Foto: Lana Slivar Dominić, HinaFoto: Lana Slivar Dominić, HinaGlavni uzrok pravnog kaosa na Filozofskom fakultetu prešućivanje je relevantnih informacija članovima Fakultetskog vijeća i članovima Senata tijekom postupka izbora Vlatka Previšića za dekana. Sada rektor Damir Boras koji je sjeme obmane odavno posijao, naivno krivicu prebacuje na druge javnim pozivima na smirivanje problema koji je sam kreirao, a novim odlukama neutemeljenim na jasnim propisima stvara dodatni pravni kaos koji se može preliti i na druge sastavnice Sveučilišta.

U tekstu Zreo za penziju koji je objavljen početkom svibnja ove godine već smo najavili mogućnost namjernog stvaranja kaosa na Filozofskom fakultetu od strane bivšeg dekana Vlatka Previšića i rektora Damira Borasa. Njihovi potezi bili su u skladu prema tada najavljenim scenarijima. Pokušalo se maštovitim tumačenjima zakona i statuta omogućiti nelegalno produženje ugovora o radu tadašnjem dekanu Previšiću, a kada to nije uspjelo preko Senata je Fakultetu nametnut v.d. dekana koji će podmirivati interese rektora Borasa, a na štetu Pokušalo se maštovitim tumačenjima zakona i statuta omogućiti nelegalno produženje ugovora o radu tadašnjem dekanu Previšiću, a kada to nije uspjelo preko Senata je Fakultetu nametnut v.d. dekana koji će podmirivati interese rektora Borasa, a na štetu Filozofskog fakultetaFilozofskog fakulteta. Kao što je poznato svemu je prethodilo narastajuće nezadovoljstvo autokratskim i protupropisnim vođenjem Fakulteta od strane Previšića koje kulminira pokretanjem legalnog postupka njegovog razrješenja izglasanog natpolovičnom većinom članova Fakultetskog vijeća.

Previšić je na krajnje neprimjeren način opstruirao postupak svog razrješenja te protiv profesorica fakulteta koje su bile za provedbu legalne procedure podnio kaznene prijave, a Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta podnio prijedlog za pokretanjem upravnog nadzora nad zakonitosti i statutarnosti postupka njegovog razrješenja. Navedeni dopis Ministarstvu tražen je od Filozofskog fakulteta temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama. Dobiveni odgovor navodi na to da tadašnji dekan Previšić taj dopis Ministarstvu nije ni poslao službeno preko urudžbenog ureda Fakulteta gdje je kopija tako bitnog dokumenta trebala biti arhivirana, pa se može pretpostaviti da je dopis poslao kao privatna osoba, a ne kao čelnik ustanove, što predstavlja dodatnu zanimljivost u cijeloj priči.

odgovor_ff_1.pdf
Izmjenjeno: 14.10.2016. 08:36
Veličina datoteke: 347,93 kb

S obzirom na to da se u proceduri samog postupka i navedenim razlozima za razrješenje nije moglo pronaći ništa sporno, pomoćnik ministra Srećko Tomas četiri radna dana je poput profesora Baltazara mislio, mislio i napokon smislio kako Fakultetsko vijeće nije sastavljeno prema Zakonu o studentskom zboru te svoje mišljenje poslao rektoru Borasu koji taj papir koristi da članovima Senata na izglasavanje podvali odluku o raspuštanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta zbog navodnih nepravilnosti uočenih godinu i pol dana nakon samih izbora te temeljem toga poništi samo jednu odluku iz tog razdoblja. Naravno onu o pokretanju postupka razrješenja Previšića. Očigledan primjer zloupotrebe procedure. Zanemarimo sada činjenicu da je predviđeni žalbeni rok na rezultate izbora za studentski zbor svega osam dana i da je za zakonitost postupka odgovoran dekan, a ne studenti koji su Previšića na vrijeme upozorili na neusklađenost Fakultetskih akata koji reguliraju tu tematiku i tražili sastanak po tom pitanju, koji im je bio obećan ali nikada organiziran.

Dvojbena odluka o raspuštanju Studentskog zbora iskorištena je od strane rektora Borasa i njegovih satelita s Filozofskog fakulteta kao alibi za izbacivanje izabranih studentskih predstavnika u Fakultetskom vijećuRazmotrimo radije posljedice takve odluke Senata koja će najvjerojatnije imati i svoj sudski epilog. Dvojbena odluka o raspuštanju Studentskog zbora iskorištena je od strane rektora Borasa i njegovih satelita s Filozofskog fakulteta kao alibi za izbacivanje izabranih studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću. Tim postupkom su glavno tijelo upravljanja fakulteta učinili nelegalnim, a time i disfunkcionalnim. Međutim, takvo stvaranje pravnog kaosa na Filozofskom fakultetu proizvedeno od strane rektora Borasa, koje je za cilj imalo sprečavanje okončanja postupka razrješenja Previšića s funkcije dekana, u konačnici nije polučilo željeni rezultat jer se u međuvremenu oglasio MZOS svojim mišljenjem kojim jasno daje do znanja da Previšić po sili zakona mora ići u mirovinu s početkom ove akademske godine te da ne postoje maštovita tumačenja zakona koja bi to mogla spriječiti.

Nakon objavljenog mišljenja MZOS-a, Senat na prijedlog rektora razrješuje Previšića s funkcije dekana, ali istovremeno za vršitelja dužnosti dekana postavlja dotadašnjeg prodekana Željka Holjevca te imenuje v.d. prodekane, što prema propisima nema navedeno u svojim ovlastima. Nametnuti v.d. dekana i oktroirani prodekani dolaze iz redova onih koji su podržavali dotadašnje protupropisno postupanje razriješenog dekana, što je od strane rektora Borasa bilo očekivano, jer time Filozofskom fakultetu stvara dodatne probleme za izlazak iz pravnog kaosa u kojem se nalazi njegovom zaslugom. Osim nelegalnog Vijeća, Fakultet sada ima i v.d. prodekane koji nisu izabrani u za to predviđenoj proceduri. Prema prvom potezu v.d. dekana tj. sazivanju sjednice Vijeća bez studentskih predstavnika očigledna je intencija da se pravni kaos na Fakultetu nastavi. Nove izbore za Studentski zbor rektor je raspisao za 22. i 23. studeni 2016. te ne mogu biti završeni prije prosinca. Raspisani su usprkos tome što je od strane članova Vijeća zatražen upravni nadzor nad zakonitosti odluke Senata o raspuštanju Studentskog zbora.

odluka_izbori_sz.pdf
Izmjenjeno: 14.10.2016. 08:37
Veličina datoteke: 194,9 kb

Takvi potezi rektora Borasa i od njegove strane nametnute uprave fakulteta koji samo dodatno pojačavaju pravni kaos mogu rezultirati dugotrajnim zastojem u funkcioniranju fakulteta i slomiti se preko leđa brojnih zaposlenika. Da se ide upravo u smjeru produbljivanja krize može se vidjeti po upornom odbacivanju najbržeg rješenja za upravljačku krizu koje traži Inicijativa članova vijeća, a to je vraćanje studentskih predstavnika u Vijeće. Čak i da se odluka o raspuštanju Studentskog zbora u konačnici pokaže pravovaljanom ona automatizmom ne dovodi do izbacivanja izabranih studentskih predstavnika u Vijeću. Nakon prethodno navedenog možemo se zapitati da li su ti problemi mogli biti Da se ide upravo u smjeru produbljivanja krize može se vidjeti po upornom odbacivanju najbržeg rješenja za upravljačku krizu koje traži Inicijativa članova vijeća, a to je vraćanje studentskih predstavnika u Vijećeizbjegnuti.

Nedavni tekst u kojem smo se dotakli problema produženja ugovora o radu za profesore koji su navršili 65 godina života u jednom svom dijelu se pokazao manjkavim, ali ne našom krivicom, već zbog uobičajene netransparentnosti objavljivanja relevantnih informacija od strane Filozofskog fakulteta. Nakon objave tog teksta od strane upućenih bili smo upozoreni na održavanje jedne izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća čiji zapisnik nije objavljen. Saznanje o datumu održavanja te sjednice i odlukama koje su na njoj donesene nehotice je ukazalo na jedan veći problem kojeg do tada nismo bili svjesni. Namjerno skrivanje važnih informacija pred članovima Vijeća Filozofskog fakulteta i članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu, a u svrhu donošenja odluka koje nisu u skladu s propisima. Provedena obmana je glavni uzrok stvorenog pravnog kaosa i problema na Filozofskom fakultetu.

Vratimo se malo u prošlost proanalizirati kako je Previšić postao dekan usprkos svojoj životnoj dobi prema kojoj je već tada moralo biti jasno da neće moći odraditi cijeli mandat zbog odlaska u mirovinu te shodno tome nije ni trebao biti izabran na tu funkciju. Nakon što je tadašnji dekan Filozofskog fakulteta Boras izabran na funkciju rektora pokrenut je postupak izbora novog dekana. U prvoj proceduri izbora bila su dva kandidata, Mateo Žagar i Vlatko Previšić. Na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 29. svibnja 2014. kandidati su predstavljali svoje programe. Tijekom predstavljanja programa član Vijeća je upozorio na Previšićevu visoku životnu dob, na što su replicirali tadašnji dekan, a danas rektor Boras i tadašnji član Vijeća Ante Čović, trenutni prorektor. Prema novom Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju donesenom 2013. moglo se protumačiti da nema zapreka iako ostaje dvojbeno da se na funkciju bira osoba kojoj je ugovor o radu produžen do kraja akademske godine u kojoj navršava 70 godina života po osnovi velikih potreba za njegovim radom u nastavi što je u kontradikciji s obavljanjem funkcije dekana. Na istoj sjednici članovi Vijeća su informirani o uspješnom okončanju postupka produženja radnog odnosa prof. Čovića za kojeg je prema tada važećem Zakonu traženo produženje za dvije godine.

"Ad 2. Obavijesti dekana:

Sjednica vijeća DH područja, u srijedu, 21. svibnja 2014.

Na sjednici Vijeća DH područja potvrđeno je produljenje radnog odnosa nakon 65 godina života prof. dr. sc. Anti Ćoviću. Prof. Ćović je prvi profesor Sveučilišta u Zagrebu kojem je to usprkos gotovo "nemogućoj" proceduri uspjelo. Prof. Čoviću upućene su čestitke."

Očigledno, kada odluka Ustavnog suda može imati učinak koji nije u skladu s njegovim željama da na mjesto dekana postavi svog kandidata jednostavno tu informaciju prešućuje članovima Vijeća i time ih dovodi u zabluduSam izbor dekana koji je obavljen na idućoj sjednici Vijeća završio je tako da Previšićev protukandidat dobiva više glasova, ali nedovoljno za izbor pa se postupak izbora dekana morao pokrenuti ponovo. U međuvremenu (18. srpnja 2014.) Ustavni sud donosi odluku kojom su poništene neke odredbe zakona iz 2013. i definira postupak produženja ugovora o radu za profesore koji su bili u trajnom zvanju prije donošenja novog zakona te vrlo jasno utvrđuje da u tim slučajevima produženje može biti maksimalno do isteka akademske godine u kojoj profesor navršava 70 godina života.

Neposredno nakon okončanja kolektivnog godišnjeg odmora dekan Boras već 9. rujna 2014. saziva izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća čiji zapisnik još uvijek nije javno dostupan. Na toj sjednici je između ostalog prema novo dostavljenom prijedlogu Odsjeka za filozofiju donesena odluka o poništenju provedenog postupka dvogodišnjeg produženja ugovora o radu za Čovića i donesena odluka o produženju do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina života, što je omogućeno tom odlukom Ustavnog suda. Iz navedenog se može zaključiti da su od prisutnih članova Vijeća barem budući rektor Boras i budući prorektor Čović već tada bili dobro informirani o značenju i učincima odluke Ustavnog suda.

Tijekom novog postupka izbora dekana Filozofskog fakulteta Previšić se pojavljuje kao jedini kandidat i na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 26. rujna 2014. ponovo predstavlja svoj program. To je ujedno zadnja sjednica Fakultetskog vijeća kojom predsjeda dekan Boras prije prelaska na funkciju rektora. Prisutni Boras kao dekan i Čović kao član Vijeća ovom prilikom ne potiču razmatanje učinka odluke Ustavnog suda, a ta odluka ujedno onemogućava izbor Previšića na mjesto dekana jer ne može trogodišnji mandat odraditi do kraja. Citat iz zapisnika na početku predstavljanja Previšićevog programa:

„Ad 3. U uvodu je dekan podržao riječi prodekana Jurčića te istaknuo da od sveg srca podržava program dr. sc. Previšića kao i njegovu osobu.“

Očigledno, kada odluka Ustavnog suda može imati učinak koji nije u skladu s njegovim željama da na mjesto dekana postavi svog kandidata jednostavno tu informaciju prešućuje članovima Vijeća i time ih dovodi u zabludu. Previšićevih godina starosti također je bio svjestan jer na prethodnom predstavljanju programa upravo to pitanje je postavljeno od člana Vijeća. Nakon toga prešućivanjem problema obmanjuje Senat kada na sjednici Senata održanoj 28. listopada 2014. pod točkom 15 predlaže da se Previšića imenuje za predsjednika Odbora za proračun Sveučilišta u Zagrebu, što Senat izglasava i donosi odluku. Na istoj sjednici Senat pod točkom 20 daje suglasnost na program pristupnika za dekana Filozofskog fakulteta Vlatka Previšića. Sjednici osim rektora Borasa prisustvuje i prorektor Čović, ali u zapisniku sjednice nema traga da se postavilo pitanje dobi pristupnika i moguće posljedice ili barem potreba za pravnim tumačenjem od strane MZOS-a.

Takvo tumačenje zatraženo je tek na kraju druge godine mandata dekana Previšića i to zbog javnog pritiska profesora i studenata Filozofskog fakulteta koji su uzrokovani prethodno navedenom opstrukcijom legalno pokrenutog postupka njegovog razrješenja, a tada je bilo prekasno za sprečavanje stanja pravnog kaosa u koji je doveden Fakultet. Interesantno je da uz odluku piše kako je Senat na prijedlog rektora raspravljao o programu pristupnika za dekana, a u zapisniku nema nikakve naznake bilo kakve rasprave o toj točki. Kao posebnu zanimljivost prilažem citat iz zapisnika te sjednice koji se nalazi pod točkom Ostalo.

zapisnik_senat_20141028.pdf
Izmjenjeno: 14.10.2016. 08:39
Veličina datoteke: 528,07 kb

"Rektor Boras izvještava o sastanku održanom s predsjednicom Ustavnog suda, gospođom Jasnom Omejec, na kojem je prisustvovao kao zamjenik predsjedavajućeg rektora Rektorskog zbora, prof. dr. sc. Pere Lučina, o zahtjevu da se ispita ustavnost i zakonitosti čl. 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kojim se dodaje čl. 57.a Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji se odnosi na plaće rektora i prorektora javnih sveučilišta. Nelogično je da navedeni članak onemogućava utjecaj Sveučilišta na plaće rektora i prorektora, dok, s druge strane, plaće dekana je još uvijek moguće regulirati pojedinim sveučilišnim pravnim aktima. Slijedom navedenoga, zahtjev za ispitivanje ustavnosti i zakonitosti spomenutog članka biti će predan Ustavnom sudu i pravno uobličen, a kako bi se spriječilo uvođenje nesklada u sustav i omalovažavanje sveučilišta."

Kada se već pohvalio da je bio na sastanku s predsjednicom Ustavnog suda gdje se raspravljalo o plaćama rektora i prorektora, možda seKada se Boras već pohvalio da je bio na sastanku s predsjednicom Ustavnog suda gdje se raspravljalo o plaćama rektora i prorektora, možda se mogao savjetovati i oko "nebitnih" stvari poput isteka Previšićevog ugovora o radu prije isteka mandata na koji je trebao biti imenovan mogao savjetovati i oko "nebitnihstvari poput isteka Previšićevog ugovora o radu prije isteka mandata na koji je trebao biti imenovan. No dobro, to spada u javni interes i legalnost poslovanja Sveučilišta i njegovih sastavnica, a problematika ograničenja reguliranja vlastite plaće ipak predstavlja prioritet.

Važna informacija se prešućuje i na sjednici Fakultetskog vijeća (30. listopada 2014.) kada se bira dekan, a rektor Boras prisustvuje toj sjednici u svrhu dodatnog poticaja članovima Vijeća da podrže njegovog kandidata.

Iz prethodno navedenog može se vidjeti da je glavni uzrok pravnog kaosa kreiranog na Filozofskom fakultetu prešućivanje relevantnih informacija članovima Fakultetskog vijeća i članovima Senata tijekom postupka izbora Vlatka Previšića za dekana. S obzirom na to da obmane često nisu dugog vijeka, sjeme današnjih problema Boras je posijao već tijekom svog mandata na funkciji dekana Filozofskog fakulteta i u prvim danima obnašanja funkcije rektora.

Sada se pravi naivan, krivicu prebacuje na druge javnim pozivima na smirivanje problema koji je sam kreirao, a svojim novim odlukama neutemeljenim na jasnim propisima samo stvara dodatni pravni kaos koji se može preliti i na druge sastavnice Sveučilišta. Ovdje bi se moglo postaviti i pitanje kompetentnosti članova Senata za donošenje odluka jer očigledno se neke odluke donose bez pravog uvida u njihove posljedice, ali to predstavlja širu priču u kojoj se odgovornost ne može prebaciti samo na njihova leđa. U takvoj situaciji gdje se od strane rektora i Senata kao najvišeg Sveučilišnog tijela donose odluke koje izravno štete studentima i zaposlenicima Fakulteta te se odbija prihvatiti njihove sugestije koje bi vodile brzom razrješenju nastale situacije možda je došlo vrijeme i za pokretanje štrajka ili blokade nastave u svrhu razrješenja krize u kojoj se nalazi Filozofski fakultet zaslugom rektora Borasa i nametnute uprave.

<
Vezane vijesti