terselic_documenta.hr_copy72684.jpgIzrečena kazna Radovanu Karadžiću postat će važna za izgradnju povjerenja samo ako patnju žrtava priznaju političari i društva post-jugoslavenskih zemalja, priopćili su jučer iz Documente povodom prvostupanjske presude Radovanu Karadžiću po kojoj je osuđen na 40 godina zatvora.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) izreklo je osuđujuću prvostupanjsku presudu Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske, nakon petogodišnjeg suđenja i osamnaestomjesečnog razmatranja dokaza i vijećanja o krivici ili nevinosti optuženog.

Iz Documente navode kako su žrtve od tog sudskog vijeća očekivale kaznu doživotnog zatvora s obzirom na već izrečene kazne u drugim predmetima pred MKSJ, za zločine počinjene u Sarajevu, Prijedoru i Srebrenici, te imajući u vidu Karadžićevu političku odgovornost.

"Ova će kazna postati važna za izgradnju povjerenja samo ako patnju žrtava priznaju i političari i društva post-jugoslavenskih zemalja, Karadžić je osuđen temeljem individualne odgovornosti, u kontekstu četiri povezana udružena zločinačka pothvata, za genocid, zločine protiv čovječnosti po svim točkama optužnice i kršenje zakona i običaja ratovanjauključujući izabrane predstavnike Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, koji bi umjesto posve neprimjerenog imenovanja studentskog doma na Palama prema osuđenom ratnom zločincu trebali učiniti sve za obeštećenje obitelji žrtava", smatraju iz Documente.

Karadžić je osuđen temeljem individualne odgovornosti, u kontekstu četiri povezana udružena zločinačka pothvata, za genocid, zločine protiv čovječnosti po svim točkama optužnice i kršenje zakona i običaja ratovanja.  

Iako je Karadžić osuđen za genocid u Srebrenici, oslobođen je optužbi za genocid u sedam općina (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik) u kojima je po navodima optužbe razina zločina eskalirala do genocida. Documenta podsjeća kako je identičan stav Sud donio nešto ranije u pravomoćnim predmetima Stakić i Brđani.

Radovan Karadžić pored Mladića, djelovao je i u dogovoru s drugim sudionicima zločinačkih pothvata, uključujući: Momčila Krajišnika, Slobodana Miloševića, Biljanu Plavšić, Nikolu Koljevića, Miću Stanišića, Momčila Mandića, Jovicu Stanišića, Franka Simatovića, Željka Ražnjatovića i Vojislava Šešelja, Stanislava Galića, Dragomira Miloševića, koristeći se, prije svega za neposredno počiniteljstvo, političkom i državnom strukturom bosanskih Srba, pripadnicima MUP-a, VRS-e JNA, VJ-e, TO-e, MUP-a Srbije, srpskih paravojnih snaga i dobrovoljačkih jedinica iz Srbije i iz Bosne, kao i lokalnim bosanskim Srbima, što je Sud utvrdio izvan razumne sumnje.  

aem_copy74368.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta 'U dnevnom ritmu' koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
<
Vezane vijesti