Foto: PrtscFoto: PrtscSvake se godine na Praznik rada prisjećamo masakra koji se početkom svibnja 1886. godine dogodio na čikaškom trgu Haymarket kada je na masovan radnički prosvjed za osmosatno radno vrijeme vlast poslala jake policijske oružane snage. Ovaj nas događaj podsjeća na to da radnička prava nisu poklonjena ili pružena dobrohotnošću kapitalista, već su teškim naporima izborena. "Naša je dužnost – bez obzira jesmo li zaposleni ili nezaposleni, studiramo li ili smo u mirovini – podržati borbu za radnička prava, solidarnu, globalnu i univerzalnu", poručuju iz GOOD inicijative.

"I danas velik broj ljudi radi u neadekvatnim pa i za zdravlje štetnim radnim uvjetima, za plaće ili naknade koje im ne omogućuju dostojanstven život. Diljem svijeta iskorištava se dječji rad, a žene u cijelom svijetu obavljaju različite oblike neplaćenog rada, u vlastitim ili tuđim kućanstvima, u izvaninstitucionalnoj skrbi, u uvjetima potlačenosti i ekonomske neravnopravnosti. Mnogi ljudi rade neprijavljeni i u prekarnim uvjetima više od osam sati dnevno, bez adekvatnog sustava socijalne sigurnosti i bez adekvatno riješenog stambenog pitanja", stoji u Otvorenom pismu GOOD inicijative.Napominje se kako je potrebno podići ukupnu kvalitetu obrazovanja, povećati izdvajanja za obrazovanje i znanost te istraživanje i razvoj i staviti učenika i studenata u središte reforme 

Pismo podrške sindikalnom organiziranju šalju povodom Praznika rada. Ističu kako su izrazito nesigurni oblici zapošljavanja postali više pravilo nego izuzetak, plaće su u mnogim sektorima nedovoljne za život, a prečesto se događalo da nisu ni isplaćene. Dokle god strepe za svoja radna mjesta, radnice i radnici su u neravnopravnim pregovaračkim pozicijama u odnosu na poslodavce.

"Mladima se potpisivanje prvog ugovora o radu sve češće čini kao teško ostvarivi san i prisiljeni su pristajati na razne oblike iskorištavanja. Zanemarivanjem razvoja sustava javnog obrazovanja i uništavanjem zdravstvenog sustava kvalitetne usluge postaju sve nedostupniji širem krugu ljudi, a kao rješenje se sugerira privatizacija, kojom bi se neravnopravnosti dodatno produbile. Mirovine su u Hrvatskoj među nižima u Europi, a umirovljenici među socijalno najugroženijim društvenim skupinama. Očito nam trebaju reforme – ali ne bilo kakve, nego takve koje u svoje središte stavljaju dobrobit i socijalnu sigurnost ljudi", stoji u pismu.Izrazito nesigurni oblici zapošljavanja postali više pravilo nego izuzetak, plaće su u mnogim sektorima nedovoljne za život, a prečesto se događalo da nisu ni isplaćene

Napominje se kako je potrebno podići ukupnu kvalitetu obrazovanja, povećati izdvajanja za obrazovanje i znanost te istraživanje i razvoj i staviti učenika i studenata u središte reforme – reformu koncipirati i provesti zbog mladih i društva u cjelini.

"Pritom podizanje kvalitete obrazovanja – uključujući provedbu cjelovite kurikularne reforme – treba ići pod ruku s demokratizacijom i olakšavanjem pristupa obrazovanju, kao i s demokratizacijom funkcioniranja samih obrazovnih institucija. Dugo odgađana obrazovna reforma ne treba služiti samo kao sredstvo povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada, nego treba podržati razvoj svih potencijala osobe, njeno društveno uključivanje kao i solidarnost i društveni razvoj. Ostvarivo je to jedino kroz uključivanje građanskog odgoja i obrazovanja kroz koji će mladi osvijestiti važnost zauzimanja za radnička prava, solidarnost i ekonomsku jednakost", zaključuju iz inicijative.

<
Vezane vijesti