Što čovjek mora učiniti kitu ubojici da bi ta životinja ubila troje ljudi i zašto mali budistički redovnik iz Butana očekuje da mu televizor donese sreću, samo su neka od pitanja na koja odgovaraju ovogodišnji dokumentarci na "ZagrebDoxu".

I ovogodišnji će ZagrebDox, koji će se održati od 23. veljače do 2. ožujka u Cineplexxu Centra Kaptol, među 150 dokumentarca prikazati i nezanemariv broj doxa koji se bave propitivanjem odnosa čovjeka prema drugim oblicima života ili potkopavanjem vlastite budućnosti. Pročitajte što smo sve pronašli po raznim programima festivala.

Žirafa Marius platila je nedavno životom u danskom zoološkom vrtu jer je po nekoj ljudskoj logici bila "višak". Međutim, koliko god logikom opravdavali ubojstvo mlade žirafe, to i dalje čin ne čini etički opravdanim. Ovaj je događaj koji su mnogi dijelili po duštvenim mrežama, prošao kao neiskorištena prilika za povećanje svijesti o besmislenosti i neetičnosti samih zooloških vrtova gdje se životinje drže u zatočenistvu radi ljudske zabave. Novu prilika da se osvijestimo po ovom pitanju nudi dokumentarac Kit ubojica koji će se natjecati u Međunarodnoj konkurenciji ZagrebDoxa. Američka redateljica Gabriela Cowperthwaite pozabavila se višestruko tragičnom pročom o Tilikumu, kitu ubojici, koji je s dvije godine uhićen u vodama oko Islanda da bi završio u američkim morskim zabavnim parkovima. U dokumentarcu ćete saznati, naravno iz manjkave ljudske perspektive, što ovim životinjama čini tridesetogodišnje zatočeništvo. "Da vas stave u kadu na 30 godina, ne biste li i vi postali malo psihotični", pita nas u filmu jedna od sugovornica. Tilikum je, naime, sudjelovao u ubojstvu troje ljudi, dvoje trenera i jednog posjetioca, međutim, ni gubitak ljudskih života nije natjerao unosnu američku industriju da prestane zarađivati na njegovom životu te on i danas životari u SeaWorldu u Orlandu na Floridi.

Inače, svim kitovima je sluh izuzetno važno osjetilo, neke vrste kitova s obala Norveške mogu komunicirati s rođacima na obalama SAD-a, a mučimo ih nepresušnim izvorima buke u njihovom prirodnom okruženju. I u Jadranu su nedavno vršena seizmička snimanja u potrazi za naftom i plinom koja pripadnicima porodice kitova stvaraju zvučno okružje kao da žive usred stalnog zračnog bombardiranja. Zamislite život tih osjetljivih životinja u morskim parkovima gdje su izloženi ne samo skučenom prostoru već i stalnoj nemilosrdnoj buci ljudske zabave, pljeskanja i navijanja? Pogledajte film o Tilikutu i čovjeku, vrsti koja ne poznaje empatiju za druge oblike života. 

ghost.jpg ghost.jpg

Nisu naravno baš svi ljudi bez suosjećanja. Jedna od te manjine je fotografkinja Jo-Anne McArthur koja već petnaest godina kroz fotografski projekt "We Animals" pokušava skrenuti pozornost na nemilosrdno pretvaranje živih bića, ono što ljudi nazivaju prehrambenom, zabavnom, modnom i istraživačkom industrijom. Redateljica Liz Marshall pratila je McArthur godinu dana kroz Kanadu, SAD i Europu. Dokumentarac Duhovi u našoj mašini koji će biti prikazan u programu Stanje stvari, vodi nas u akvarije, ali i farme pilića i ovaca, borbe s bikovima, istraživačke laboratorije farmaceutske industrije, klaonice, azile za životinje, utrke pasa i mnoga druga mjesta koaj su natjerala redateljicu da se upita jesu li neljudske životinje roba koju se može posjedovati i iskorištavati ili su osjećajna bića koja zaslužuju prava? 

Još jednog redatelja koji gostuje u programu Stanje stvari životinje su odvele u svijet dokumentarnih filmova. Biolog, instruktor ronjenja i podvodni fotograf Rob Stewart u svom se prvom dokumentarcu Sharkwater bavi morskim psima, vrsti na rubu opstanka, a razmišljanja o njima odvela su ga do propitivanja budućnosti cijelog ekosustava. Tako je nastao film koji ćemo vidjeti na ZagrebDoxu, Revolucija, koji od koraljnih grebena Papue Nove Gvineje i krčenja šuma na Madagaskaru do najvećeg i najrazornijeg projekta u kanadskoj Alberti, traži odgovor na pitanje ima li uopće nade za opstanak ekosustava kakvog mi poznajemo.

Jedan od filmova za koje će se bez sumnje tražiti ulaznica više je Pjesma iz šume njemačkog redatelja Michaela Oberta. U srednjoafričkoj prašumi Obert prati Amerikanca Louisa Sarna koji je prije 25 godina došao snimiti glazbu plemena lovaca i sakupljača Pigmeja Bayaka i ostao. Overtove kamere prate Sarna koji u posjetu jendoj drugoj džungli, njujorškom betonu, vodi sina, trinaestogodišnjeg Samedija koji prvi put upoznaje ono što mi volimo nazivati civilizacijom. Poetični dokumentarac koji je nagrađen na IDFA-i 2013, Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu, i u Zagrebu se natječe u međunarodnoj konkurenciji.

Među filmovima koji će se boriti za Veliki pečat je i film švedskog redatelja Daniela Dencika Ekspedicija na kraj svijeta. Dencik se ukrcao na jedrenjak s tri jarbola sa skupinom umjetnika i znanstvenika i ambicija koji bilježe i istražuju dio svijeta u nestajanju, otapajući masiv sjeveroistočnog Grenlanda. 


happiness-posterdef.jpg happiness-posterdef.jpg

Još malo prirodnih katastrofa donosi novi film Oscarom nagrađene redateljice i scenaristice Jessice Yu, koja se nakon Neugodne istine i Hrana d. d., upustila u istraživanje stanja vodnih resursa u svijetu. Dokumentarac Posljednji poziv u oazu bit će prikazan u programu Stanje stvari.

Da ne bi sve bilo u znaku katastrofe brine se program Happy Dox. Tu smo pronašli film grčkog redatelja Nikosa Dayandasa koji je u brutalnim kapitalističkim sustavom pregaženoj zemlji pronašao udaljeni otok Ikariju, gdje se mladi nezaposleni Atenjani od lokalaca uče životu na zemlji i sa zemljom, te vrijednostima dijeljenja i zajednice.

A zemlja koja ne mjeri uspjeh BDP-om već bruto nacionalnom srećom, Butan, malo kraljevstvo u visinama Himalaja i prva zemlja koja se proglasila povratak na stopostotnu organsku poljoprivredu, ipak se polako spaja sa svijetom. Tako se i zabačeno selo Laya priprema za dolazak električne energije, pa jedan od stanovnika odlazi u grad nabaviti prvi seoski televizor. Sa sobom vodi nećaka, osmogodišnjeg budističkog redovnika, koji na pitanje radatelja Thomasa Balmesa "Hoće li ti TV donijeti sreću?" odgovara s "da". 80 minuta filmske fotografije kakvu samo Himalaja stvara možda ipak nekog natjera da ugasi televizor i potraži ljepotu u svijetu koji nestaje.

Ključne riječi: ZagrebDox, dokumentarni film
<
Vezane vijesti