Od propasti civilizacije, ekoterorizma, namjernog smanjivanja vijeka trajanja proizvoda, do dupina i urbanog vrtlarstva, ovogodišnji ZagrebDox među 150 dokumentarca na programu prikazat će i nezanemariv broj doxa koji se bave čovjekovim mjestom u ekosustavu Zemlje razbacanih po raznim programima festivala.

S neodrživim pritiskom na resurse, smanjenjem bioraznolikosti, neučinkovitim međunarodnim pregovorima u vezi klimatskih promjena, odbijanjem promjene dubinski pogrešnog životnog stila bar u većem dijelu zapadne polutke, unatoč don kihotima koji se usude boriti protiv vjetrenjača, moćnih lobija zločestih korporacija, agrobiznisa, energetskih lobija i sličnih zlica, čini se da civilizacija brzo odlazi kvragu pa nije neobično da su to teme koje sve više intrigiraju autore dokumentarnih filmova. Tako će i ovogodišnji ZagrebDox, koji će se održati od 26. veljače do 4. ožujka u Movieplexu Centra Kaptol, među 150 dokumentarca prikazati i nezanemariv broj "zelenih" doxa, razbacanim po raznim programima festivala.

Ovoga tjedna je na godišnjem sastanku Američke asocijacije za unaprjeđenje znanosti u Vancouveru Helsinki group, koalicija znanstvenika, filozofa i aktivista za prava životinja, objavila deklaraciju o pravima dupina za koju se nadaju da će jednog dana biti ugrađena u zakon. Tvrde da dupine treba smatrati "ne-ljudskim osobama" i vrednovati ih kao pojedince. "S etičkog stajališta, ozljeđivanje, smrt ili zarobljavanje dupina je pogrešno", ustvrdili su. A upravo će priča o dupinima koji obavljaju posao psihoterapeuta otvoriti ovogodišnji festival u nedjelju u 20 sati. Dječak dupin, film izraelskih autora Danija Menkina i Yonatana Nira, u 72 minute progovara o teškim posljedicama ljudskog nasilja, ali i velikim iscjeliteljskim potencijalima prirode. Tinejdžeru Moradu iz arapskog sela na sjeveru Izraela, nakon brutalnog fizičkog napada um je odlutao od stvarnosti. Psihijatar je predložio da ga se smjesti u ustanovu za posebnu skrb, ali Moradov je uporni otac odlučio pokušati terapiju s dupinima. Prodao je imovinu i napustio posao te odveo Morada u 500 kilometara udaljeni centar s dupinima koji vode Francuzi u gradu Eilatu na Crvenom moru. Čak četiri godine kamera prati Morada kako i metaforički i doslovno uranja među dupine. Dokumentarac koji je već osvojio nekoliko nagrada natječe se u Međunarodnoj konkurenciji, a na programu je u ponedjeljak u 16 sati i u srijedu u 17 sati.

Nakon što smo na posljednjem Human Rights Film Festivalu u prosincu imali priliku vidjeti sjajni film koji problematizira takozvani ekoterorizam, film Marshalla Curryja Ako i jedno stablo padne: Priča o Fronti za oslobođenje Zemlje, ZagrebDox u programu Kontroverznog Doxa u četvrtak u 22 sata donosi Ispovijedi ekoterorista, autora Petera Jaya Browna.

"Ekoterorist" je u ovom slučaju Paul Watson, kapetan i osnivač male, ali u javnosti vidljive, radikalne organizacije posvećenu zaštiti mora, The Sea Shepherd Society. Watson je sudjelovao i u osnivanju Greenpeacea, ali kako je kritizirao po njegovom mišljenju premiroljubive metode te organizacije, izbačen je iz upravnog odbora što je dovelo do osnivanja Sea Sheparda. Watson se već trideset godina nekonvencionalnim metodama i direktnom akcijom bori protiv kitolova, ubijanja tuljanja i sličnih zločina, pa su ga japanska vlada i neki kanadski političari prozvali teroristom. Kako su aktivisti Fronte za oslobođenje zemlje iz filma Marshalla Curryja stekli simpatije publike, očekujemo da će i ovdje publika izabrati stranu i teroristima proglasiti one koji krvoločno ubijaju morske sisavce radi profita, a ne onog koji ih u tome pokušava spriječiti.

U program Stanje stvari pronašli smo tri zelena uratka. Francuski film Zavjera oko žarulje ne bavi se životinjama, već "planiranim zastarijevanjem". Cosima Dannoritzer, redateljica koja se specijalizirala za povijest, ekologiju i znanost, potražila je odgovor na pitanje zašto se milijuni kompjutera širom svijeta bacaju umjesto da se poprave, postoje li žarulje koje nikad ne pregorijevaju, ima li istine u dojmu da se danas stvari kvare mnogo prije nego nekad. U srijedu u 19 sati saznat ćete da priča o roku trajanja vašeg kompjutera počinje još u 1920-im godinama kada je osnovan tajni kartel koji će ograničiti vijek trajanja sijalice sa žarnom niti. Predmet koji se odbija istrošiti tragedija je za biznis, shvatili su već tada poduzetni poduzetnici, te krenuli u namjerno kraćenje životnog vijeka proizvoda kako bi se zajamčila potražnja.

Osim što nas ovakva smišljena urota protiv potrošača brže oslobađa novca, ona donosi i puno šire posljedice po okoliš, dovodi do preiscrpljivanja resursa, a ovakva potrošačka kultura na kraju bi nas mogla dovesti i do propasti civilizacije.  Neki smatraju da će to biti vrlo brzo s obzirom da veliki ciklus drevnog majanskog kalendara završava 21. prosinca 2012. godine. Upravo time bavi se film Srce neba - srce zemlje.

Erica Blacka i Frauke Sandig koji su pratili šest mladih Maja u njihovom svakodnevnom životu i obredima, otkrivajući njihovu odlučnost da se odupru uništavanju svoje kulture i okoliša. Što su autori zaključili o kraju civilizacije, pogledajte u subotu u 21 sat.

U Stanje stvari uvršten je i film koji bi mogao privući dosta zagrebačke publike, Farma u kamionetu, u utorak u 19 sati. Inicijative urbanog vrtlarstva sve se više pokreću i po Zagrebu, pa će biti zanimljivo vidjeti kako uspijeva zelenilo u američkom velegradu. Naime, autor Ian Cheney zasadio je povrće u prikolici svoga kamioneta i krenuo obilaziti New York u potrazi za urbanim vrtlarima. Kako tvrdi najava filma, "Farma u kamionetu" potiče gledatelje da razmišljaju o urbanom povrtlarstvu i da razmisle treba li održivosti i doza otkačenosti da bi bila doista održiva. I može li grad sam sebe prehraniti.

U Regionalnoj konkurenciji natječe se film Antonete Kastrati i Casseyja Coopera Johnsona koji je već osvojio nagradu Green Dox na prošlom izdanju Dokufesta u Prizrenu. Kraljevstvo ugljena istražuje tko će imati koristi od gradnje termoelektrane Novo Kosovo u najmlađoj, ali i najzagađenijoj europskoj zemlji. Kako se pod Kosovom kriju pete najveće naslage lignita na planeti, to nije moglo izmaći sanjarima profita te vlasti planiraju davanje koncesije na rezerve tog inače najprljavijeg mogućeg ugljena, stranom investitoru i izgradnju treće termoelektrane. Kako se sve te prljave aktivnosti planiraju blizu glavnog grada autori su se dali u istraživanje mogućih utjecaja na gospodarstvo, zdravlje i okoliš. Nisu se zaustavili samo na popisu šteta već su se i zapitali tko će od ovakvih aktivnosti imati koristi te postoje li potencijalni alternativni izvori energije na Kosovu. Kako se i u Hrvatskoj planira gradnja nove termoelektrane, Plomina 3, ovaj film ne bi trebalo propustiti. Može se pogledati u utorak u 13 sati te u subotu u 16 i u 20 sati.

kraljevstvo_ugljena.jpg kraljevstvo_ugljena.jpg

Još jedan čini se iznimno zanimljivi dox u natjecateljskom programu, ali onom međunarodnom, govori o zajednici prostitutki koje žive i rade na 100 metara dugom i 10 metara širokom otočiću u Bengalskom zaljevu. Loše vrijeme Giovannija Giommija pokazuje kako osim problema povezanih sa stigmom načina na koji zarađuju za život, ove žene muči još jedan ozbiljni problem. Naime, otok je tako malen da je ozbiljno pogođen klimatskim promjenama. Rast razine rijeka, erozija tla i cikloni neprekidno razaraju ono što je preostalo od otoka, a posljednjih 65 žena koje tamo žive bore se za svoje kuće, budućnost svojih obitelji i dalje traže pravu ljubav. Koliko u tome uspijevaju pogledajte u srijedu u 15 sati, u četvrtak u 20 sati ili u petak u 20 sati.

Iz retrospektive baltičkog dokumentarca dva se filma bave čovjekom i njegovim okolišem. U petak u 14 sati ZagrebDox donosi Zemlju snova. H-Alter vas je nedavno odveo na Jakuševac, a sada kroz kameru Laile Pakalnine imate priliku pogledati još jedno smetlište, ovaj put u Latviji, gdje autorica nalazi neočekivan život, nevjerojatan broj kukaca, gmazova, ptica i sisavaca u međusobnoj borbi na život i smrt koji tom svijetu daju neku čudnu privlačnost.

lose_vrijeme.jpg lose_vrijeme.jpg

Iz Latvije dolazi i živopisna priča o odnosu ptica i gradskih stanovnika, Krov na mjesečevom putu, autora Marisa Maskalansa i Andisa Mizissa. 200 parova čigri iz Rige zadnja su preostala populacija tih ptica u sjevernoj Europi, međutim milijun stanovnika latvijskog glavnog grada nije uvijek sretno što su baš njima ostale ptice.

Još se nekoliko filmova bavi suživotom s drugim dijelovima prirodnog svijeta, kao film Titusa Faschine Blizina neba koji donosi priču o jednom o posljednjih planinskih pastira u Europi, Dumitruu s Transilvanijskih Alpi u Rumunjskoj. U zagrljaju Rijeke Nicolasa Rincona Gillea govori pak o seljacima koji žive uz nadjulju kolumbijsku rijeku, a u Autorskoj retrospektivi Jaya Rosenblatta pogledajte pseći dokumentarac  Bremenit trenutak. Još jedan film o odnosu životinje i čovjeka pogledajte u programu Happy Dox u petak u 21 sat. Buck, redateljice Cindy Meehl, bavi se odnosom čovjeka i konja, a film je već nagrađen na poznatom Sundance festivalu.

Krug zatvara film Četiri jahača Rossa Aschcrofta u kojem 23 svjetska intelektualca u 97 minuta iznose svoje mišljenje o suvremenom kapitalizmu, među njima i neki koji promišljaju utjecaj kapitalizma na ekosustav. "Živimo u doba posljedica. Zapadno carstvo pokazuje znakove zamora i došlo je vrijeme za temeljito preispitivanje", zaključuje film, a ekolog Satiš Kumar kaže: "Ono što su ljudi stvorili, ljudi mogu i promijeniti." Samo, hoćemo li?

Ključne riječi: ZagrebDox
<
Vezane vijesti

Pošaljite komentar

Komentari

  • #1 Storm 23.02.2012.
    Kvalitetni i aktualni filmovi kao i svake godine, svaka čast! Baš me zanima ovaj dokumentarac o Watsonu.
  • #2 Storm 23.02.2012.
    Btw šteta što nema odličnog dokumentarca koji je izašao krajem prošle godine pod nazivom Forks over knives o veganskoj prehrani.