Vera Šimek Petrinjak izlaže petnaestogodišnju povijest sukoba građanki i građana Zagreba s raznim autorima preuređenja Preradovićeva trga.

Već petnaest godina Trg Petra Preradovića poprište je sukoba građana i raznih autora njegova preuređenja.

pravo_na_grad_5.jpg

Onda je slijedio drski redizajn uzurpiranog tuđeg vlasništva - mansarde na zgradi Trg Petra Preradovića 6. Izvjesni parajlija je upravo tamo želio urediti svoj penthaus, i to je učinio. Unatoč sudskoj presudi da zgradu mora vratiti u prvobitno stanje, on to odbija učiniti. Čak je poslao cirkularno pismo stanarima zgrade u kojem ih tobože pita da li su suglasni da se provede ta sudska odluka, jer će u tom slučaju ostati godinu dana bez lifta kojeg će on morati ukloniti, kao i kristalne lustere koje je instalirao na svim katovima stubišta te moderne zgrade. Zašto spominjati ovo necivilizirano ponašanje? Jer se radi o gospodinu, koji je u ime svih stanara te zgrade, a bez konzultacija s njima, potpisao suglasnost u upravnom postupku za rušenje kina Zagreb. On ustvari nagovještava model uzurpacije javnog prostora i mnogo težu sudbinu koja čeka ovaj trg.

pravo_na_grad_1.jpg

Vjerojatno ista osoba koja je već u fazi vlasničkog zaposjedanja nekretnina u bloku pogodovala istom investitoru. Naime, naknadno su poništene već završene licitacije nekretnina, nekim vlasnicima uskraćeno je pravo na povrat imovine, a nekima pravo prvokupa nekada vlastitih nekretnina. Promet nekretnina u cijelom bloku je za sve kupce, osim jednog, bio zaustavljen, jer bi svi potencijalni kupci dobili signal u gradskom poglavarstvu da se "ne petljaju" u taj blok.

Osim gradskih dužnosnika (pročelnika ureda i zavoda) koji sjede u privatnom žiriju te javno zagovaraju projekt i neki predstavnici sveučilišne zajednice (Arhitektonski fakultet i Fakultet prometnih znanosti) stavili su se na raspolaganje investitoru. Iako su neki od njih baš oni koji često rade projekte financirane od strane grada, sada primaju financijsku nagradu od investitora, a nastupaju u javnosti kao nezavisni i objektivni stručnjaci. Čak i neke javne ličnosti iz kulture vraćaju uslugu gradskoj upravi sjedeći u ocjenjivačkom sudu i u medijima zagovaraju projekt. Koje li pomutnje u etičkim prosudbama tih inače uglednih ljudi!

totalna_rasprodaja.jpg
pravo_na_grad_2.jpg

Bilo bi nepošteno ne naglasiti da je bilo i časnih ljudi koji su u pripremi stručnih podloga za ovaj vandalski atak na povijesnu baštinu pružili otpor, što se pokušava zataškati. To su urbanisti Gradskog zavoda za prostorno uređenje, koji su 2007. potpisali dopis kojim traže da se njihovo ime izostavi iz popisa stručnog tima koji je elaborirao izmjene GUP-a. To su: Niko Gamulin, Borislav Doklestić, Dubravka Žic, Dragica Barešić, Irena Matković, Ana-Marija Rajčić, Boris Gregurić, Kristina Kiš Bonačić i Nives Mornar. Kako su ovi arhitekti jezgra stručnog tima Zavoda, postavlja se pitanje - tko je zapravo stručno elaborirao sve gradske odluke za zadovoljavanje investitorovih želja?

pravo_na_grad_3.jpg

Koji su elementi ovog projekta najsporniji?

Za nekog je to odsustvo svakog reda i pravila u proceduri i sama mogućnost da se nekom nekažnjeno do te mjere pogoduje. Mnogi doživljavaju kao neoprostivu grešku rušenje dviju povijesnih zgrada. Za većinu građana je najneprihvatljiviji eventualni gubitak javne pješačke zone u Varšavskoj ulici, jer je to najvidljivije mjesto agresivnog zaposjedanja grada. Stanovnici bloka, koji su se itekako trudili odazivajući se na sve javne uvide, pišući žalbe i molbe, dajući punomoći odvjetnicima, sudjelujući u prosvjedima, tek su danas u potpunosti svjesni što im se događa. Dosada su u svojim stanovima imali dnevno svjetlo, a odsada cijeli dan moraju koristiti umjetnu rasvjetu. Neki suptilniji promatrači vide najveću uvredu u pet plavih kristala (penthausa, vikendica) koji će dominirati vizurom na petu fasadu grada, i to vizurom s Gornjeg grada koju čak "prodajemo" turistima. U funkcionalnom smislu najsporniji

pravo_na_grad-4.jpg pravo_na_grad-4.jpg

Čak i Skupština Grada Zagreba, gdje, kao što se zna, više ne vlada ljubav između gradonačelnika i zastupnika, apelira na gradonačelnika, koji je dosada sve tako lijepo dogovorao s investitorom, da obnovi pregovore, kako bi investitora nagovorio da odustane od daljnjeg povećanja broja podzemnih etaža i kapaciteta garaže kao i rampe u Varšavskoj ulici. Pri tome se ima u vidu mogućnost da se u dosada sagrađenim podzemnim etažama uredi pedesetak parkirališta, kako bi se po svakom novom stanu osiguralo jedno mjesto i zadovoljile potrebe kupaca stanova koji se već grade u bloku. A korisnici trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja mogu se služit javnim prijevozom ili pješačiti par minuta od neke javne garaže, zar ne?

Ovih sunčano-kišnih aprilskih dana udruge spremaju nove atraktivne akcije. Sada ugledni odvjetnici volonterski pišu nove žalbe i tužbe umjesto aktivista. Gotovo nevjerojatna je najnovija ekspertiza jedne sveučilišne ustanove, pa kojoj je izgradnja rampe u Varšavskoj ulici de facto nemoguća. Možda ova tužna priča dobije na kraju neko sretnije (kompromisno) rješenje.

<
Vezane vijesti