A. Plenković, Foto: HinaA. Plenković, Foto: HinaŠto je Merkel tražila u vezi s izgradnjom optičke mreže širokopojasnog interneta?

"Vlada je fokusirana ispuniti ciljeve europske digitalne agende 2020., daljnji razvoj širokopojasnog interneta", izjavio je premijer Andrej Plenković netom po povratku s briefinga kod šefice demokršćanskog dijela Starog kontinenta i njemačke kancelarke Angele Merkel, gdje je bilo riječi i o tome tko će, kako i zašto dobiti taj unosan posao u RH. "Dostupnost brzog interneta svim hrvatskim građanima je jedna od strateških zadaća. Sigurno ćemo naći model koji će odgovarati ispunjavanju tog cilja i model koji će na racionalan način uključiti postojeću infrastrukturu. Vodit ćemo računa o tome da se ne dovodimo u nove financijske obveze koje nisu neophodne."

Ta je izjava s ključem korektna utoliko, ukoliko signira činjenicu da RH ima gotovo najsporiji i najskuplji internet u svijetu i da je uistinu pet poslije dvanaest za uhvatiti priključak na tehnološku budućnost. Operacionalizacija europske agende 2020. omogućila bi građanima i poslovnom sektoru učinkovitu zamjenu digitalne kamene sjekire tehnologijama koje jamče globalnu komunikacijsku konkurentnost. Već danas. Kamoli ne sutra i prekosutra. Možebitna nekorektnost Plenkovićeve izjave dade se naslutiti iz njezine (pre)općenitosti, a time i tajnovitosti. Zašto je izbjegao očitovati se građanima - a to je na premijerskoj dužnosti obvezan učiniti - što je Angela Merkel tražila od njega u vezi s izgradnjom optičke mreže širokopojasnog interneta, što joj je odgovorio ili obećao da će učiniti i o kakvom se modelu konkretno radi? Je li spomen "novih financijskih obveza" šifra za prepuštanje unosnog posla - strancima?

SDP-ova je koalicijska vlada prije više od godine obznanila ideju da RH vlastitim snagama i većinskim udjelom europskog novca izgradi optičku mrežu za širokopojasni internet budući da je to strateški važno za zemlju.

To je znakovito. Jer, SDP-ova je koalicijska vlada prije više od godine obznanila ideju da RH vlastitim snagama i većinskim udjelom europskog novca izgradi optičku mrežu za širokopojasni internet budući da je to strateški važno za zemlju. Ne samo zbog dugoročne financijske koristi kada je ta infrastruktura u državnom posjedu već i zbog sigurnosnih preferencija. Tadašnji je premijer Zoran Milanović, operacionalizirajući zamisao SDP-ove koalicijske vlade Ivice Račana iz 2000. godine, u svom je stilu potencirao to pitanje 2013. kao agendu made in Croatia. Projekt objedinjavanja osam tisuća kilometara već postojeće (HEP, Plinacro, Janaf, HŽ i HAC), ali rascjepkane svjetlovodne infrastrukture imao je povezati na zajedničkom poslu te državne tvrtke s bivšim HRT-ovim, od 2008. samostalnim Odašiljačima i vezama, nositeljem projekta.

Godine 2014. su potpisani prvi ugovori, a 2015. je SDP-ova koalicijska vlada izradila strategiju, kojom je uređeno da će RH izgraditi infrastrukturnu mrežu za širokopojasni internet. Trebalo je još samo uvjeriti EU da odriješi kesu i da se zakopa prva lopata. No, kako to biva u zemlji gdje je koruptivno politikantstvo preče od općeg dobra svih građana, državne su tvrtke otezale posao s Odašiljačima i dočekalo se smjenu vlasti. Nove politički instalirane uprave, novo otkrivanje tople vode, nove morske ideje...

Polovicom ožujka lani - kad se osjetila pozitiva u rezultatima Milanovićeve vlade, rast BDP-a, industrijske proizvodnje, izvoza, smanjenje proračunskog deficita..., pa je sve manje bilo garant da će HDZ s "domoljubima" i Mostom doći na vlast koncem godine - predsjednica se RH Kolinda Grabar-Kitarović dala (samo)pozvati na brifing već jako uvrijeđenoj "hrvatskim ponašanjem" (tzv. lex Perković, njemačko poslovanje u RH, etc.) kancelarki Merkel. Kao što je samo koju godinu prije neuvijeno očitala lekciju tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor zbog navodnog nemara njezine vlade prema njemačkim poslovnim interesima u RH, lani je sredinom ožujka istu ljutu juhu i zbog istih razloga posrkala Grabar-Kitarović. I internet je bio jaki razlog.

Grabar-Kitarović i Merkel, Foto: Hina Grabar-Kitarović i Merkel, Foto: Hina

Premijer je Milanović upravo bio nakane u izgradnji mreže širokopojasnog interneta izostaviti iz igre ili barem uskrati dominantnu ulogu HT-Hrvatskom telekomu, vrlo profitabilnoj tvrtki-kćeri njemačkog Deutsche Telecoma, koji u vlastitoj zemlji kuburi na rubu preživljavanja. Svojedobni je Tuđmanov ministar Ivica Mudrinić, potom i šef HT-a s boli glava plaćom u čiji neto iznos jedva da je bilo moguće povjerovati, omogućio je HT-u monopolistički položaj na ovdašnjem TK tržištu i vrijednu infrastrukturu, koju su za jugoslavenske vlasti izgradili i skupo platili hrvatski građani. Te svote i pozadina dolaska Deutsche Telecoma na hrvatsko tržište nikad nisu objavljeni javnosti. "Danke Deutschland", čak se i pjevalo ranih 1990-ih, a vicekancelar Hans Dietrich Genscher dobio visoko Tuđmanovo odličje, spomenik u Selcu na Braču i ulice u više hrvatskih gradova. Naravno, ne zbog interneta, ali...

Kancelarka Merkel je i predsjednici RH lani i premijeru Plenkoviću sada otvoreno dala znati da nije sklona tome da Hrvatska sama gradi infrastrukturu za širokopojasni internet, jer će time HT biti "zakinut u financijskom interesu".

Kancelarka Merkel je i predsjednici RH lani i premijeru Plenkoviću sada otvoreno dala znati da nije sklona tome da Hrvatska sama gradi infrastrukturu za širokopojasni internet, jer će time HT biti "zakinut u financijskom interesu". A RH može biti na šteti? Ionako je u (polu)kolonijalnom položaju na što upućuju podaci o strukturi (stranih) vlasnika/koncesionara ponajvažnije financijske (banke), trgovačke (distribucijski lanci hrane i tehničke robe), energetske (Ina), farmaceutske (Pliva), turističke (hoteli i marine), vojne (HV u NATO-u) i razne druge strateški važne infrastrukture...

Nekolicini tzv. alfa zemalja Zapada - od SAD-a do Njemačke - nije nevažno hoće li u Banskim dvorima i na Pantovčaku stolovati upravo čuvari "nacionalnog interesa" tipa Andreja Plenkovića i Kolinde Grabar-Kitarović - koji neće biti smetnja jačoj penetraciji zapadnog korporativnog kapitala u svojoj zemlji - ili neki jogunasti likovi s fiksidejom o hrvatskoj samoodrživosti. Koje se ne da uvjeriti u to da je normalno u RH platiti triput višu kamatu na kredit od istovrsne u Njemačkoj ili Austriji, odnosno najmanje 60,41 euro mjesečno (cijena korigirana za paritet kupovne moći) stranom teleoperateru za paket koji sadrži internet brzine do 30 Mbps (megabita po sekundi), fiksni telefon i tv uslugu. Dok je europski prosjek iznosi 43,45 eura za brzinu od 100 Mbps. Albanija i Crna Gora jedine na europskom Jugoistoku imaju sporiji internet od RH. Hrvatske je članica EU-a, a "partnerski" je operateri deru 20 eura skuplje od prosjeka. Sic.

Sad je pitanje hoće li se Plenkovićev "model" gradnje infrastrukture za širokopojasni internet prilagoditi već uobičajenom zapadnom tretmanu RH kao samozatajne ovce za šišanje, što neskriveno očekuje i kancelarka Merkel. U tom slučaju, neće proći bez ozbiljne frke. Javnost je dovoljno upućena u problem da će se vlast, dopusti li daljnje skrnavljenje digitalnog suvereniteta RH, sudariti s masovnim građanskim otporom. U toj činjenici valja prepoznati razloge zašto su i premijer Plenković i njegova berlinska domaćica Merkel ostali magloviti, zagonetni, nedorečeni... Cupkaju oko vruće kaše.

"Kratko smo razgovarali o toj temi", rekla je Merkel novinarima. "Dopustite mi kazati kakvo je njemačko stajalište... Privatne tvrtke su u Njemačkoj izgradile brojnu infrastrukturu. U nekim regijama se ne isplati raditi privatne investicije, zato i postoje EU fondovi." Ako su privatne tvrtke u Njemačkoj izgradile "brojnu infrastrukturu" - je li to poruka? -  što ne bi Deutsche Telecom posredstvom HT-a zaradio/zarađivao u Hrvatskoj, a EU su fondovi ionako dostupniji njemačkom ulagaču, nego hrvatskoj državi zajedno s njezinim udruženim poduzećima. Igra je to Davida i Golijata, s najizglednijim ishodom sasvim suprotnim od starozavjetnog.

Širokopojasni internet, osim što interesno intrigira domaću javnost, jamačno će biti novi kamen smutnje u vladajućoj koaliciji HDZ-a i Mosta.

Širokopojasni internet, osim što interesno intrigira domaću javnost, jamačno će biti novi kamen smutnje u vladajućoj koaliciji HDZ-a i Mosta. Naravno, ako se mostovci, opskrbljeni uvelike izborno nepripadnim statusnim častima i materijalnim slastima ne ugrizu za jezik. Kao u vezi s državnim plaćama (9999 kuna mjesečno), regionalnim preustrojem zemlje, zapošljavanjem kumova, nećaka, političke svojte na državnim poslovima... Most je za to da država gradi i uživa korist od internetske optičke mreže, a HDZ s rezervirano poručuje da se "o tome još mora razgovarati".

Plenkovićev "model"? Hrvatskim "europejcima" više od ičeg na svijetu godi kad ih "partneri" u Berlinu, Bruxellesu i povremeno u Washingtonu tapšaju po ramenima, pa - što košta kod kuće, neka košta. Lako je moguće da će rečeni "model" biti politički sofisticiranija inačica rješenja prethodne, propale HDZ&"domoljubi"&Mostove vlade Tihomira Oreškovića. Na samom izdisaju, kad više nikom nije ništa značila ni ta vlada niti oktroirani premijer bez legitimiteta, Banski su dvori najavili da će infrastrukturu za širokopojasni internet graditi privatni operateri. Baš kako je kancelarka Merkel sada sugerirala premijeru Plenkoviću. Oreškovićev plan sadržao je euronovac, ali i stanovit udio iz državnog proračuna.  

"Infrastruktura za širokopojasni internet je strateška za državu", oglasio se u Saboru Mostov zastupnik Nikola Grmoja, što u HDZ-u nije bilo dobro primljeno, ali nitko nije komentirao. "I to kad je u pitanju nacionalna sigurnost, ali i ekonomski interes, jer će na taj način i za sve operatere, a u konačnici i za naše građane pristup internetu postati jeftiniji. Tako ćemo pomoći da se ITC sektor razvija u Hrvatskoj. Tako će svi građani, bez obzira na to gdje u RH žive, dobiti jednako kvalitetan pristup internetu, čime će prestati diskriminacija žitelja manjih mjesta"

Ta bi izjava, doduše, pila vodu da je veliki koalicijski partner HDZ suglasan i da se građani ne sjećaju kako je Most u prethodnoj, propaloj vladi podržao oduzimanje posla državi za račun stranih privatnih investitora u širokopojasni internet. "Bilo je to turbulentno vrijeme, vrijeme sukoba u vladi, kad je i sama vlada pala, ali Most je od samog početka zagovornik ideje da je riječ o strateškom pitanju za državu", reče Grmoja u povodu javnih sumnji u vjerodostojnost naknadne pameti. I ne zastidi se.

Jamačno, bit će frke u ovoj igri s "modelima" izgradnje optičke mreže u RH "bez nove financijske obveze koja nije neophodna", interesima vlasnika stranih TK operatera i, nedajbože, korupcijskim mrkvama ispod stola domaćih političara.

Tim više, jer tvrdi, prenijela je televizija N1 Hrvatska Hinino izvješće iz parlamenta, da "Hrvatska postaje zarobljenikom međunarodnih interesnih skupina, navodeći primjer monopola jedne telekomunikacijske korporacije, koju nije htio imenovati". Plaši li se Grmoja da će mu skinuti zastupnički imunitet, pa ga onda ni Božo Petrov, Andrej Plenković i Kolinda Grabar-Kitarović zajedno neće spasiti od gnjeva Angele Merkel i Donalda Trumpa ponaosob ili zajedno, ako je mislio na HT ili Vipnet? Građani su u gadnoj gabuli s političarima koji, na smjenu, vode Hrvatsku, ako je samo polovica Grmojinih izjava Hini točna:

"Konkretan primjer je na području telekomunikacija, gdje se po dokumentiranim tvrdnjama sudionika ostvaruje potpuno nezakonita vladavina velike telekom kompanije, za koju se tvrdi kako naši sudovi u konkretnim slučajevima pronalaze vrlo sporna pa i apsurdna stajališta kako bi zataškali ponašanje koje narušava temeljne vrijednosti ovog društva. Iz javno dostupnih dokumenata neosporno je kako je spomenuta (nije ju imenovao, op.a.) međunarodna grupacij koja je prisutna u Hrvatskoj, u nama susjednim zemljama korumpirala političke stranke i pojedince s ciljem nelegalnih utjecaja na tržišnu utakmicu u tim zemljama."

Jamačno, bit će frke u ovoj igri s "modelima" izgradnje optičke mreže u RH "bez nove financijske obveze koja nije neophodna", interesima vlasnika stranih TK operatera i, nedajbože, korupcijskim mrkvama ispod stola domaćih političara. To je i financijski "posao stoljeća". Prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb, koji nisu medijski nezapaženi, internetske usluge na našem tržištu uprihodovale su 893,4 milijuna kuna samo u prva tri mjeseca 2016., što je na međugodišnjoj razini 4,8 posto više. Zlatna koka hrvatska, a zlatna jaja kusaju stranci? Kakva je to optika "nacionalnog interesa" umrežena u političkim glavama? Može li uopće biti obratno? Teško. Ne da vlasnik kokošinjca.

Ključne riječi: internet
<
Vezane vijesti