Gnoj Zelene revolucije

08.02.2010. Marina Kelava Ekologija Komentiraj Print

Vandana Shiva u intervjuu za H-alter: "Zelena revolucija koju promoviraju korporativni fondovi poput Rockefeller fondacije i Fondacije Billa Gatesa u Africi kroz AGRA-u (Alliance for Green Revolution) produbljuje, a ne rješava problem. Kad se jednom novac počne kretati, počne i uništavanje prioriteta zemlje."

Vandana Shiva doktorirala je iz područja fizike na Sveučilištu Zapadnog Ontarija u Kanadi. Poznata je filozofkinja, ekološka aktivistica, ekofeministica i autorica nekoliko knjiga od kojih su dvije prevedene i na hrvatski jezik, „Ratovi za vodu" i „Biopiratstvo". Sudjelovala je u nenasilnom Chipko pokretu u Indiji u 70-ima kada su prosvjednice formirale ljudske štitove oko drveća da bi spriječile njihovu sječu. Kasnije se borila za promjene praksi i paradigmi u poljoprivredi i hrani. Aktivno je sudjelovala i pisala o pravima intelektualnog vlasništva, bioraznolikosti, biotehnologije, bioetike, genetičkog inžinjerstva, vode. Osnivačica je Research Foundation for Science, Technology and Ecology, koja je dovela do osnivanja Navdanye, mreže čuvara sjemenja i organskih poljoprivrednika. Navdanya je dosad pomogla u osnivanju 54 banki sjemenja u lokalnim zajednicama, educirala više od 500 000 farmera o suverenosti hrane i održivoj poljoprivredi te pomogla u uspostavljanju „fair trade" organske mreže. Dobitnica je niza priznanja, a među njima i „Right Livelihood Award" koja se često naziva alternativnim Nobelom, „za pozicioniranje žena i ekologije u središte modernog razvojnog diskursa".

U H-Alterovoj anketi o okolišnim problemima iz siječnja, pri vrhu se našao i naš odnos prema tlu i hrani. Zemlja koja ne proizvodi vlastitu hranu već ovisi o uvozu ne može biti održiva, puno je nestabilnija i ovisi o globalnim kretanjima, istaknuli su naši sugovornici.

"Cijeli je svijet baziran na nestabilnoj globalnoj ekonomiji. Dan kad SAD krahira, Kina će krahirati i obrnuto. Zato trebamo graditi stabilnost od dna", slaže se i poznata indijska aktivistica Vandana Shiva, s kojom smo razgovarali u Kopenhagenu na klimatskom summitu gdje je najviše upozoravala na ulogu koju agroindustrija ima na klimatske promjene.

„Svaka dimenzija suvremenog ljudskog života je u krizi, a kriza je povezana zajedničkim korijenima. Svaka solucija čini problem još gorim jer potječe iz istog mehanicističkog duha", rekla je Shiva.

Dvije milijarde ljudi u svijetu danas pate od posljedica loše prehrane, tvrdi, a za primjer loše politike nije potrebno ići dalje od njene domovine Indije gdje je kriza u proizvodnji hrane dovela je do samoubojstva čak 200 tisuća farmera.

"Ista agrikultura koja stvara emisije uništava farmere i gura ih u samoubojstvo. Prvih pet godina Vlada je to poricala, zatim su učinili neke sićušne korake, ali kako su današnje vlade korporativne vlade, ne upuštaju se u ništa što bi ograničilo rast profita korporacija. Države više nisu nezavisne. Mi smo snažniji od vlada u govorenju korporacijama gdje je njihovo mjesto u društvu. Željela bih da moja voljena zemlja nastavi putem Mahatme Gandhija- da bude mirnija, pravednija, održiva. Naš je posao stalno biti svijest naše Vlade, stalno razotkrivati veze njene veze sa globalnim korporacijama, s onima koji se čine indijskim, ali nisu, jer korporacije više nemaju nacionalnost. Vlada Indije će se morati probuditi kad bude dovoljno demokratskih glasova. Moj je posao nastavljati spašavati manje nasilnu Indiju", kaže.

Shiva priželjkuje zabranu GMO-a i neobnovljivog sjemena. Voljela bi vidjeti kako indijska vlada 30 milijardi koje troši na poticaje za kemijska gnojiva troši na organsku poljoprivredu i na taj način osigura malim farmerima dostojan život.

"Zelena revolucija koju promoviraju korporativni fondovi poput Rockefeller fondacije i Fondacije Billa Gatesa u Africi kroz AGRA-u (Alliance for Green Revolution) produbljuje, a ne rješava problem. Kad se jednom novac počne kretati, počne i uništavanje prioriteta zemlje. Deset puta više vode koristi se u zelenoj revoluciji nego u drugim područjima da bi se proizvela ista količina hrane. U Punjabu i Haryani su se podvodne vode totalno povukle jer su to bile države u kojima se provodila zelena revolucija. Sedamdeset posto vode koja se koristi u proizvodnji hrane potroši se kroz industrijsku agrikulturu jer kemikalije trebaju vodu."

Vandana Shiva zagovara organsku poljoprivredu malih farmera kao rješenje za četrdeset posto problema klimatskih promjena, dakle ne samo kao mjeru osiguranja dostojanstvenog života malim poljoprivrednicima i zdrave hrane. Organska poljoprivreda, naime, smanjuje potrošnju vode na dva načina. Kada se ne koriste kemikalije nije potrebno navodnjavanje poplavljivanjem, a dodajući organsku tvar u tlo povećavaju se njegovi kapaciteti da zadržava vodu.

"Kažem često da su organska tla najveći rezervoari na zemlji, najveća brana koju ne vidimo. Ako se vlaga zadrži u tlu, suša neće imati isti dramatični utjecaj. Međutim, u agrikulturi koja je kemijski gnojena nema apsolutno nikakve organske tvari da drži vodu", upozorava.

Shiva promovira takozvanu „demokraciju hrane" kroz suverenost znanja. U Indiji je pokrenula Navdanyju, mrežu čuvara sjemenja i organskih poljoprivrednika. Navdanya je dosad pomogla u osnivanju 54 banki sjemenja u lokalnim zajednicama, educirala više od 500 tisuća farmera o suverenosti hrane i održivoj poljoprivredi te pomogla u uspostavljanju „fair trade" organske mreže.

Klimatska kriza povezana je s krizom ljudskih prava. Prisiljeni smo jesti stvari koje ne bismo trebali jesti, a u modernom svijetu ne povećava se pristup hrani nego udobnosti.

U Europskoj uniji uživa se u udobnosti, a prema Uniji Shiva je kritična.

"Europska komisija je kapetan Monsantovih lobija, a ponuda Europske unije na stolu u Kopenhagenu je bila patetična. Prošlo je vrijeme da velikom biznisu raste zarada. EU nudi dvije milijarde za adaptaciju na klimatske promjene dok istovremeno samo Indija troši 30 milijardi na gnojivo. Tri trilijuna dolara se izvlači iz zemalja globalnog juga. Sumi za adaptaciju na klimatske promjene trebali bi dodati količinu eksploatacije Trećeg svijeta i istovremeno smanjiti ekstrakciju. Znamo što treba učiniti, znamo što se događa Bangladešu nakon ciklona, što se događa Himalaji nakon teških kiša. Sve te katastrofe su iznos koji treba dodati, platiti za štetu koju ste izazvali, to je temelj zakona „onečišćivač mora platiti", to je iznos o kojem bi trebali razgovarati."

Međutim, u Europi se odvijaju i neke pozitivne stvari. "Pokret regija slobodnih od GMO-a je jako važan. Volja ljudi biva prakticirana za razliku od lažnih rješenja koja bivaju promovirana, GMO-i, agrogoriva, konzervacijska soja. Monsantoi ovoga svijeta preuzimaju zasluge, a kvare svijet. Tu je i novo lažno rješenje „biokarata" (biocharts), u biti industrijski otpad nazvan tako da nas zavara. Sve je to industrijski trik, ono što zemlje u grupi G7 zovu karbonskom kolonizacijom."

Nije Vandana Shiva kritična samo prema Europi već prema cijelom procesu klimatskih pregovora, i to ne samo ovim posljednjim kopenhagenskim, koji su neslavno završili.

"U Kopenhagenu je trebalo pregovarati na temelju činjenice da Treći svijet nije glavni zagađivač. Išla bih i jedan korak dalje i rekla da je model industrijaliziranih zemalja baziran na fosilnim gorivima, dinosaur koji pripada prošlosti. Međutim, korporacije dominiraju globalnom ekonomijom i politikom i one uzrokuju katastrofu. Kritična sam prema procesu klimatskih pregovora baš zato jer su pregovori preoteti od strane korporacija. Čak i Kyoto protokol, jedino što imamo, predviđa da zagađivači bivaju plaćeni. Alocirali su sebi javni novac, milijune dolare. I to je problem."

Obama, također, predstavlja korporativne interese. "Obama ne donosi organsko rješenje. Žonglirao je brojkama i politikom. Za vrijeme izbora pričao je mnogo o pridruživanju SAD-a Kyotu, a najvažnije što bi mogao učiniti, da potpiše taj protokol, nije učinio."

Afričke zemlje, koje nemaju pristup udobnosti, ali ni hrani, hrabro su se borile u Kopenhagenu, inzistirajući da je novac o kojem se razgovara klimatski dug razvijenih, a ne humanitarna pomoć, kao što su to SAD željele prikazati.

"Moć afričkih zemalja je moć slabih, moć koju je Gandhi identificirao kao moć da se kaže „NE". U Barceloni na predkopenhagenskom sastanku afričke zemlje su se prijetile da će napustiti sastanak, a to su učinile i u Seattleu. Afričke zemlje dobivaju hrabrost od ljudi na ulici, da su to samo pregovori iza zatvorenih vrata bez prosvjeda vani, ne bi to učinili. Od ljudi dobijaju hrabrost jer shvaćaju da je vani ipak prisutan novi trend", komentirala je Shiva.

Globalna kriza na svim područjima, od krize morala do ekonomske krize, prelama se na leđima slabih. Jasno je to vidljivo kroz direktni obrnuti efekt klimatskih promjena koji znači da oni koji najmanje profitiraju i najmanje pridonose zagađenju najviše osjećaju njene posljedice. Znamo da najviše pate zemlje u razvoju, da najviše profitiraju i zagađaju veliki i razvijeni, ali nismo baš sasvim sigurni gdje je tu uloga Hrvatske i drugih zemalja stisnutih negdje između na toj ljestvici?

"Ne biti dio velike slagalice je divna privilegija. Biti mali u današnjem svijetu je mjesto za fleksibilnost u kojoj možete naći drugačije opcije", poručila nam je Vandana Shiva.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

15.05.

dodaj komentar 26 komentara

:-/08.02.2010. 14:11#1

šta je to ekofeminist?
Kurbla08.02.2010. 14:36#2

Postoje dvije suprotne tendencije - jedna je u vraćanju manje agresivnim metodama proizvodnje hrane, i ta je sigurno opravdana sa mnogih aspetaka, ali agresivnijim metodama se proizvodi više i jeftinije, na manjem zemljištu. A u vrijeme u kojem hrane na svijetu nema dovoljno, ne vidim kako kratkoročno prekinuti s time. Bez zelene revolucije, mali farmeri u Indiji bi bili zadovoljniji - jer bi im proizvodi bili skuplji, hrana bi bila kvalitetnija, podzemne vode bi bile sačuvane - ali dvije trećine Indijaca bi pomrle od gladi. Riješenje mora krenuti kroz manji natalitet, dok se to ne sredi, napad na agresivnu poljoprivredu je teško opravdati. I ovako, ako se porast nataliteta nastavi, u jednom trenu će biti nemoguće nahraniti Indiju, i populacija će se održavati - umiranjem od gladi. Napredak u poljoprivredi je kupovanje vremena dok se problem sa natalitetom ne riješi.

Ono što je sigurno moguće je obeshrabrenje pa i zabrana proizvodnje i potrošnje mesa. Samim tim bi se uvelike povećala proizvodnja hrane, smanjilo zagađenje, i spasile brojne životinje nevjerojatne, zvjerske patnje koje im ljudi pričinjavaju, te vjerojatno i neka opća humanost podigla. Poruka svima - najviše što možete učiniti u ovom trenu, i to vrlo lako je - prestanite jesti meso. Kao što se obično događa, lakše je glumiti velikog revolucionara koji se "bori" protiv nekih drugih negativaca, nego samo malkicu pobijediti onog negativca kojeg svi nosimo u sebi.

U pravu je kad tvrdi da zagađenje treba vidjeti kao klimatski dug bogatih siromašnima. Gdje stoji Hrvatska? Na strani zla. Nije bitno jesmo li bogati ili siromašni, bitno je koliko činimo, u skladu sa svojim mogućnostima. A mi, Hrvati - zagađujemo naveliko. Možemo manje, ali treba biti spreman na odricanje. Treba biti spreman na manje plaće, skuplji benzin, skuplje meso ... a kad god se to spomene, onda se čak i ljevičari pobune i pokušaju prebaciti lopticu nekom drugom.
shiva08.02.2010. 15:39#3

e na ovome tekstu fala, neka čita ko ima oči....
Kumordinar Žorž08.02.2010. 16:05#4

Kurbla kaže najveću glupost i ostane živ:A u vrijeme u kojem hrane na svijetu nema dovoljno, ne vidim kako kratkoročno prekinuti s time.

Danas se proizvodi više hrane u svijetu nego ikada prije.Problem je što si većina ljudi to ne može priuštiti zbog malih primanja.Uopće ne vlada nestašica hrane.Hrane ima za sve.Primi se ti Tita,Haaga,ustaša,partizana i ljevičara.Nisu ekološke teme za tebe
Tomaž08.02.2010. 16:14#5

ekofeminizam je škola koja zagovara povratak žene prirodi, svojoj ulozi u rađanju i odgoju djece.
drugar08.02.2010. 16:24#6

Ovaj Krubla nemre fukati. To je univerzalni problem svih ekstremista. Neuravnoteža kemikalija u mozgu uzrokovana nejebicom blokira receptore koji prenose podražaje u dio mozga zadužen za empatiju. Tako se rodio i nacizam i fašizam jer Itler nije mog'o fukati, pa je, što izravno, što neizravno, pobio šest milijuna ljudi. Tako bi i Kurbla zaustavio prokreaciju i usporio koeficjent nataliteta. Kaj bi kastrirao ljude?
drugar08.02.2010. 16:25#7

Ovaj Krubla nemre fukati. To je univerzalni problem svih ekstremista. Neuravnoteža kemikalija u mozgu uzrokovana nejebicom blokira receptore koji prenose podražaje u dio mozga zadužen za empatiju. Tako se rodio i nacizam i fašizam jer Itler nije mog'o fukati, pa je, što izravno, što neizravno, pobio šest milijuna ljudi. Tako bi i Kurbla zaustavio prokreaciju i usporio koeficjent nataliteta. Kaj bi kastrirao ljude?
Storm08.02.2010. 16:39#8

@Kurbla
Slažem se sa svime što si napisao. Ali ipak moraš biti svjestan da su ljudi prije svega egoisti i da će se teško odreći svojih navika, komocije i standarda življenja. U svakom slučaju sumnjam da će ljudi postati ekološki i etički svjesni svojom odlukom i promjenom iznutra, evolucijom svijesti. Ako do neke značajne promjene u razmišljanju i ponašanju i dođe, bit će to promjena zbog vanjskog pritiska (npr. nestašice i velikog rasta cijena energenata ili mesa).
Kurbla08.02.2010. 17:40#9

"Hrane na svijetu ima dovoljno, samo je preskupa"

Dolaziš li ti iz nekog utopističkog pokreta, Zajgajsta ili tako što?

Sama činjenica da je hrana preskupa znači da je nema dovoljno - u sadašnjem ekonomskom sustavu. To znači da je svijet već na rubi gladi i zapravo je zakoračio prijeko. Pravedniji i efikasniji ekonomsko politički sustav bi itekako pomogao, i za njega se itekako treba zalagati, ali (a) blago rečeno, nema garancija da će taj cilj biti ostvaren uskoro, i neodgovorno je igrati isključivo na tu kartu (b) čak niti da se ostvari savršeno cilj ostvari, to ne bi dugoročno pomoglo, jer povećanje broja ljudi znači i daljnje povećanje potražnje za hranom. Samo bi odgodio katastrofu koja znači, skraćenje životnog vijeka na 30 godina u prosjeku, u zemljama 3. svijeta.
zmago08.02.2010. 19:42#10

deep echo
Kumordinar Žorž08.02.2010. 22:42#11

@Kurblica

Majko mila Kurbla,još jedna biser od tebe:jer povećanje broja ljudi znači i daljnje povećanje potražnje za hranom

Čitaš li ti išta drugo osim H-Altera i Zagora?Iz godine u godinu raste proizvodnja hrane vjerovao ti to ili ne.Tone hrane se bespotrebno baca.Hrane se uvijek dovoljno,a čak i previše proizvede,samo je problem u kako si ti rekao,neravnopravnom ekonomsko političkom sustavu.Hrana nije preskupa.Neki ljudi su na toj dokazanoj tezi branili i obranili magisterije i doktorate.Nije to nikakav Zajgajst i znanstvena fantastika-to je surova realnost.
Zagorec08.02.2010. 22:51#12

Fala ti Siva na zrnu razuma koji siješ okolo, lijepo je čitati nekoga ko rezonira stvari ko ona.
Kad bi barem više ljudi razmišljalo i djelovalo poput nje, raznorazni monsantići i rockefelerići si mogu utjecaj objesiti mečku o rep..
Nadam se iskreno da bumo počeli usmjeravati svoje djelovanje k održivom razvoju, a to je neostvarivo sa GMO hranom, izrabljivanjem zemlje i životinja i svim onim "civilizacijskim" tekovinama modernog govjeka.
Sažem se s @kurblom i @stormom.
Transformacija društva počinje trensformacijom pojednica.
Kad čovjek postane svjestan kaj se događa, prestane bježati od odgovornosti za sebe i zemljiu na kojoj živi i kad se udruži sa istomišljenicima, nitko ga nemre zastaviti.
Kad to shvatimo i počnemo djelovati, demoni današnjice u svim njihovim oblicima nestat će poput morske pjene.
Kumordinar Žorž08.02.2010. 22:54#13

@Kurbla

Osobno sam svjedočio kako jedan trgovačko-prehrambeni lanac u Hrvatskoj baca barem tonu hrane svakodnevno.Nije to samo ono što se ne proda tijekom dana,nego je to čista demonstracija bahatosti i arogancije.Ostao sam zaprepašten nakon toga.Sve dok ljudi budu zarađivali mizeriju od "plaće" biti će gladi u svijetu.Tu pogotovo mislim na one hodajuće kosture koje svakodnevno gledaš na televizoru prilikom ručka i večere.Iz godine u godinu raste proizvodnja hrane neovisno o broju stanovnika na zemlji.Riječ koja najbolje opisuje svjetske zalihe hrane je obilje, a ne oskudica. Na svijetu ima dovoljno pšenice, riže i drugih žitarica da svakog čovjeka opskrbe s 3.500 kalorija dnevno. Tu čak nisu uključene mnoge druge uobičajene vrste hrane - povrće, mahunarke, korjenjače, orašasti plodovi, voće, meso i riba.

Raspolažemo s dovoljno hrane da se svakoj osobi na svijetu osigura najmanje 2 kilograma hrane dnevno: 1,1 kilogram žitarica, mahunarki i orašastih plodova, oko pola kilograma voća i povrća i još gotovo pola kilograma mesa, mlijeka i jaja - dovoljno da većinu ljudi učini pretilim!

Problem je u tome što je mnogo ljudi presiromašno da kupi inače lako dostupnu, hranu. Čak i najsiromašnije države u ovom trenutku imaju dovoljno hrane za sve svoje ljude. Mnoge od njih imaju veći izvoz hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda nego uvoz.Baci oko na magistarski rad Dražena Šimleše u vezi navedene problematike koji je detaljno prikazan i argumentiran u sklopu njegove knjige Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć
Kumordinar Žorž08.02.2010. 23:17#14

@Kurbla

Nižeš biser za biserom:Postoje dvije suprotne tendencije - jedna je u vraćanju manje agresivnim metodama proizvodnje hrane, i ta je sigurno opravdana sa mnogih aspetaka, ali agresivnijim metodama se proizvodi više i jeftinije, na manjem zemljištu

Na primjerima Japana,Zimbabvea i Tajvana je dokazano kako mali poljoprivrednici obično postižu četiri do pet puta veće prinose po hektaru od velikih zemljoposjednika, dijelom zbog toga što intenzivnije rade na svojoj zemlji i koriste cjelovite, i često više održive, sustave proizvodnje.Kažem ti Kurbla da se primiš onoga što ti najviše ide-strah od ljevičara i ljevičarskih urota,Haaga,ustaša,partizana,Jugoslavije itd.
Profesor s PhD09.02.2010. 00:13#15

Sve što je komentirao @Kurbla @Storm i @Zagorec uklapa se i u moju filozofiju i stav o hrani. To što Vandana Shiva predlaže sadržano je u Vedama i odavno dokazano. Očita je neravnomjernost, neravnopravnost i nerazumijevanje onih sa Zapada koji imaju u odnosu na one koji nemaju dovoljno hrane ili novaca da nabave hranu. No polako vremena će se promijeniti rastom divova na istoku Kine i Indije :-)
Ivica Kičmanović09.02.2010. 03:28#16

Točno je upravo to što piše Kumordinar Žorž.
Kurbla09.02.2010. 04:19#17

Kumordinar Žorž, trudiš se ti, ali uvijek ti izmiče nešto. Pokušavaš problem prikazati jednostavnijim nego što zaista jest.

Istina je da hrane ima dovoljno - kad bi bila raspodjeljena tako da je svi dobiju. E kad bi ...ali nije. U tome i jest problem. Možeš se zalagati za pravedniju raspodjelu, i svaka čast na tome, ali sasvm je realno da se taj problem neće riješiti u dogledno vrijeme, neodgovorno je igrati jedino na tu kartu.

Druga verzija ti je da učiniš ljude bogatijima. I to je kad bi ... bogaćenje je posao oko kojeg se cijelo čovječanstvo trudi već hiljadama godina, i opet nemaš garancije da ćeš to u dogledno vrijeme riješiti, i opet je neodgovorno igrati samo na tu kartu.

Dakle, ako se želi boriti sa glađu, bez ikakve sumnje, treba hranu učiniti što jeftinijom. Čak niti to nije dovoljno, jer stanovništvo raste, a pretpostavka da će proizvodnja hrane moći to pratiti u nedogled je zabijanje glave u pijesak.

A mali poljoprivrednici? To što je on mali sigurno neće učiniti odricanje od agresivnih metoda - poput pesticida, gnojiva ili hibrida - efikasnim. Ako bude inzistirao, proizvodit će manje nego što bi mogao. Ako se koncentrira na malu površinu - biti će efikasniji - po jedinici površine - ali to nije dovoljno, jer će morati uložiti veći rad po jedinici proizvoda, pa će njegov proizvod biti skuplji. Skuplja hrana - više gladi - ako ju proda po toj cijeni. Ako je ne proda, i spusti cijenu, onda neće biti više gladi, ali će on sam slabo zaraditi i živjeri ovako kako Indijka kaže da danas žive.

Mali poljoprivrednici svugdje u razvijenom svijetu preživljavaju - uključujući i Hrvatsku - zahvaljujući subvencijama. Kad ih država pomogne, oni se mogu takmičiti. Ali onda građani Hrvatske, potrošači hrane plaćaju tu hranu dvostruko, jednom kad je kupuju, drugi put kroz poreze. Subvencije su ono što ova Indijka predlaže. I to si Hrvatska, i druge evropske zemlje mogu priuštiti, jer su bogati i žele sačuvati mala imanja iz kulturnih i sl. razloga. Ali, kad dođe do siromašnih zemalja, oni su i ovako na rubu gladi, i ako počnu plaćati hranu dvostruko skuplje - onda će umirati od gladi. Spominješ tri zemlje - Japan, Tajvan i Zimbabve. Japan i Tajvan su bogati, oni si mogu priuštiti bilo kakvu skupu hranu, i neće biti gladni. Zimbabve ti je pravi primjer - nakon usitnjavanja posjeda postao je najsiromašnija i najgladnija zemlja na svijetu.

Više ekonomije, manje utopije. Tvoje ideje bi glatko dovele do smrti par milijardi milijarde ljudi.
piggy09.02.2010. 11:27#18

Svakako pogledati dokumentarac BBC-a o organskim vrtovima na Kubi.
Clover09.02.2010. 16:36#19

Pratim rad gospođe Vandana Shive i fascinira me njezina upornost. Svoju borbu za ČISTOM I ZDRAVOM ZEMLJOM I HRANOM stavila je ispred svog života ili bolje rečeno to je njezin životni cilj. Osnovala je organizaciju-fondaciju pod imenom NAVDANYJA (koliko slično našoj riječi nadanja) i napravila spremnike autohtonih zemaljskih "virgo in tacta" žitarica, mahunarki i ostalog sjemenja.
U većini gornjih komentara slabo se komentira njezina borba za prirodno proizvedenom hranom. Zbog upotrebe kemikalija, jasno je naglasila da dolazi do poskupljenja proizvedene hrane, veće potrošnje vode i sveopćeg zagađenja. I naravno puno lošije hrane. To je i razlog što je 200.000 farmera u Indiji učinilo samoubojstvo zbog zaduženja u bankama radi nabavke kemikalija očekujući povećanu proizvodnju. Proizvodnja nije mogla pokriti zaduženja i ljudi su ostajali na ulici bez ičega, čitave obitelji. Uz elementarne nepogode koje pogađaju te zemlje, naravno da se gubi svaka nada.
Zato siromašne zemlje koje zapravo nemaju pristup hrani a ni udobnosti (primjerice afričke zemlje i uglavnom zemlje smještene na jugu ) traže KLIMATSKI DUG zbog zagađenja koje su učinili bogat i "razvijenii, a inii se nakon svega žele prikazati ko veliki humanitarci. Ko ono, tuđa vojska "oslobađa" tvoj teritorij. Činjenica je da u svijetu zaista gladuje 2 milijarde ljudi, no taj problem neće riješiti GMO ili kemijski proizvedena hrana. Takva hrana samo će produbiti problem, sve veće i veće dijelove svijeta će pogađati suše, što znaći još veći broj gladnih. Dakle, sječemo granu na kojoj sjedimo i još malo pa ćemo ........
andrea09.02.2010. 17:20#20

"Democracy begins with freedom from hunger, freedom from unemployment, freedom from fear, and freedom from hatred. To me, those are the real freedoms on the basis of which good human societies are based."

ona je genijalna :)))))

p.s.http://en.wikipedia.org/wiki/Ecofeminism
Profesor s PhD09.02.2010. 20:57#21

@Purher, pročitali smo taj tekst o akademiku SANU-a koji je napustio ovaj svijet. Kakve to veze ima s Vandana Shivom ??
Antibarbarus10.02.2010. 02:48#22

Kurbl@

Rasparceliranje posjeda nema veze s organskom ili eko poljoprivredom.
Ti mozes imati mali posjed i propadati zbog prihvacanja kemijskih ili GMO metoda,ili slicnih mjesanih itd.
Nisam jos sreo ni jednog svjesnog proizvodjaca organske hrane na samoodrzivoj farmi da bi propao.
Osim toga organska hrana je i do 60% hranjivija od kemijske,pa je potrebna i manja kolicina hrane potrebne za prehranu covjeka.
Gospodja Shiva govori o prirodi i eko sustavu koji ide ekonomski u prilog proizvodnji organske hrane,a s druge strane rasipa novac na kemijska sredstva koja osiromasuju zemlju i ekosferu,sto onda omogucuje otvaranje novih industrija i nove potrosnje...
Kako kurbla ne shvacas da je danasnja ekonomija obican blef,a u stvari cista katastrofa.
Prljava i agresivna tehnologija je u stvari promotor razvoja,agresivnog sirenja proizvodnje i potrosnje,jer takvoj ekonomiji je interes blefiranje rjesenja problema i istovremeno stvaranje novih.
Na umjetnim potrebama bazira se rast,a ne na rjesavanju problema.
Prica o subvencijama je cista demagogija,ako znamo da je npr.vlada SAD zabranila uzgoj konoplje,gotovo samoodrzive biljke,a u isto vrijeme subvencionira monopol pamuka,koji je 10 puta neekonomicniji,i nekvalitetniji od nje.Ali zato njegovu proizvodnju i odrzanje omogucuje citav lanac dodatnih industrija i djelatnosti...
U biti ekonomska politika kapitalizma je rat degeneriranih korporativnih mutanata protiv prirode.
Afrika i Azija nisu prije kolonizacije od strane Zapada gladovale.
Glad im je donijela Zapadna ekonomija i "agresivni sistem proizvodnje".
Kurbla10.02.2010. 05:58#23

Nemoguće je da "rasipa novac na kemijska sredstva." Kad bi to bilo tako, nitko ne bi koristio kemijska sredstva. Zar misliš da su svi seljaci svijeta, i mali i veliki glupi da nisu shvatili da im gnojivo poskupljuje proizvodnju? Oni su isprobali gnojivo, pesticide, hibride itd. i vidjeli da proizvode daleko više. Znaju da je to što proizvode lošijeg kvaliteta - ali je više - i bolje zarade.

Organska poljoprivreda je itekako moguća, ali ćeš uložiti više rada za manje proizvoda - i zato će tvoj proizvod biti skuplji na tržištu - i zato Vandana Shiva i traži subvencije. Istina, biti će i kvalitetniji - ali to znači da će bogati jesti kvalitetnije - a platiti će tko? Siromašni, jer će biti manje hrane na tržištu.

Isto tako, nije istina da gladi nije bilo prije kolonizacije Afrike i Azije - bilo je gladi, i u starom Egiptu, i u Etiopiji, i u Indiji i u Kini. U jednoj gladi u Kini je otišlo preko 40 milijuna života. Etiopija je bila kao i danas, stalno gladna. I to u vrijeme u koje je bilo 10 puta manje ljudi na istom teritoriju. A bilo je gladi i u Evropi, u 19. stoljeću je glad odnijela 15% Finske, i 25%. Irske populacije.

Tek agresivna poljoprivreda je omogućila svijetu - ne cijelom, ali velikim dijelovima svijeta da se oslobodi od gladi. Upravo zato je broj stanovnika toliko narastao u 20. stoljeću - tri puta više nego u cjelokupnoj povijesti prije toga. Najbolji primjer je baš Indija, gdje se broj stanovnika od 1950 do danas povećao 3.5 puta, a očekivanje duljine života za gotovo 30 godina. 1950 je prosječni Indijac živio 37 godina, a danas živi 65-67, ovisno o izvoru. Jel ti jasno koliki je to napredak? To je fantastičan napredak. I glavni uzrok tog napredka je - poljoprivreda koja je te ljude mogla prehraniti.
The Slow Poisoning of India10.02.2010. 17:11#24

http://topdocumentaryfilms.com/the-slow-poisoning-of-india
Igor10.02.2010. 18:03#25

Jako dobar članak/intervju! Uredništvu i novinarki pohvale, takve ljude treba pratiti i pisati o njima i njihovom radu. Dapače trebalo bi je dovesti i u Hrvatsku, ako nam to i malo može pomoći.
Odlično još jedanput
Pozdrav
šta je to ekofeminist?11.02.2010. 00:42#26

uvijek sam se slagao s antibarbarusom pa i sad, nekad je znao gubiti takt pa bi to ispalo malo nezgrapno, ali samo za tipove kao ovi ispod i ostali mediokriteti, nekad je potrebno ljudima reci da su splačine, jer svojom prisutnoscu mentalno zagađuju gore od sisacke rafinerije, e sad, da se tu radi o nekakvoj temi larpurlarta il dokolicarskog intelektualiziranja tako uvrijezenoj medju mentalcima onda bi se i moglo u rukavicama s casicom sampanjca i monoklom onako fino lamentirati, no ovdje nije takav slucaj posrijedi kao ni u gomili drugih slucajeva u kojima se takodjer ne propustaju aktivno ukljuciti isti
ovdje se radi o necemu sto nadilazi vase brojke i slova, u pitanju je zivot, zivot ljudi, biljaka, zivotinja, cistoca zraka, vode, kopna i mora, besplatnoj dostupnoj vodi, sjemenu, plodu, suncu o uslovima postojanja zivota na planeti koji niste niti cete opisati brojkama i slovima, vasim zgnjecenim uskim kockastim umovima, ovdje pricamo o zivotu kao takvom, od sicusnih bubica do ptica, baobaba i ljudi, mnogo vise je na kocki nego sto ste izracunali u vasim uredima, vi ste poput gmo sjemena, proizvela vas je korporativna inteligencija i dio ste monokulture koja je strasnija od milion hektara jednog te istog, ja cu se nakon sto sam objasnio zasto ovdje nema ispraznog prepucavanja udostojiti da vas posaljem u... na ekskurziju, na aktivnu ulogu novog oblika turizma u kojoj sudjelujete, jebes safari to ste isfurali, napucali ste se iz sacmarica, zakacili trofeja nosoroga, slonova, antilopa, dosadno i tako aut, sad idemo u buseve pa na plantaze monokulture, vozite kombajn po matematickim linijama, oslobodite svoju kreativnost i odradite koji misec na pokretnim trakama, radite sa monsantom i suocite se sa samoubojstvima indijskih farmera, zaronite u bijedu trzista, neka melje bezmilosti, budite na politicki trusnim podrucjima takodjer izazvanih trzistema, dozivite blagodati sustava koji zagovarate, gonite se u digitron iz kojeg ste i izasli, postedite nas vase prisutnosti, nestanite iz matrice, sve ce odahnuti, cut ce se opet pijev ptica i smijeh, skupa s vama nestat ce i te zaglusujuce buke koju stvarate, vise vrijedi kvadratni metar divljine i tisine od svega sto ste ikad rekli i napravili