H-Alter
N. i K. Lowthrop, Foto: I. TurkovićN. i K. Lowthrop, Foto: I. Turković"Konferencije o dobroj ekonomiji radimo kako bismo pokazali da postoji drugačija ekonomija i poduzetništvo koja poštuje ljude, okoliš i ekosustav", rekao je Dražen Šimleša povodom održavanja četvrte Konferencije o dobroj ekonomiji krajem prošlog tjedna u Zagrebu.

"Živimo u vremenu u kojem nam ekonomija određuje niz društvenih dinamika što predstavlja svojevrstan problem jer društvu ne treba ekonomija kao svrha sama sebi, već da ispunjava njegove određene potrebe. Konferencije o dobroj ekonomiji radimo kako bismo pokazali da postoji drugačija ekonomija i poduzetništvo koja poštuje ljude, okoliš i ekosustav. Jako nam je važno da hrvatskoj publici donosimo priče koje već sada uspješno djeluju vodeći se tim načelima, a istovremeno mogu ispunjavati svakodnevne potrebe ljudi", istaknuo je Dražen Šimleša, znanstvenik i te upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju koju vodi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), organizacija koja je glavni organizator sada već četvrte po redu konferencije o dobroj ekonomiji, održane krajem prošlog tjedna u Zagrebu.

Ovogodišnja je konferencija o dobroj ekonomiji obuhvatila svu raznolikost dobre ekonomije, a programski je bila uređena da predstavi i lokalne i globalne primjere dobre ekonomije.

Misli globalno: dijeljenjem znanja do bržeg rasta dobre ekonomije

Dražen Šimleša: Živimo u vremenu u kojem nam ekonomija određuje niz društvenih dinamika što predstavlja svojevrstan problem jer društvu ne treba ekonomija kao svrha sama sebi, već da ispunjava njegove određene potrebe.

Dobra ekonomija je ove godine hrvatskoj publici po prvi put donijela predstavljanje mreže OuiShare koja na globalnoj razini okuplja inovatore, poduzetnike, aktiviste i razne druge praktičare kolaborativne ekonomije i ekonomije dijeljenja, a koja se u samo pet godina postojanja uspjela proširiti na čak 80 zemalja. Razlog tome je sve veća želja aktivnih pojedinaca iz najrazličitijih sektora da dijele informacije, znanje, resurse i vrijednosti. Na konferenciji je konektor mreže OuiShare Albert Cañigueral predstavio četiri različita modela kojima se na gradskoj razini može ostvariti bliska suradnja različitih sektora na stvaranju lokalne ekonomije, od Fab Lab do kolaborativnog grada, te osigurati uključenost građana u suodlučivanje o budućnosti njihovih sredina.  Na konferenciji smo dobili prikaz jedne takve ekonomije na razini grada Barcelone, trenutno jednog od najuzbudljivijih mjesta za nove ideje zbog gradske vlasti koja je otvorena na nove ideje i promjenu na participativni model upravljanja.

Rješenje koje donose kooperativne platforme (platform cooperativism) i pokret koji stoji iza ideje da se inovativne tehološke platforme nastale na principima ekonomije dijeljenja vrate u ruke onih koji na tim platformama i proizvode najveću vrijednost, publici dobre ekonomije predstavio je Thomas Dönnebrink, njemački konektor mreže OuiShare, ali i jedan od glavnih predvodnika ovog vizionarskog koncepta dobre ekonomije. Dönnebrink je prisutne uveo u polazišta ekonomije dijeljenja, pričao o povjerenju kao novoj valuti koju je dijeljenje trebalo potaknuti te problemima koji su nastali kada su takve online platforme prešle u ruke rizičnog kapitala i startup logike. Dobra vijest je da alternativa postoji: približavajući tradiciju zadrugarskog upravljačkog modela tehnologijama 21.stoljeća, model kooperativnih platformi omogućuje onima koji u ekonomiji dijeljenja najveću vrijednost generiraju, bili oni Uber vozači, Airbnb iznajmljivači i slično, da sami odlučuju u načinu rada platformi na kojima rade i da ih temelje na načelima solidarnosti, ekonomske demokracije i društvene učinkovitosti, a zaradu reinvestiraju ili na neki drugi način zadrže u lokalnoj zajednici.

U Bologni se gradska uprava obvezala surađivati s građanima u upravljanju javnim prostorima i uslugama, uključujući ih u neizostavan ekosistem modela City as Commons.

Posljednju je priču s globalnom perspektivom prestavio profesor Christian Iaione sa Sveučilišta Luiss u Rimu, a riječ je o  njegovom modelu upravljanja čitavim gradom kao zajedničkim dobrom, a koji svoju najširu primjenu trenutno ima u gradu Bologni. U Bologni se gradska uprava obvezala surađivati s građanima u upravljanju javnim prostorima i uslugama, uključujući ih u neizostavan ekosistem modela City as Commons koji je sastavljen od pet dionika: civilno društvo, škole i fakulteti, društveni inovatori, javna institucije i privatni sektor.

Djeluj lokalno: društvenom inkluzijom i odgovornim odnosom prema okolišu do uspješnih poslovnih priča

Tri lokalne priče koje je ugostila ovogodišnja konferencija o dobroj ekonomiji obuhvaćaju hotel Magdas iz Beča, hotel kojeg je predstavila njegova menadžerica Andrea Amman, a čija je većina zaposlenika u Austriju stigla kao izbjeglice ili imigranti. U stvaranje Magdasa od početka je bila uključena i cijela lokalna zajednica s ciljem otklanjanja društvenih predrasuda o skupinama kao što su imigranti i izbjeglice, te arhitekti i dizajneri koji su cijeli hotel pomogli izgraditi po principima održivog graditeljstva i opremiti recikliranim materijalima. Ovaj bečki hotel donosi jednu sasvim drugačiju priču u svijetu punom predrasuda i netolerancije: odnos prema ljudima koji bježe od ratova ili siromaštva ne može se temeljiti na zidovima i žicama, getoiziranju i izolaciji, nego upravo na obrazovanju i uključivanju.

"Izbjeglice imaju puno talenata, a mi smo htjeli dokazati da su svi dobrodošli raditi i pridonositi društvu jer se tako i sami osjećaju cijenjeno", rekla je Andrea Amman.

"Izbjeglice imaju puno talenata, a mi smo htjeli dokazati da su svi dobrodošli raditi i pridonositi društvu jer se tako i sami osjećaju cijenjeno", rekla je Andrea Amman.

Hill Holt Wood, ekološko poduzeće iz Velike Britanije predstavili su Nigel i Karen Lowthrop, njegovi osnivači koji su ovo danas najpoznatije društveno poduzeće u Velikoj Britaniji stvorili u šumi okolice Lincolna, u kojoj u to vrijeme nije postojalo ništa. Lowthropi su pričali o načinu održivog gospodarenja s preko 400 hektara šume od koje se proizvodi i njihov kvalitetan namještaj, o prirodnom graditeljstvu, održivom dizajnu, ali i terapeutskom djelovanju šume u kojoj pružaju pomoć osobama s mentalnim krizama.

Posljednju lokalnu priču ispričao je Luca Federici, radnik tvornice RiMaflow iz okolice Milana koju su, uslijed propasti do koje je dovela posljednja ekonomska kriza, preuzeli njeni radnici. Danas je tako tvornica koja je ostavljena u stečaju i bankrotu, na milost i nemilost špekulanata zemljištima i nekretninama, vodi hrabra grupa zadrugara radnika koji rade proizvode od recikliranih elektroničkih elemenata i materijala, vode ekološku tržnicu i razne druge projekte kojima predano rade na razvoju lokalne zajednice.

R. Mekhra, Foto. I. Turković
R. Mekhra, Foto. I. Turković

Prvi dan Četvrte konferencije o dobroj ekonomiji, posjetitelji su u format world cafea mogli popričati i čuti savjete nekih od najvećih stručnjaka u ovom području kao što su Rakhi Mekhra, poznata društvena poduzetnica iz Indije, osnivačica mHS CITY LAB-a, koja radi na razvoju inkluzivnih gradova u Indiji; Werner Wiartalla iz Berlina koji je publici predstavio strategije održivosti koje primjenjuje poznati društveno-kulturni centar ufaFabrik; Dženan Šarić iz Fondacije Mozaik koja radi na inovativnom modelu razvoja društvenog poduzetništva u BiH, te Audrey Pigot i Yoann Vandendriessche iz francuskog dizajnerskog kolektiva Biceps Cultivatus koji radi na open source modelu održive kuhinje zvanom Kitchen B.

Konferencija je ugostila i raspravu o hrvatskim socijalnim zadrugama Humana Nova, Martinov plašt i Druga prilika, te otvoreni dijalog o grupnom financiranju (crowdfunding) za društvena poduzeća i zadruge, kao i radionicu pripreme crowdfunding kampanje koju je vodila hrvatska Crowdfunding Academy.

Konferencija o dobroj ekonomiji će hrvatskoj publici nastaviti približavati teme dobre ekonomije te dovoditi svjetski poznate pokretače društveno-ekonomskih promjena. Sve dodatne informacije o dobroj ekonomiji, kao i predavanja s ovogodišnje konferencije bit će dostupna javnosti na Facebook stranici Zadruge za dobru ekonomiju.

Ključne riječi: ZMAG, dobra ekonomija, Dražen Šimleša
<
Vezane vijesti