dalmatinka_sinj.jpgTribina Dalmatinka - kako je tvornica promijenila grad održat će se 27. ožujka s početkom u 12 sati, u prostorima Instituta za etnologiju i folkloristiku (Šubićeva 42, Zagreb). Na predavanju će se predstaviti rezultati istraživanja i ukazati na važnu ulogu Dalmatinke u kolektivnoj memoriji grada Sinja, te zašto i danas predstavlja nezaobilaznu identifikacijsku točku za lokalno stanovništvo.

Tvornica i predionica konca Dalmatinka od svog osnutka 1951. do početka 90-ih godina činila je osnovu privrednog i industrijskog života grada Sinja. Desetljećima je nakon izgradnje izazivala uvažavanje arhitektonske i tekstilne struke te je svojevremeno proglašena najuspješnijim poduzećem bivše države, s tržištem diljem Europe i svijeta. Raspadom SFRJ gubi veliki dio tržišta te nakon tranzicijskih procesa i privatizacije 2009. godine odlazi u stečaj. Promjenom političkog, ekonomskog i društvenog konteksta, slavna prošlost ovog tekstilnog diva, koji je ispisao stranice povijesti jednog grada, polako pada u zaborav. 

Na primjeru Dalmatinke možemo iščitati povijest razvoja lokalne industrije, način funkcioniranja jednog političkog sistema, ali i društvene fenomene koji su utjecali na razvoj lokalne zajednice u širem društvenom smislu poput povijesti radništva, ženske emancipacije u Cetinskom kraju, stambene politike i infrastrukturnog razvoja grada.

Projektom Industrijsko nasljeđe i kolektivna memorija grada na primjeru tvornice Dalmatinka istraživani su odnosi između razvoja industrije i društvenih procesa u lokalnoj sredini u kontekstu socijalizma, emancipacija žena u ruralnom području Dalmatinske zagore, politike stanovanja i obrazovanja.

Ukratko o izlagačima:
Jelena Pavlinušić, Nikola Križanac i Dragana Modrić čine autorski tim koji od 2014. godine provodi istraživački projekt pod nazivom Industrijsko nasljeđe i kultura sjećanja na primjeru tvornice Dalmatinka – Sinj.

Jelena Pavlinušić (1991.) magistra povijesti umjetnosti i hrvatskoga jezika i književnosti. Radi kao kustosica u Laubi – kući za ljude i umjetnost. Nikola Križanac (1992.) dizajner vizualnih komunikacija. Trenutno zaposlen u udruzi Mavena. Dragana Modrić (1982.) magistra povijesti umjetnosti i filozofije. Zaposlena kao voditeljica Galerije Sikirica.

Više o tribini možete naći OVDJE.