijski preporod nacije nije se dogodio.

Međutim, nitko, ali baš nitko, od ljevice do desnice, od demografa do političara ne niječe da je problem s negativnim razmjerom nataliteta i mortaliteta vrlo ozbiljan te da su depopulacijski trendovi zabrinjavajući, no opet svatko tom problemu prilazi na drugačiji način.

Decidiran je, doduše, HDZ, koji je nadomak formiranju vlade i koji tvrdi kako je problem depopulacije došao do te krizne točke da ga se mora rješavati s najvišeg institucionalnog vrha, odnosno ministarstva. Je li ideja o specijalnom, zasebnom ministarstvu apsurdna, je li tek konzervativistički simbol i svjetonazorska floskula desne vlade ili su demografski podaci uistinu zabrinjavajući zbog čega je racionalno krenuti u političku borbu s tim problemom?

Kako nam objašnjavaju demografi s kojima smo razgovarali, pad nataliteta krenuo je još tridesetih godina prošlog stoljeća. Imali smo potom tzv. baby boom nakon Drugog svjetskog rata, a krajem šezdesetih godina ponovno bilježimo kontinuirani pad nataliteta. Drugim riječima, on je u najvećoj mjeri posljedica opće modernizacije društva.

"Prije stotinu godina žene su rađale petero i više djece jer je netko trebao brinuti za poljoprivredu koja je hranila obitelji, a treba podsjetiti da tada nije bilo mirovinskog osiguranja, koje bi roditelje osigurale nakon radnog vijeka", upućuje nas dr. sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Predrag Bejaković<br>
Predrag Bejaković

"Hrvatska stvarno ima jako nepovoljna demografska kretanja, ali ne vjerujem da se ona mogu značajnije preusmjeriti osnivanjem zasebnog ministarstva. U demografskim se kretanjima zrcali mnogo čimbenika poput gospodarske politike, ponajviše mogućnosti da tražitelji posla nađu i zadrže razmjerno pristojan posao. Ako to nije slučaj, onda su naravno građani neskloni imati djecu. Nepostojanje gospodarskog razvoja-odnosno negativne stope rasta BDP-a, koja već dugo vremena obilježavaju Hrvatsku, sigurno ne motiviraju na veći broj djece. Hrvatska ima golem problem siromašne djece, što, naravno, ovisi o zaposlenosti, obrazovnom i zdravstvenom statusu njihovih roditelja, vrsti naselja u kojem žive, tipu obitelji i broju ovisne djece", kaže Bejaković te predlaže otkud treba početi rješavati problem. "Težište treba biti na poticanju kvalitete života postojeće djece, a ne toliko na nastojanjima da se ima nominalno veći broj djece. Zbog toga je potrebno poboljšati obrazovni sustav i pospješiti zapošljivost osoba s nižim razinama obrazovanja, odnosno unaprijediti znanja, stručnosti i sposobnosti onih osoba čija su znanja zastarjela ili nisu atraktivna na tržištu rada."

Bejaković kaže kako Hrvatska ima veliki problem s kvalitetom sustava predškolskog odgoja jer majke još uvijek ne mogu naći smještaj ili platiti jaslice i vrtić za svoju djecu. "Dodatna teškoća je što u Hrvatskoj postoji neusklađenost radnog vremena vrtića i radnog vremena roditelja", zaključuje Bejaković.

"Ništa posebno, a kamoli ministarstvo, nije potrebno za rješavanje demografskog problema. Ključ je u stambenim jedinicama", kazala nam je znanstvena savjetnica Instituta za migracije (u miru), sociologinja dr. sc. Silva Mežnarić.

Silva Mežnarić<br>
Silva Mežnarić

"U središtu svega je žena, koja je trudna ili planira imati dijete. Sve europske zemlje koje su inzistirale na demografskom učinku, rješenja su ponajprije izvlačile iz resora graditeljstva. Ključ rješenja je stan, urban i solidan. Bez obzira na brak, partnerstvo, ako žena nije zbrinuta, treba dobiti stan. Potom treba osigurati jaslice, vrtiće i dadilje. Nakon toga, dakle dodjele praznog stana ili kuće ženi te zbrinutosti djeteta do njegove treće godine života, gleda se prema zaposlenju ili radnoj sigurnosti te majke", ističe Mežnarić. Ona dodaje da je oko demografskih inicijativa u prošlim Silva Mežnarić: "Sve europske zemlje koje su inzistirale na demografskom učinku, rješenja su ponajprije izvlačile iz resora graditeljstva. Ključ rješenja je stan, urban i solidan"desnim vladama uvijek postojalo tiho suglasje ljevice.

"Već dvadeset godina pratim istu stvar. Još od kada je Tuđman preko ondašnjih nebuloznih odbora počeo gurati prve takve projekte, počela sam shvaćati da oko tih pitanja nema prevelike razlike između desnice i ljevice. Lijevi se nisu ograđivali, a ni znanstveno oponirali tim zahvatima. Međutim, nikakvo ministarstvo neće riješiti taj problem bez obzira što desnica svuda po Europi inzistira na tome", kaže nam dr.sc. Mežnarić.

Na čelo novog ministarstva trebao bi zasjesti bivši član HSS-a, a danas nezavisni stručnjak, Stjepan Šterc, demograf i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, koji je i sam nekoliko puta u javnim istupima potvrdio da je novo ministarstvo vrlo izgledna odluka buduće vlade

Nikako i nikada, pri ostalome, ne treba zaboraviti da bi u cijeloj priči mogao biti prisutan i čelnik minorne političke sranke Hrast, Ladislav Ilčić. Kakvu će točno poziciju u novom ministarstvu dobiti ta dvojica, vjerojatno ne znaju niti oni sami, budući da su principi oko aktualnog sastavljanja vlade prilično nejasni. No, sigurno je da će se obojica pomučiti da dosegnu najviše pozicije u tom resoru s obzirom na njihove javno iskazane ambicije.

Lako je shvatiti da su Ilčić i Šterc glavni ideolozi u priči oko novog ministarstva, no Šterc je otišao i malo dalje pa je za ustroj i program ministarstva isplanirao i proračunska izdvajanja. Izjavio je, naime, kako je u Hrvatskoj najmanje 100 institucija koje ništa ne pridonose hrvatskom društvu, a parazitiraju na državnom proračunu. "Tih nekoliko milijardi kuna treba se preusmjeriti na demografsku revitalizaciju i znanstveni razvoj Je li ideja o specijalnom, zasebnom ministarstvu apsurdna, je li tek konzervativistički simbol i svjetonazorska floskula desne vlade ili su demografski podaci uistinu zabrinjavajući zbog čega je racionalno krenuti u političku borbu s tim problemom?Hrvatske", izjavio je Šterc za medije, ne navodeći na koje institucije misli.

Podsjetimo, Šterc se nanovo javio široj javnosti po izbijanju izbjegličke krize. Izgledni ministar obitelji, demografske obnove i useljeništva ustvrdio je tada kako se ne radi o valu ratnih izbjeglica, dakle o osobama koja bježe iz ratom pogođenih zemalja, već da je riječ o pomno smišljenoj seobi naroda, odnosno ideji džihadista da Europu ispune muslimanima.

Vezano za ustroj vlade, Šterc je kazao kako je u ove četiri godine, nakon gospodarske katastrofe, Hrvatska pretrpjela i demografsku katastrofu, a što se mora početi rješavati s pozicije ministarstva. "Ako se ovi trendovi nastave, a sve govori da hoće ukoliko ništa ne poduzmemo, Hrvatska bi za deset godina mogla izgubiti između 500 i 600 tisuća ljudi. Ako vam i ove godine ode još 20 tisuća mladih i obrazovanih, kakvu ćete gospodarsku strategiju raditi? To nije ni obiteljsko ni socijalno pitanje. Demografska politika mora biti u temelju gospodarskog razvoja zemlje, a za to je potrebna najviša institucionalna razina", više puta je u medijima ponovio svoj stav Šterc.

Budući da hrvatska desnica, kada govori o demografskoj obnovi, zapravo govori o populacijskoj politici baziranoj na kvantiteti, odnosno o tome da broj novorođenih bude veći od umrlih, neizostavno se u tu problematiku mora uključiti pitanje abortusa. Iako bi HDZ, uz podršku ultrakonzervativnih koalicijskih partnera, najradije želio ubiti et orobiti pravo na pobačaj, i u toj stranci su svjesni da je igranje s tim svjetonazorskim pitanjem sklizak teren za njih te da bi u tom slučaju bili izloženi strašnom pritisku domaće javnosti, a nije isključeno i da bi reagirale institucije Europske unije. Iako je Šterc jednom prilikom izjavio kako Hrvatska ima prevelik broj pobačaja, na izravno pitanje je li on stoga za zabranu pobačaja, Sanja Sarnavka: ""Nizozemska je to dobro riješila. Visokoobrazovane žene imaju po troje i četvero djece jer je država stvorila uvjete za to. Sve su službe aktivirane; od vrtića do dadiljstva"odgovorio je da nije.

"Žena treba odlučivati, ali da joj društvo pomogne postavljajući takav zdravstveni, psihološki i zakonodavni okvir kako bi joj lakše bilo donijeti odluku. Dakle, na način da žena ne strahuje hoće li je nakon porodiljnog čekati radno mjesto ili hoće li imati dovoljno za život", kazao je Šterc. Ta je izjava sukladna izjavi prof. dr. sc. Ante Čorušića, ginekologa s KBC-a Zagreb i jednog od kandidata za ministra zdravstva, koji je izjavio kako apsolutna zabrana pobačaja nigdje i nikad nije donijela dobro, no da hrvatsko društvo može očekivati zakonske promjene oko prava žena na abortus.

"Naravno da će pravo na pobačaj ostati, ali ćemo sigurno promijeniti zakon o pobačaju iz 1978. Suvremena Hrvatska ne smije i ne može biti rob zakona donesenog za vrijeme totalitarnog režima. Što ćemo mijenjati? Dat ćemo ženama time-out od tjedan dana da još jednom razmisle uz pomoć stručnjaka, ginekologa i psihologa", kazao je Čorušić u intervjuu za Večernji list uoči izbora.

Aktivistkinja Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. tvrdi kako je proces depopulacije u Hrvatskoj iznimno ozbiljan, ali da je smiješno i neozbiljno riješavati ga s pozicije zasebnog ministarstva.

Sanja Sarnavka<br>
Sanja Sarnavka

"Ako se trend depopulacije nastavi, uskoro nećemo moći održavati mirovinski sustav. Međutim, tom problemu treba pristupiti sinergijski, preko nekoliko ministarstava, a ne osnivati jedno zasebno. To neće ništa riješiti, osim što će proširiti birokraciju. Prvi reformski zahvat treba biti koordinacija rada svih ministarstava. Morate sve reformirati", kaže nam Sarnavka te nastavlja: "Nizozemska je to dobro riješila. Visokoobrazovane žene imaju po troje i četvero djece jer je država stvorila uvjete za to. Sve su službe aktivirane; od vrtića do dadiljstva. Žena može raditi pola radnog vremena ili od kuće. Ne dobivate otkaz ako odete na porodiljni, što se često događa kod naših privatnika. Uz to, sudjelovanje muškaraca u podizanju djeteta u prvim mjesecima života mora biti prisutnije", kazala je Sarnavka. Dodaje kako ni sustav predškolskog odgoja nije dobro ureUključivanje dijaspore u ekonomski život Hrvatske je nešto što HDZ spominje kao mantru još od osamostaljenja države, no činjenica je da Hrvatska od dijaspore nikada nije imala značajniji doprinosđen jer na razini cijele zemlje samo dva zagrebačka vrtića mogu primiti dijete koje je u dobi od šest mjeseci.

Posebno intrigantan je dio ministarstva koji se tiče useljeništva. Uključivanje dijaspore u ekonomski život Hrvatske je nešto što HDZ spominje kao mantru još od osamostaljenja države, no činjenica je da Hrvatska od dijaspore nikada nije imala značajniji doprinos. U krnjem mandatu Jadranke Kosor, na ljeto pred izbore 2011., Hrvatski sabor je usvojio zakon o formiranju Državnog ureda za Hrvate izvan RH, što je podržala čak i oporba na čelu s SDP-om. Kako nam je rekla Silva Mažnerić taj zakon je načelno i bio dobar.

"To je bio solidan zakon koji je podrazumijevao stimuliranja nekih stvari u Hrvatskoj od strane dijaspore. Program je obuhvatio modele i kanale financiranja određenih projekata, sveučilišta su se otvorila dijaspori, no na kraju se ništa od toga nije realiziralo. Novac je bačen, a mi opet ništa nemamo od toga. Tako će biti i s ovim ministarstvom, koji će preuzeti neki dečko ili djevojka HDZ-a", uvjerena je Mežnarić.

Prema resoru useljeništva, ali i cjelokupnoj ideji ministarstva, skeptičan je i demograf i geograf dr. sc. Zoran Roca.

Zoran Roca<br>
Zoran Roca

"Iako još ništa ne znamo o ciljevima, nadležnostima i odgovornostima tog ministarstva, čudno je da se ističe useljavanje. A tko da brine o iseljavanju? Neko drugo ministarstvo? Hrvatskoj treba demografska održivost, a ne obnova", rezolutan je Roca pa pojašnjava: "Demografska obnova Zoran Roca: "Čudno je da se ističe useljavanje. A tko da brine o iseljavanju? Neko drugo ministarstvo?"nije i ne može postati zaseban, posebno izdvojiv cilj razvoja u demokratskoj i svjetovnoj državi. Puno kvalitetniji pojam od demografske obnove je demografska održivost zemlje, regija, gradova, općina i mjesta. Populacijska politika i njezini instrumenti bi trebali biti sastavni dio strategije, politike, programa i projekata razvoja države u cjelini i svih regija. Stanovništvo je zapravo socio-biološka osnova i cilj razvoja, a sam razvoj je uvelike uvjetovan demografskom održivošću, nužno vezan uz onu ekološku, ekonomsku i socijalnu. U tom kontekstu i definiranje i realizacija demografske politike moraju biti plod transverzalne koordinacije svih ‘klasičnih resora’", rekao nam je Roca.

Da se demografskoj problematici treba pristupiti drugačije tvrdi i Paul Stubbs, sociolog i znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu. Kaže kako su statistički podaci o građanima iseljenim iz Hrvatske nevjerodostojni, ali da i statistike u, primjerice, Njemačkoj, imaju sličnih problema.

Paul Stubbs<br>
Paul Stubbs

"Problem sa svim državnim statistikama je taj što one daju samo parcijalnu sliku onoga što nas zanima", kaže Stubbs. Procjenjuje kako se u Hrvatskoj od njezina ulaska u Europsku uniju do sada nisu dogodile drastičnije promjene u migracijama. "Dapače, migracija je bilo znatno manje nego u drugim državama poput Poljske ili krugu Baltičkih zemalja", ističe Stubbs.

 "Ako demorafski problem i postoji, on je na neki način posljedica gospodarskih i socijalnih teškoća u zemlji. Njemu treba pristupiti holistički. Treba potaknuti brigu za ženu i njezino zaposlenje, osigurati skrb za dijete, povećati broj vrtića… obećanih 1000 eura za novorođeno dijete zasigurno neće preko noći promijeniti stvari. Ta najava je više stvar populizma. Treba, naime, poticati mobilnost i borbu protiv diskriminacije. Na Paul Stubbs: "Brinem se da je dio pokreta demografske obnove povezan s idejama nacionalnog identiteta i cilja na etničke Hrvate, što nije niti poželjna niti učinkovita strategija"svim razinama su unutarnje migracije i depopulacija siromašnijih regija veći problem od iseljavanja. Nama treba progresivna socijalna i obrazovna politika kako bi zadržali ljude unutar zemlje", kazao nam je Stubbs.

Stubbs je potom rekao nešto zbog će se zasigurno dići kosa na glavi "domoljubnom" čelništvu novog ministarstva.

"Hrvatska se mora otvoriti strancima. Na koncu, treba vratiti i Srbe koji su otišli. Svi govore o iseljavanju. A tko dolazi? Ne možemo raditi na demografskoj obnovi ako se ne otvorimo. Što se radi u zdravstvu? Ako liječnici odlaze, to znači da moramo više raditi na obrazovanju, i stvarati novi liječnički kadar jer će neki opet otići. Apsurdno je da želimo vratiti samo Hrvate, a živimo u globaliziranom svijetu. Brinem se da je dio pokreta demografske obnove povezan s idejama nacionalnog identiteta i cilja na etničke Hrvate, što nije niti poželjna niti učinkovita strategija."

aem_copy99378.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

<
Vezane vijesti