"Proteklih godina svjedoci smo sve veće uzurpacije i devastacije javnih prostora i drugih zajedničkih dobara. Uzurpacija prostora postala je pravilo, a ne izuzetak: naša obala, zelene površine, ulice i trgovi ostali su nezaštićeni. Varšavska je samo jedan primjer takve prakse. Primjer koji je postao simbolom građanskoga otpora prema vlasti koja ne djeluje u javnom interesu."

Ovo je uvodni dio proglasa "Ne damo Varšavsku" kojeg su Pravo na grad i Zelena akcija danas podijelili novinarima, a kojim najavljuju postavljanje pitanja otimačine i uništavanja zajedničkih dobara i javnog prostora kao temeljnog političkog pitanja u Hrvatskoj. Proglas je dosad potpisalo 130 javnih uglednika, abecednim redom od Alme Price i Andree Zlatar do Žarka Puhovskog i - vjerovali ili ne - Žarka Domljana. Neki od potpisnika sudjelovali su na pressici:

Filozof Branko Despot: "Time što sam tu, rekao sam sve. Stojim nad otvorenim grobom rodnoga grada. Što ga smrti vodi? Anonimna, lažna, nepravedna moć koja ubija i čovjeka, i narod i čitav svijet, a zovu je kapital. Tu prava niše nema nitko - ni čovječja, ni građanska, ni prirodna. Jedino 'pravo' za preživjele je tu biti roblje, tj. pravo da se bude svoj vlastiti privid. Gdje smo? U prividu grada, u prividu naroda, u prividu svijeta. Da smo još ipak živi, ali prividno, porobljeno živi, dokazuje ovaj prosvjed."

Rene Medvešek, glumac: "Kao građanin, osjećam potrebu da se borim za formiranje svijesti o zaštiti javnog dobra. Naše bogatstvo prirode i baštine ne možemo prepustiti Branko Despot: Stojim nad otvorenim grobom rodnoga grada. Što ga smrti vodi? Anonimna, lažna, nepravedna moć koja ubija i čovjeka, i narod i čitav svijet, a zovu je kapital interesima pojedinaca i novca. Prije nekoliko godina pokušali smo odgoditi, ako ne i zaustaviti, projekt Družba Adria. Danas se i na tom planu stvari ponovno aktualiziraju."

Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti: "Živimo u bezakonju i nećemo izaći iz Varšavske dok u njoj ne počne vladati zakon i red. DORH je potpisao velik broj dokumenata koji se tiču ove ulice i ovoga projekta, ali gradske, pa vjerojatno niti državne vlasti uopće se na to ne obaziru. Činjenica je da je investitor neobično tvrdokoran i samouvjeren, te da je prije nekoliko dana pokušao započeti kopanje Varšavske ulice, a to dovoljno govori o svemu. Što se Hrvatske tiče, Društvo povjesničara umjetnosti prije nekoliko je dana dobilo dokumente o tome da se u dubrovačkoj povijesnoj luci projektira novo pristanište koje bi bilo pripremljeno za prihvat putnika sa kruzera. Želi se preurediti, nadograditi i devastirati dubrovačka povijesna luka, a Dubrovnik je, kao što znate, jedan od najznačajnijih reprezentanata naše kulture. Iza toga dubrovačkog gata stoji politička gradska vlast, zaštita spomenika, a načelno i Odbor koji je vezan uz Zavod za obnovu Dubrovnika, u kojem su naši najveći autoriteti na području zaštite spomenika. Na djelu imamo ubojitu koaliciju politike, kapitala i zaštite spomenika."

Akademik Vlatko Silobrčić istaknuo je važnost građanskog aktivizma u zaštiti javnoga interesa. "U Hrvatskoj niti jedna institucija, ni politička ni kulturna, ni visokoškolska, ne funkcionira kako treba. Zato su civilne udruge nužne kao korektiv", rekao je on.

Mirela Priselac - Remi, pjevačica grupe Elemental: "Ovdje sam zato što mi je dosta. Smatram se predstavnicom mlađe zagrebačke generacije i dosta mi je gledati kako stare face sa debelim džepovima kroje sudbinu ovoga grada. Željela bih živjeti u ovom gradu i za pedeset godina, i to tako da me ne bude frka da će me, dok hodam Remi: Igrači u cijeloj ovoj predstavi vrlo su dobro znani, a nitko nema hrabrosti da bude prvi koji će probit led sa hodalicom, strefit auto. Hrabrost je ono što nam fali u Hrvatskoj. Svi mi znamo što ne valja, točno znamo koji su krivci. Igrači u cijeloj ovoj predstavi vrlo su dobro znani. Nitko nema hrabrosti da bude prvi koji će probit led. Nadam se da je akcija u Varšavskoj probijanje leda, i da će se proširiti na druge dijelove Hrvatske."

Sanja Iveković, konceptualna umjetnica: "Ovdje sam ne samo kao umjetnica i građanka, nego i kao majka. Moja kćer otpočetka je aktivna u vezi Varšavske, i strašno mi je drago da po prvi put sudjelujemo u istoj priči. Mislim da se to mnogima ovdje događa. Posebno me fascinira nevjerojatna kreativnost koju ispoljavaju aktivisti u svim akcijama vezanima uz Varšavsku. Svi umjetnici podržavaju ove aktivnosti, jer one su vrlo uzbudljiv dokaz da umjetnička i aktivistička praksa imaju zajednički cilj."

Na pressici su sudjelovali i glavni organizatori prosjveda u Varšavskoj, predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević, glumica Urša Raukar i predsjednik Prava na grad Teodor Celakoski. Tomislav Tomašević, upozorio je na posljednja istraživanja javnog mnijenja koja su jasno su pokazala da većina građana Zagreba podržava njihove aktivnosti i suprotstavlja se devastaciji pješačke zone. Ukupno 86 posto građana podržava aktivnosti i metode Prava na grad i Zelene akcije, a više od polovice ih smatra da projekt Cvjetni nije od javnog interesa. Više od dvije trećine građana uopće ne podržava ustupanje javnog prostora pješačke zone za potrebe projekta Cvjetni, a 83 posto daje prednost proširenju pješačkih zona u središtu grada u odnosu na izgradnju novih podzemnih garaža.

Celakoski: Nećemo dozvoliti da ovakva pitanja budu trećerazredna, kao što ih pokušavaju prezentirati političke elite "Uz nas ste već dulje od tri i pol godine i svjedoci ste naše upornosti, kao i ignorancije vlasti koja ne djeluje u javnom interesu, ni na gradskom ni na državnom nivou", rekla je novinarima Urša Raukar. Ona je još jednom upozorila da se vlast oglušuje na zahtjeve i molbe građana, ne odgovara na dopise i zahtjeve za inspekcijom. "Nećemo odustati. Imamo podršku građana ovoga grada, štoviše, akcijom građana Varšavska se uzdigla u simbol borbe za javni prostor i za javni interes. Želim vjerovati da će i ova akcija biti doprinos ne samo da se Varšavska ulica spasi kao pješačka zona, nego da se takve situacije više ne mogu dogoditi nigdje na prostoru naše države."

"Ovim proglasom započinjemo krug aktivnosti koje će se fokusirati na nacionalnu razinu. Ovo nije kraj našega bavljenja Varšavskom; upravo suprotno. Iduće godine namjeravamo poraditi na tome da se pitanje otimačine i uništavanja zajedničkih dobara javnog prostora postavi kao temeljno političko pitanje u Hrvatskoj. Nećemo dozvoliti da ovakva pitanja budu trećerazredna, kao što ih pokušavaju prezentirati političke elite. Radi se o problematici voda, šuma i svega što predstavlja supstancu našeg budućeg razvoja. Dovest ćemo u pitanje političke elite, koje nisu u stanju zaštititi javni i zajednički interes. Možete očekivati eskalaciju našeg bavljenja ovim pitanjima. Nećemo ostati samo na Varšavskoj, idemo odsad daleko šire" najavio je Teodor Celakoski.