Foto: I.U.Foto: I.U.Ljudi koji žive u manjim domovima često posjeduju manje stvari, troše manje energije i manje plaćaju režije. Nije zato neobično da u doba suočavanja s ekonomskom, energetskom i ekološkom krizom u svijetu raste pokret življenja u vrlo malim kućama. "Oduševljen sam time koliko malo zapravo trebam, a da bih bio zadovoljen i zadovoljan", kaže Ivan Uravić, Zagrepčanin koji je život u stanu zamijenio malim pokretnim domom koji je sam izgradio.

Zašto smo zapravo spremni dizati kredite na trideset godina, prepustiti polovicu života tajanstvenim polugama tržišta novca, zašto se tako često nerviramo zbog majstora i kupaonica, beskonačno dugo biramo pločice ili kauče? Kada i kako je fizički dom postao središnja točka naših života, važnija i od našeg tijela i našeg duha? Svatko treba imati dom, ali kakav je taj dom? Je li život u domu drugačijem od onih na koje smo navikli uistinu manje ili više? Sve si više ljudi u zapadnom svijetu počinje postavljati slična pitanja. Zajednica ljudi koji se namjerno odlučuju na život u minijaturnim domovima raste i polako prerasta u pravi pokret, a dobiva i prve poklonike u Hrvatskoj.

ivan_kuca.jpg

Jedan od njih je informatičar i glazbenik Ivan Uravić, koji se nakon deset godina života u stanu u Zagrebu preselio u drvenu kućicu na kotačima koju je sam izgradio. Inspiraciju za kućicu koja ima svega šest kvadrata plus galeriju za spavanje, dobio je proučavajući na internetu pokret malih pokretnih domova.

"Kao mladoj osobi koja treba donijeti smislene odluke o svojoj stambenoj i financijskoj budućnosti, za mene je to ujedno i jedna praktična studija kroz koju sam pobliže ispitao svoje potrebe, želje, ali i svoja životna uvjerenja", kaže Ivan.

Mobilne domove moguće je graditi na brojne načine. Ivan je kupio staru kamp kućicu, uklonio kompletnu konstrukciju sve do nosive platforme, na kojoj je onda izgradio svoju kućicu. Na početku gradnje imao je malo graditeljskog iskustva, koje je stekao povremeno pomažući prijateljima Manji domovi zahtijevaju potrošnju manje građevinskog materijala i manje troše zemlju. Ljudi koji žive u manjim domovima u prosjeku troše manje novca, posjeduju manje stvari i troše manje energijepri izgradnji njihove kuće. Trošak izgradnje kuće iznosio je 13 tisuća kuna, u što su ubrojeni troškovi kupovine platforme, svih materijala i nekih alata.

"U početku sam jako podcijenio vrijeme potrebno za izgradnju. Kućicu sam gradio u tipičnom danu nakon kraja svojeg dnevnog posla, a od početka do kraja izgradnje prošlo je petnaest mjeseci. U tom razdoblju gradnja je imala dvije zimske pauze, u kojima se pola godine nije ništa radilo. Sve u svemu, uz redovni osmosatni dnevni posao, bez prethodnog iskustva, trebalo mi je devet mjeseci za samu izgradnju kućice, ali u gradnji sam pronašao i puno praktičnih dobrobiti za sebe, naučio sam raditi s drvom, koristiti mnoge alate i sagraditi nastambu vlastitim rukama", opisuje.

Vlasnici malih domova pronalaze razne kreativne načine kako u malo kvadrata smjestiti sve komfore koje žele. Ivan se odlučio za skromnost, pa njegova kućica sadržava jednostavnu tuš kadu, galeriju s krevetom, osnovnu opremu za kuhanje, malu smočnicu i nekoliko spremišnih prostora. Zato mnogo vremena provodi vani, u vrtu s povrćem i voćnjakom, a izvan kućice je smješten i kompostni WC.

Iako bi s fotonaponskim ćelijama mogao dobiti stalan izvor električne energije, odlučio se živjeti bez tog komfora. Koristi tek jedan akumulator Kao i s kampiranjem, morate dobro razmisliti gdje ćete parkirati svoj dom kako se ne biste našli u problemima sa zakonom koji ne gledaju dobrohotno na "alternativno stanovanje"za rasvjetu po noći.

"Veliki dio svog dana provodim radeći za kompjuterom u poslovnim prostorima, pa mi ne nedostaje ni kontakt s računalom, ni pristup medijima, ni informacijama. Vrlo, vrlo je ugodno i na puno načina prirodno uživati u toj jednostavnosti i miru tišine na kraju jednog dana. Primjećujem na sebi neke dobre učinke 'detoksikacije' od sadržaja medija i žurbe koje potiče konzumerizam u širem smislu, i oduševljen sam time koliko malo zapravo trebam, a da bih bio zadovoljen i zadovoljan", ističe pak Ivan zašto je odlučio živjeti bez struje, ali i vodovodnog priključka. Njegov dom, naime, sada smješten je na jednom skrovitom javnom prostoru u gradu Zagrebu. Tu ima pristup javnoj vodnoj pumpi, i tu vodu koristi za piće i higijenske potrebe.

Promjenom načina stanovanja naš je sugovornik znatno smanjio životne troškove. Ne plaća više većinu stambenih troškova i režija koje je prije plaćao. Zimi se grije pomoću plinske peći, uz mnogo nižu cijenu od cijene grijanja u stanu preko toplane.

"Ipak, još plaćam najam garaže koju koristim kao glazbeni studio i povremeni uredski prostor, tako da imam taj mjesečni trošak. Također, s Ivan Uravić: "Primjećujem na sebi neke dobre učinke 'detoksikacije' od sadržaja medija i žurbe koje potiče konzumerizam" obzirom da moj vrt zasad ne donosi znatne  prinose, još uvijek plaćam svu svoju hranu", kaže ovaj Zagrepčanin koji sada živi u puno izravnijem kontaktu sa suncem, kišom, snijegom i hladnoćom nego što je uobičajeno za stanovnike grada.

"To je prednost u jednim, a nedostatak u drugim situacijama. Proljeće je iznimno ugodno, s puno više slobode kretanja i izloženosti prirodi, dok je zimi nešto manje komotno u tom domu bivati, i sporije se vrše sve aktivnosti. Kako je moj dom vrlo malen čak i u usporedbi s tipičnim minijaturnim pokretnim domom, ne uspijevam u njemu izvoditi sve svoje redovne i dnevne fizičke vježbe. Također, moja je kuhinja ograničenih mogućnosti. Nisam do sada uložio baš puno truda u njezinu učinkovitost, pa je za sada korištenje kuhinjskog pribora sasvim bazično", opisuje.

Dom poput Ivanovog moguće je registrirati i prevoziti kao i obične kamp kućice. U slučaju da je riječ o gradnji na platformi stare kamp kućice, usklađivanje je definirano pravilnicima poput "Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama". Iako je Ivan proučio sve mogućnosti registriranja kuće, zasad je nije registrirao pa je još ne može samostalno prevoziti po cesti, ali ju je moguće prevoziti pomoću auto vuče i ovlaštenih službi za prijevoz vozila.

Prednost je mobilnog doma naravno u tome što može mijenjati lokaciju. Međutim, kao i s kampiranjem, morate dobro razmisliti gdje ćete parkirati svoj dom kako se ne biste našli u problemima sa zakonom koji ne gledaju dobrohotno na "alternativno stanovanje". Naime, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti dozvoljava kampiranje, pod što su svrstane i pokretne kućice, samo u službenim kampovima i na mjestima koje lokalna samouprava odredi kao "mjesto za kampiranje izvan kampova". 

Ivanov dom smješten je na skrovitom javnom prostoru.
Ivanov dom smješten je na skrovitom javnom prostoru.

Iako je sigurno da se ne možemo svi preseliti na javne površine i da rješavanje pitanja prebivališta i boravišta zahtijeva određenu kreativnost, pokret malih domova šalje poruku širu od onih na osobnoj razini, kao što je smanjenje troškova života.

Kako navode na stranici zadruge za promicanje manjih alternativnih domova iz SAD-a Small Homes Society, manji domovi zahtijevaju potrošnju manje građevinskog materijala i manje troše zemlju. Ljudi koji žive u manjim domovima u prosjeku troše manje novca, posjeduju manje stvari i Ivan se odlučio za skromnost, pa njegova kućica sadržava jednostavnu tuš kadu, galeriju s krevetom, osnovnu opremu za kuhanje, malu smočnicu i nekoliko spremišnih prostoratroše manje energije, ukratko žive održivije živote s manjim ekološkim otiskom.

Kako naglašava naš sugovornik, oni koji se odlučuju za "dobrovoljno minijaturno življenje" podsjećaju nas da "kvaliteta života nije istoznačnica s kvantitetom, bilo novca stvari ili prostora, a u što nas konzumeristički mehanizam aktivno i neumorno pokušava uvjeriti".

"Komfor nije stvar materijalnog obilja, nego zadovoljstva unutarnje sigurnosti. Uistinu je tako. Nakon zadovoljenja osnovnih materijalnih potreba, najvažniji je unutarnji doživljaj života", zaključuje Ivan Uravić.

Više o gradnji malog pokretnog doma saznajte ovdje.


 

aem_copy35655.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija). 

<
Vezane vijesti